Helga Vlahović dvaput se udavala, a svoje pravo porijeklo nije krila: ‘Nekoć se nije smjelo’

Helga Vlahović bila je hrvatska novinarka, televizijska i radijska spikerica, voditeljica, producentica, urednica HRT-a i javna osoba čiji se radni vijek proteže kroz više od pet desetljeća. Helga je bila jedna od najpoznatijih hrvatskih televizijskih voditeljica, koja je veliku slavu te čak i međunarodnu popularnost stekla već 1970-ih godina.

Godine 2012. na današnji dan, 27. veljače, umrla je u dobi od 68 godina, Helga se liječila od raka maternice u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. Kao voditeljica kojoj je tri godine prije smrti dijagnosticiran karcinom, bila je hrabra i tražila je rješenja za izlječenje bolesti. Izvor s HTV-a, koji je tada govorio za Story, potvrdio je da je bila u teškom stanju te su je u bolnici posjećivali samo najbliži prijatelji i rodbina.

Nakon saznanja o bolesti, voditeljica se okrenula homeopatiji te je svoj um i tijelo smirivala s meditacijom, biljem i čajevima. Samo najbliži su znali za njezinu bolest jer bi se Helga uznemirila na spomen iste. Zahvaljujući njezinom vječitom osmijehu i optimizmu, nitko nije mogao naslutiti da se bori s teškom bolešću. Njezine kćeri Renee i Karla izražavale su veliki optimizam i vjeru u njezino ozdravljenje.

‘U ovom poslu potrebno je 70 posto talenta i 30 posto rada’

Helga je rođena 28. siječnja 1945. godine u Zagrebu. Njezin otac, rodom iz Budimpešte, diplomirao je glazbenu, dok je majka, iz Beča, završila glumačku akademiju. S obzirom na svoje podrijetlo, Helga je šaljivo govorila da potječe iz Austro-Ugarske Monarhije. Još u srednjoj školi istakla se svojim ugodnim glasom i nastupima te je vodila mnoge školske priredbe. Ipak, tada nije ni sanjala da će se voditeljstvo pretvoriti u njezin životni poziv.

Prošla je audiciju na radiju, a kasnije i na televiziji, iako joj je ta ideja prvotno bila nezanimljiva. Unatoč prvotnom otporu, Helga je na kraju završila na televiziji, ali ne bez razloga. Od samih početaka bila je perfekcionistica koja je od sebe uvijek zahtijevala maksimum. Ta karakteristika naučena je još dok je radila na radiju, a prenijela ju je i na televiziju. Biti obrazovan i dobro informiran bili su osnovni zahtjevi za spikere i voditelje u to vrijeme.

“U ovom poslu potrebno je 70 posto talenta i 30 posto rada. Nekoć se nije smjelo pogriješiti u čitanju stranih imena, stranih pojmova, morali smo znati imena predsjednika država, ministara”, prisjetila se zvijezda u posljednjem intervjuu. Početkom 70-ih godina bila je jedina hrvatska televizijska voditeljica koja je pozvana da vodi ugledne festivale u inozemstvu. Tako je 1968. i 1970. godine dobila poziv iz Poljske da vodi internacionalni festival u Sopotu pokraj Gdanjska.

Dok su se žalili na Miju Dimšić, ove su pjesme stajale u rezervi, baš kao i Baby Lasagna

Helga je 2009. godine od austrijskog predsjednika

U 46 godina vjernosti HRT-u 30 godina radila je u informativno-političkim emisijama, sinkronizirala dokumentarne filmove, vodila serije emisija poput ‘Svjetla pozornice’, ‘Jadranskih susreta’, ‘Nedjeljnog popodneva’, ‘Muzike bez granica’ i natjecanja ‘Eurosonga’, ali najveća priznanje dobila je upravo za prijenose Novogodišnjih koncerata iz Beča. Od 1996. vodila je vlastitu emisiju ‘Govorimo o zdravlju’.

Za svoj tridesetogodišnji rad, Helga je 2009. godine od austrijskog predsjednika Heinza Fischera primila Zlatno odličje za zasluge za Republiku Austriju. Ova nagrada nije bila samo priznanje za njezin dugogodišnji trud, već i za sve one brojne Nove godine kada bi umjesto noćnog slavlja rano odlazila spavati kako bi se sljedećeg jutra već u devet sati pojavila u studiju i pripremila prijenos.

Svojim komentiranjem bečkog koncerta pokazala se idealnom, budući da je imala izvanredno poznavanje povijesti Habsburške Monarhije, kao i biografija svih kompozitora čija glazba se izvodi tijekom tradicionalnog podnevnog koncerta.

Htjela je miran privatni život, bez kamera

Kao i na ekranu, i u privatnom životu bila je iznimno ugodna sugovornica. Pričljiva i duhovita nikad u svojim britkim odgovorima nije prelazila granicu dobrog ukusa, što je nije sprečavalo da izravno iznese svoj stav, a da pri tom nikog ne uvrijedi. Čak i u neobaveznom razgovoru riječi je izgovarala besprijekornom dikcijom, iako joj tu i tamo pobjegao neki zagrebački sleng.

Iako je tijekom cijele karijere bila izložena medijskoj pažnji, Helga nikada nije davala povoda kolegama iz tiska da istražuju njezin privatni život. Tvrdila je da nikada nije težila slavi i nije njegovala bogat društveni život, niti je izlazila kako bi bila u centru pažnje. Kada bi privatno izašla s mužem na večeru, često bi birali stol za koji je bila okrenuta leđima većem dijelu prostorije, jer ju je iscrpljivala pomisao da i izvan posla bude prepoznatljiva kao Helga Vlahović.

Prvi put se udala za kolegu novinara, a kasnije i direktora prve mreže Hrvatskog radija, Franca Peu, kada je imala 25 godina. Bili su u braku devet godina i imaju kćer Renée, rođenu 1977. godine. Nakon toga, pet godina kasnije, udala se za uglednog neurokirurga Miljenka Brnobića, s kojim je dobila kćer Karlu 1982. godine. Miljenko je preminuo 1997., što je Helgu jako pogodilo, te je trebalo dugo vremena da se oporavi od gubitka supruga.