STRUČNJAKINJA ODGOVARA: Kako dogovoriti doživotno uzdržavanje te naslijeđivanje imovine nakon smrti uzdržavanog?

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Neki dan mi je ujak dobio rješenje od suda da mu se djelomično ukida poslovna sposobnost i to o raspolaganju imovinom i većim iznosima od 3000 kn i da ne može sam odlučiti o svom liječenju i smještaju u odgovarajuću ustanovu. Moje pitanje glasi pošto ima svu drugu sposobnost da li on može sa mnom ugovoriti doživotno uzdržavanje gdje bi se ja brinuo o njemu a nakon njegove smrti da mi ostane njegova imovina ili mora centar odobriti. 

U slučaju da Vaš ujak ne može raspolagati imovinom vrijednosti veće od one koju spominjete, smatram da ne bi mogao bez zakonom propisane  suglasnosti niti raspolagati nekretninom, obzirom da se ugovor o doživotnom/dosmrtnom (također) smatraju takvim raspolaganjem, s tim da dakako rješenje o ukidanju sposobnosti nisam vidjela radi čega je ovo samo moj načelan stav. Za uvjete sklapanja ugovora savjetujem Vam da se obratite nadležnom centru za soc. skrb, obzirom da iz Vašeg pitanja nije razvidno niti gdje bi ujak živio, a proizlazi također da ne može sam odlučivati o ovom pitanju (a što je također možda dio dogovora s ujakom), dakle potrebno je vidjeti da li Vi možete (uz formalnu pretpostavku valjanosti ugovora u pogledu suglasnosti centra) uopće pružati ujaku usluge koje bi bile predmet tog ugovora, a za što je potrebno ipak obratiti se centru kako je naprijed navedeno.

Vlasnik sam samostalnog  poslovnog prostora u zgradi. Prostor je potpuno odvojen od zajedničkih prostora i stanova. Imam vlastiti vodovodni priključak (vlastito vodovodno mjerilo). Moram i plaćati pričuvu koja se sada i povisila?

Pričuva se može povećati odlukom 51 posto broja glasova, dok stan pripada pravno zgradi, neovisno o tome što ste ugradili samostalni priključak. Primjerice, krov zgrade štiti cijelu zgradu koja je povezana i s Vašim prostorom (od ulaska vlage u zgradu kojim prodorom vlage bi bio oštećen i Vaš prostor) a pričuvom se održava i taj krov. Neovisno o tome koji stan ili prostor koristi koliki dio zgrade, svi koji su pravni pripadak zgrade moraju plaćati pričuvu u dijelu veličine svog prostora u odnosu na zgradu, a drugačiju odluku bi mogli donijeti eventualno suvlasnici, dakle odrediti drugačiju raspodjelu.

Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, troškove za održavanje i za poboljšavanje nekretnine snose svi suvlasnici nekretnine razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.

Doprinose za zajedničku pričuvu radi pokrića troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drukčije određeno.

Suvlasnici mogu odrediti drukčiji ključ raspodjele troškova i doprinosa zajedničkoj pričuvi i to:

– odlukom većine suvlasničkih dijelova, kad je riječ o troškovima za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, kao što su troškovi za dizalo, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju različite mogućnosti pojedinih suvlasnika da te uređaje rabe i nemogućnost utvrđivanja stvarnoga potroška svakoga pojedinoga suvlasnika,

– suglasnom odlukom svih suvlasnika, u pisanom obliku, glede svih ostalih troškova za održavanje i poboljšavanje nekretnine te doprinosa zajedničkoj pričuvi. Svaki suvlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li način raspodjele troškova naprijed navedenom pravilu i je li valjana odluka suvlasnika a kad nema valjane odluke o raspodjeli troškova za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom omjeru korisni svim suvlasnicima, da po pravednoj ocjeni utvrdi ključ za raspodjelu troškova s obzirom na različitu mogućnost uporabe tih uređaja.

Odredbe suvlasnika o ključu raspodjele troškova, ako su potpisi suvlasnika javno ovjerovljeni, kao i pravomoćne odluke suda koji je utvrdio ključ raspodjele troškova po pravednoj ocjeni, zabilježit će se na zahtjev u zemljišnoj knjizi.

Ako troškovi za nekretninu budu podmireni iz zajedničke pričuve u skladu s njezinom namjenom, oni se neće dijeliti na suvlasnike koji su uplatili svoje doprinose u tu pričuvu.

Zajednička pričuva je namjenski vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja i poboljšavanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova.

Odavno smo u lošim odnosima sa susjedima. Sad sumnjamo da su nam ofarbali prozore jer su isti na međi (iako su zamagljeni), što možemo učiniti?

Najbolje da suočite susjede sa svojom sumnjom u to da su Vam ofarbali prozore, i upozorite ih da ćete sljedeći put pozvati policiju u slučaju oštećenja Vaših stvari, a možete i staviti kameru (za što se obratite nadležnim osobama za tu ugradnju) koja bi snimala Vaš prozor odnosno prostor ako bi se takve radnje nastavile. Možete se obratiti i odvjetniku radi slanja ovakvog upozorenja, ali morate paziti da nikoga ne prozivate za počinjenje bilo koje radnje, već ih upoznajte sa svojom sumnjom, pitajte za izjašnjenje, čime ćete možda postići da se takve radnje ne ponove (ako su farbanje doista izvršili ljudi na koje sumnjate dakako).