fbpx
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX

PREOKRET! HRVATSKA VIŠE NE ZADOVOLJAVA UVJETE ZA EURO! Činilo se kao gotova stvar, sada to postaje problem: O ovome se mora izjasniti premijer

Autor: Ivana Jurišić

Jučer objavljeni podaci o rastu cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju nikoga nisu iznenadili. Otkako su prošle godine počele rasti, potaknute velikom potražnjom kineskog gospodarstva i otvaranjem svjetskog gospodarstva nakon lockdowna, cijene nisu nikad bile više. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju 2022. u odnosu na ožujak 2022. u prosjeku više za 2,6 posto, a u odnosu na travanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku više za 9,4 posto.

To je skoro dva posto više od inflacije u eurozoni. Hrvatska se dugo vremena držala prosjeka eurozone, ali od ožujka rast cijena se ubrzava. Prema onome što smo zadnjih tjedana mogli čuti od ministra Marića i guvernera Vujčića, ovo nije vrhunac. A samo letimični pogled na cijene nafte pokazuje kako bi već sljedećeg utorka cijena goriva na benzinskim crpkama mogle biti više. A kad poskupi nafta, za njom će poskupiti sve ostalo, od transporta, hrane, usluga, režija.

Halo, Bruxelles, imamo problem

Hrvatska bi 1. siječnja trebala ući u eurozonu, to već i vrapci na grani znaju. U tijeku su pripreme za rujan kada bi se na policama trgovina trebale naći cijene iskazane u eurima i kunama, vjerojatno zaokružene prije toga. Da bi Hrvatska ušla u eurozonu, mora ispuniti kriterije koji su jasno propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.


S rastućom inflacijom, kriterij stabilnosti cijena postaje sve veći problem. Kako inflacija ne smije biti veća od 1,5 postotna boda od prosječne inflacije u tri zemlje EU s najpovoljnijom stopom, Hrvatska je sada u problemima. U travnju su najnižu stopu imale Malta, Finska i Francuska. Malta 4,9 posto, Francuska 5,4 posto i Finska 5,6 posto. Njihova prosječna inflacija u travnju je iznosila 5,3 posto, što je 4,1 posto manje od inflacije u Hrvatskoj. Da bi Hrvatska ispunila uvjet o stabilnosti cijena, njezina inflacija po tom pravilu ne bi trebala biti viša od 6,8 posto. Hrvatska je inflaciju ispod 6,8 posto zadnji put imala u veljači kada je zabilježena brojka bila 6,3 posto.

Dnevno.hr je o tom problemu pisao još u siječnju kada je inflacija rasla već osmi mjesec zaredom i kada se ulazak Hrvatske u eurozonu činio kao gotova stvar. Tekst možete pročitati OVDJE. Tada su nam iz HNB-a na naše pitanje hoće li Hrvatska, s obzirom na rastuću inflaciju, ispuniti uvjete za ulazak u eurozonu, odgovorili kako ćemo referentnu vrijednost za inflacijski kriterij koja će se odnositi za 12-mjesečno razdoblje do izrade ocjene udovoljavanja tom kriteriju saznati u proljeće ove godine (moguće u svibnju ili lipnju) kada će Europska komisija objaviti Izvješće o konvergenciji, u kojemu će ujedno i službeno ocijeniti je li Hrvatska zadovoljila taj kriterij, kao i preostala tri kriterija nominalne konvergencije – stabilnost i održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.

“U obzir se uzimaju kretanja stope inflacije u državama članicama tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje prethodi izradi ocjene o ispunjavanju kriterija konvergencije; uobičajeno se u prošlim relevantnim Izvješćima o konvergenciji u obzir uzimalo kretanja stope inflacije do ožujka godine u kojoj se izrađuje ocjena. Referentna vrijednosti računa se na temelju stopa inflacije triju država članica s najboljim ostvarenjem stabilnosti cijena, pri čemu Europska komisija ima određeni stupanj fleksibilnosti pri određivanju njezine visine”, rekli su nam tada iz HNB-a.

Čeka se izvješće Europske komisije

Tada su nam objasnili kako Komisija iz izračuna referentne vrijednost može isključiti državu (ili više njih) za koju ocijeni da ima prenisku stopu inflacije te da time znatno odstupa od ostalih država članica, što se u prošlosti dogodilo više puta.

“Budući da se za ocjenu ispunjavanja inflacijskog kriterija u obzir uzimaju ostvarenja inflacije u svim državama članicama EU-a, kao i zbog postojanja spomenute fleksibilnosti, nije moguće unaprijed precizno odrediti visinu referentne vrijednosti za inflacijski kriterij”, pisao je tada HNB.

Čak i ako Europska komisija iz izračuna izbaci Maltu koja nema liberalizirano tržište energenata, brojke ne idu Hrvatskoj u korist. Tada se u izračun uzima sljedeća zemlja s najnižom inflacijom. To je u ovom trenutku Italija čija inflacija je 6,6 posto. Zbrojimo li brojke za Francusku, Finsku i Italiju, dobivamo prosjek inflacije od 5,86 posto, što znači da je Hrvatska i tada ima 2 posto višu inflaciju od one koje nam je potrebna za pristupanje u eurozoni. Situacija se ne poboljšava ni ako u izračun ubacimo Austriju (7,2 posto), Irsku (7,3 posto), Slovačku i Sloveniju (7,4 posto). Čak i s tim brojkama Hrvatska ne ispunjava kriterije propisane Ugovorom iz Maastrichta.




Usprkos brojkama, vijesti koje zasada dolaze iz Vlade govore da se nemamo čega brinuti. Premijerov posebni savjetnik za ekonomiju Zvonimir Savić kaže kako je Hrvatska ispunila sve reformske kriterije u roku i kako se ide dalje s uvođenjem eura. Hoće li to stvarno tako biti, vidjeti ćemo kada Europska komisija objavi Izvješće o konvergenciji. Nešto što se mnogima činilo kao gotova stvar, sada postaje ozbiljan problem o kojemu će se morati izjasniti i premijer. Lopta je na strani Vlade.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.