fbpx
Foto: David McNew/Getty Images/Wochit

‘DRŽAVA BI POTICAJNI MODEL ZA RODITELJE PLATILA SAMO 1,57 POSTO PRORAČUNA! Analitičar: ‘Na najvažnijem pitanju hrvatske sadašnjosti i budućnosti svjedočimo štednji i uskrati’

Autor: Stjepan Šterc

Teška su i složena vremena s puno nemira oko nas, velike zabrinutosti za sutrašnjicu i još veće neizvjesnosti za hrvatsku dolazeću mladost, koja u ovakvom socijalnom, političkom, gospodarskom, financijskom i inom kriznom okruženju ne može osjetiti sigurnost i doseći potrebnu dječju razigranost. Pogotovo stoga što se politička kontrola pojačava, ideološka nasljednost nameće kao europski modernizam posebnih, velikih i nemjerljivih vrijednosti, anacionalno djelovanje, ili jednostavnije protuhrvatsko, prihvaća se kao otklon od prošlosti, a sama dekadencija postaje društveno, politički i uopće prihvatljivi obrazac djelovanja i postupanja.

Uzajamna uvjetovanost kriznih virusnih, potresnih i poslijeratnih čimbenika i političkog i ostalog vladanja nad Hrvatskom pretvorila je polako, planski i sigurno hrvatsko društvo i hrvatski nacionalni prostor u neuređenu formu ili sustav unutar kojeg nesigurnost, politička dominantnost, sveukupnost kontrole i stranačko/partijska interesna povezanost postaju prevladavajući razlozi nemira, nesigurnosti i odluka o odlascima. Hrvatska pri takvom obrascu vladavine postaje sad već u duljem vremenu prostor iseljavanja, izumiranja, starenja, prirodnog nestanka, demografske praznine u izvangradskim područjima, nestanka učenika i u zadnje dvije godine zamjene stanovništva.

Potvrde neuređenosti

Egzaktna potvrda svega navedenog, uz još niz drugih popratnih negativnosti vezanih za gospodarski i ostali razvoj i osnovne sustave na kojima počiva državna i društvena uređenost, dolazi nam sa svakim novim službenim podatkom o stanovništvu Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Najnoviji podaci o prirodnom kretanju stanovništva naše zemlje od 29. studenoga ove 2021. godine potvrđuju listopadski prirodni pad stanovništva – 1675 osoba (više umrlih, nego rođenih), broj umrlih 4764 i broj rođenih 3089 osoba. Hrvatska vladajuća garnitura, već naviknuta na veliku smrtnost, prirodni pad i stalno smanjivanje broja rođenih kroz dulje vremensko razdoblje, tek je u ovim kriznim virusnim vremenima podigla razinu zabrinutosti, i to samo zbog broja umrlih.


Ostale ih negativnosti posebno ne zanimaju niti im posvećuju bilo kakvu ozbiljnu pažnju u smislu potrebe uvođenja poticajnih modela revitalizacije, iako svaki svoj potez nastoje opravdati upravo u funkciji demografske revitalizacije, pa čak i kad nema izravne niti bilo koje druge manje izravne korelacije. Velika smrtnost u Hrvatskoj za vrijeme virusne krize dovela je do silnih ograničavanja društvenog i ostalog djelovanja, posebnih kontrola postupanja i pritom ostavila velike negativne proračunske i razvojne tragove mjerljive u milijardama.

Priloženi službeni listopadski podaci u usporedbi, pak, s trendovima istih pokazatelja u virusnom i predvirusnom razdoblju egzaktno potvrđuju kako je ova najnovija razina smrtnosti u mjesečnoj visini od 4764 umrlih tek 14. po redu veličine na mjesečnoj razini od 2011. godine iz predvirusnog razdoblja! Dakle, ranijih je godina bilo čak u 14 mjeseci više umrlih na mjesečnoj razini i apsolutno nije bilo nikakvih zatvaranja, plašenja, uvjetovanja niti je ikoga izvan znanstvenih krugova zabrinuo navedeni niz. Predvirusno razdoblje veće mjesečne smrtnosti od ove virusne listopadske promatrano je političkom mirnoćom ili uvjetno rečeno normalnim prihvaćanjem hrvatskog demografskog nestanka. Politička slučajnost ili svjesno navikavanje na smrtnost hrvatske populacije usprkos znanstvenim krikovima?

