TVNZ

KOLIKO UOPĆE POZNAJEMO VLASTITI PLANET? Nastaju li u ovom trenutku novi kontinenti?

Autor: Zlatko Govedić

Na jugu Indijskog oceana događaju procesi, slični onima prije tri milijarde godina. Zemljina kora je pokretna i ploče se pomjeraju za nekoliko milimetara svake godine. Stari granitni masivi kontinenata uranjaju na dubinu 30 do 40 kilometara. Smatra se da je to rezultat magme koja je prodirala u mladu zemljinu koru, vremenom se hladila pa su nastale ploče te su isplivali tanki dijelovi koji su sadržali mnogo silicija. To se dogodilo prije otprilike tri milijarde godina, smatraju znanstvenici iz Velike Britanije i Norveške, koji su proučavali odnos izotopa rubidija i stroncija u uzorcima kontinentalnih stijena; javlja Sputnik.

Znanstvenici iz Francuske i Australije smatraju da su pronašli zakržljali kontinent u Indijskom oceanu. To je arhipelag Kergelen na granici s južnim Pacifikom – najiziranije mjesto na planetu. Njegovi su otoci nastali od bazaltske lave. Postoji jedan čudan detalj koji se odnosi na to da je to kompleks alkalnih stijena sienita uz koji prirastaju kontinenti.

Znanstvenici su potvrdili da je stapanje sienita u Kargelovskom arhipelagu počelo prije 11 milijuna godina i trajalo do 3,7 milijuna godina. Geološka struktura podsjeća na kontinentalni plutonij – veliki magmatski masiv, kao što su Hibinske planine na Koljskom poluotoku u Murmanskoj oblasti.

Drugi način formiranja novih kontinenata jest raspad starih. Na planetu ima nekoliko takvih primjera. Najpoznatiji je Veliki istočnoafrički rov koji je dug 3.000 kilometara. On se formirao odvajanjem dijela zemljine kore od Afrike. U rovu su česti potresi i vulkanska aktivnost. Tako su se razdvojile Afrika i Južna Amerika prije više od 100 milijuna godina. Između njih se formirala tanka bazaltna kora – Atlantski ocean. Znanstvenici smatraju da će se novi kontinent pojaviti za 10 milijuna godina.

Novi Zeland i Nova Kaledonija nalaze se u južnom Pacifiku, istočno od Australije. Međutim, stručnjaci ih nikada nisu smatrali jednim kontinentom. Naime, dokazi iz 19. st. ukazuju na to da je riječ o nadmorskim dijelovima samostalnih kontinenata. Čak su 1995. godine predložili da se nazove Zelandija. Zelandija ispunjava sve kriterije kontinenta. Prvo, visok je, podiže se s oceanskoga dna na visinu oko 1.000 metara, a pritom je 95 posto kopna ispod vode.

Drugo, veoma stare metamorfne stene koje čine platforme i stare planinske masive kao što je Ural, tamo nisu našli. Najstarije stijene jesu iz kambrija, stare oko 500 milijuna godina. Debljina kore ispod Zelandije jest do 30 kilometara. U oceanima je maksimum sedam kilometara. Osim toga, Novi Zeland je jasno odvojen od Australije oceanom, odnosno nemaju neku geološku vezu.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.