Dodo se vraća kući: Pogledajte kako ćemo legendarnu pticu vratiti u život

Američka tvrtka Colossal Biosciences iz Dallasa (Teksas, SAD) koristi tehnologiju matičnih stanica i uređivanja genoma kako bi stvorila modernu aproksimaciju vrste dodo. Trošak projekta prelazi 225 milijuna dolara (208 milijuna eura).

Cilj je vratiti u život dodoa više od 350 godina nakon što su ga istrijebili europski istraživači na Mauricijusu. Kako bi postigli taj cilj, istraživači su uspostavili partnerstvo s Mauricijskom zakladom za divlje životinje kako bi pronašli prikladno mjesto za prvo jato dodoa nakon što ih uzgoje u laboratoriju.

Očekuje se da će prvi laboratorijski uzgojeni dodo biti rođen unutar ovog desetljeća. Prije nego što je istrijebljen u 17. stoljeću, ta ptica neletačica bila je endemska vrsta na Mauricijusu u Indijskom oceanu.

Moderni alati

Znanstvenici se nadaju da će pilić koji se izlegne izgledati kao nešto između nikobarskog goluba i dodoa. Kako bi postigli taj cilj, morat će izmijeniti genski sastav stanica kože nikobarskog goluba pomoću alata za uređivanje gena Crispr-Cas9.

Iako mnogi znanstvenici izražavaju sumnju u autentičnost novostvorene vrste, istraživači tvrde da će tehnologija koja je na raspolaganju omogućiti stvaranje ptice koja će biti veoma bliska izvornoj vrsti dodoa.

“Dodo, ptica duboko utkana u DNK Mauricijusa, također je, nažalost, legendarna zbog uloge koju je čovječanstvo odigralo u njegovom istrebljenju”, kaže Vikash Tatayah, direktor zaštite u Zakladi za divlje životinje Mauricijusa i dodaje:

“Ovaj projekt simbolizira napore da se spriječi izumiranje vrsta. Zahvalni smo na Colossalovim tehnologijama i obećanju da će vratiti ovu kultnu vrstu, istrijebljenu 1680-ih, u njen prirodni okoliš”.

KAO U JURSKOM PARKU: Za desetak godina mogao bi se roditi prvi primjerak izumrle vrste! Počinje višemilijunski projekt

Izvještaji nizozemskih mornara

Dodo (Raphus cucullatus) bio je rođak golubova. Hranio se voćem i gnijezdio na tlu. Osnovna hrana ptice dodo bili su plodovi drveta Sideroxylon grandiflorum, koje se po njemu naziva “dodoovo drvo”.

Ta neobična ptica izumrla je sredinom ili krajem 17. stoljeća i danas se koristi kao arhetip za izumrle životinjske vrste, ponajprije zbog činjenice da je njegov nestanak prouzrokovan dolaskom čovjeka na Mauricijus 1598.

Također, ostavio je utjecaja na kulturu i na jezik, a zauzima značajno mjesto u povijesti tog otoka.

Prema navodima nizozemskih mornara, dodo je bio visok oko 1 m, a težak 20 ili 25 kg.

Međutim, novija istraživanja su pokazala da je vjerojatno bio težak oko 17 kg, a visok oko 75 cm. Spolovi su se izrazito razlikovali u veličini (spolni dimorfizam). Mužjaci su bili veći i teži.