Broj je umrlih u virusnom listopadu 2021. godine bio za 389 osoba veći od broja umrlih u predvirusnom listopadu 2019., ali je zato broj rođenih smanjen za 494! Ili još bolji primjer: broj je rođenih u listopadu 2021. bio manji od broja rođenih u listopadu 2012. godine za čak 937 rođenih. Brojni su primjeri koji mogu potvrditi kako upravo virusno razdoblje ostavlja velike negativne tragove i na rađanje, a samim time i na silno povećanje prirodnog pada hrvatskog stanovništva.

Ukupni će prirodni pad stanovništva Hrvatske u samo dvije godine iznositi nevjerojatnih više od 45.000 osoba, a posljedice će takvih negativnosti u svim razvojnim segmentima biti izravne. Komu je još u hrvatskoj političkoj nomenklaturi sporno kako upravo ovi procesi postaju nacionalni problem broj 1? Samo hrvatskim zarobljenicima u ideološku nasljednost ili anacionalnu avangardu i europejcima nemjerljivih europskih vrijednosti kojima su nacionalne razvojne potrebe politički teret.

‘Zagreb voli nas’

Poput stihova u pjesmi velikih i neponovljivih “prljavaca” zvučale su dječje i majčinske (roditeljske) molitve kroz dječju razigranost i radost i njihovo vjerovanje kako Zagreb voli njih. Nisu Zagreb ni Hrvatska ništa bez njih jer djeca su i mladost, “duša, srce i glas”. Sve to ti, Zagrebe, znaš i ne srami se sad nas i naših cipela dječjih s kojih kaplje krv i blato predgrađa. I ne pleši uvijek s krivim momcima, s onim finima kojima ne trebaju čekanja na bolje dane niti utjehe kako Zagreb voli njih. Laku noć tebi, Zagrebe, i kad se svoj gospodi daš, zadnji ples je valjda naš, jer mi smo tvoja duša, srce, budućnost i glas. Zagreb voli vas, tješim sad sve nas, i zaboravljam uvrede i sve izgubljene dane tu kraj Save jer znam da oni nisu ništa bez vas. Samo na zadatku kojim žele utihnuti dječji smijeh i dječju znatiželju i razigranost kako Zagreb ne bi bio vaš.

“A sad laku noć tebi, Zagrebe, sto koraka tu od Save,
vama skitnice sve, ja gubim sve dane,
radi tebe smo prošli uvrede i lažem samo radi vas
pa sad psujem za sebe da Zagreb voli nas.
Nisi ti sad ništa bez nas odrasteš sad tu kraj Save,
tko ti je duša, srce, a i glas i čekaš bolje dane.
Pa kad sve to znaš pa tješim sada sve vas,
ne srami se sad nas da Zagreb voli nas.
A sad laku noć tebi, Zagrebe,
ne, ne budi k’o djevojka,
ti plešeš uvijek s krivim momcima,
s finima, s Tuškanca.
Ne srami se sad naših cipela,
s njih kaplje krv i blato predgrađa,
pa kad se svoj gospodi daš,
zadnji ples je valjda naš” (Laku noć tebi, Zagrebe, Prljavo kazalište, S vremena na vrijeme, 1996., Croatia Records i MS Sound, Zagreb).




Ovisnost

Vjerojatno je poseban izazov vladati nad dječjim snovima i željama i usmjeravati prema njima svoja politička ideologizirana razmišljanja i upravo prema djeci pokazivati moć vladanja nad starijima i potvrđivati na njima štednju za druge. Ideološkoj ovisnosti i usmjerenosti nisu pritom na putu nikakvi nacionalni tradicijski i civilizacijski obrasci niti potrebe razvojnosti, opstojnosti i uređenosti koje se jedino i potvrđuju dolaskom djece te mladalačkim zanosom i vjerovanjem u budućnost. Pogotovo u Hrvatskoj koja demografski nestaje silinom koja bi trebala zabrinuti čak i njihovu ideologijsku osnovu i upitnim postaviti njihov zamišljeni koncept vladanja Zagrebom, a u željama i Hrvatskom.

Naslušali smo se i načitali ovih dana puno toga o poticajnoj revitalizacijskoj mjeri roditelj-odgojitelj u Gradu Zagrebu i svjedočili nevjerojatnoj političko-ideološkoj ignoranciji roditelja, djece i struke u cjelini. Zamislite političko-ideološku dramu oko 3,5 posto zagrebačkog godišnjeg proračuna za 5800 roditelja i gotovo 20.000 djece i njihova životnog izbora koji osigurava najvredniji potencijal svakom društvu, prostoru i gospodarstvu u vremenima koja dolaze, pa naravno i onima koji o tome odlučuju neovisno o vlastitom iskustvu na tako često spominjanom tržištu rada, kojeg većina političkih ideologijskih ovisnika nikad nije ni osjetila. Štednja i uskrata na najvažnijem pitanju hrvatske sadašnjosti i budućnosti u političkom sustavu koji kroji proračun iz kojeg se već godinama pozadinskim podržavateljima usmjerava po općoj procjeni i do njegovih gotovo 15%!

Nema tu racionalnosti ni logike dokazivanja potrebe egzistiranja ovog poticajnog modela, već se primarno radi o anacionalnom pristupu i isto takvom negiranju bilo kakve potrebe revitalizacije hrvatske populacije. Potvrda toga su pozadinska podupiranja anacionalne ideologijske politike koja dosežu razinu uvreda, ponižavanja i neljudskih i nimalo dostojanstvenih komentiranja i obraćanja, tipa okoti, okotnina, ganjanje rađanja, paraziti, neradnici i slično na koje nije bilo nikakve reakcije s javne političke pozicijske scene. Kakva radna skupina (korisnici, političari i struka), kakva potreba koordinacije s nacionalnom razinom oko poreza na poticajni model, kakva ulaganja u najvažniji problem Hrvatske, kakva potreba za uvođenjem iste na nacionalnoj razini, kakva revitalizacija Hrvatske i kakva uopće logična tumačenja vrijednosti i značaja kad se to sve može riješiti političkim amaterizmom, ideologijskim namjerama i javnim blaćenjima.




Poticajni model

Grad Zagreb na godišnjoj razini u ukupnom broju rođenih u Hrvatskoj sudjeluje s udjelom oko 22 posto i na državnoj bi razini i uz porez isti poticajni model iznosio oko 2,4 milijarde ili samo oko 1,57 posto državnog proračuna. Ispod dva posto državnog proračuna za hrvatsku budućnost i u usporedbi s nizom iracionalnih razvojnih stavki do razine 1,35 milijardi gradskog zagrebačkog proračuna ili čak gotovo 14 milijardi državnog ne bi trebao biti apsolutno nikakav problem političkog sustava koji je usmjeren prema nacionalnom opstanku i razvoju. Neovisno što o tome javno govore znanstveni apologeti recentne političke vladavine, razine logike i promišljanja hrvatske budućnosti intelektualne ljestvice broja vlastitih cipela. Politički ideološki nihilizam i muk s najviše izvršne političke razine u zemlji, nakon poništavanja roditeljskog i dječjeg obzora ipak neće moći u pravnom postupanju negirati vrijednosni sustav koji je postavljen u ime djece i hrvatske budućnosti. I sam pogled na priloženu sliku svojim sastavom i osmijehom to potvrđuje. Slika je snimljena za vrijeme roditeljskog prosvjeda nedavno pred Poglavarstvom grada Zagreb.

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije

Autor:Stjepan Šterc
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.