Namirnice koje obožavaju Hrvati mrvicu su skuplje: Ima i onih za koje ipak treba dati manje

Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, opća stopa inflacije u travnju na godišnjoj je razini iznosila 3,7 posto, dok su cijene na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak porasle za 0,7 posto. Radi se o drugoj najvećoj stopi inflacije u eurozoni. U ovom trenutku je, prema procjenama, od nas gora samo Belgija. Pritom su cijene hrane na godišnjoj razini porasle za 4,5 posto. Ljudi najviše osjete inflaciju odlaskom u trgovinu.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) izvijestila je kako je prema njihovu indeksu cijena hrane u travnju porasla za 0,3 boda u odnosu na ožujak. Naime, tada je mjesečna košarica osnovnih prehrambenih proizvoda poskupjela po prvi puta od rujna prošle godine. Ipak, treba reći da su cijene hrane ovoga travnja za 9,6 posto niže nego u istom mjesecu prošle godine.

Na mjesečnoj razini je najviše poskupjelo meso (1,6 posto), što je odraz većih cijena peradi, ovčetine i govedine. Žitarice i biljna ulja skuplja su za 0,3 posto, no cijene pšenice stabilizirale su se jer su glavni izvoznici povećali proizvodnju i nadoknadili nepovoljne uvjete uzgoja u dijelovima Europe, Rusije i SAD-a, uzrokovanih klimatskim promjenama. Kukuruz je zbog rata u Ukrajini također poskupio.

Raste proizvodnja i potrošnja žitarica

Riža je zbog dobre žetve pojeftinila 1,8 posto, a šećer za 4,4 posto zbog poboljšanih izgleda za proizvodnju u Indiji, Tajlandu i Brazilu. U odnosu na travanj prošle godine, cijene šećera su pale za 14,7 posto. Mliječni su proizvodi također pojeftinili za 0,3 posto, dok je maslac zbog uvozne potražnje poskupio.

FAO je podigao procjenu proizvodnje žitarica na svjetskom tržištu na 2,846 milijardi tona, odnosno 1,2 posto više nego lani. Potrošnja bi također trebala biti veća, prema njihovim procjenama, za 1,4 posto, odnosno 2,83 milijarde tona. Time bi zalihe krajem ljeta trebale dosegnuti 890 milijuna tona, što je ipak manje nego u ranijim prognozama.

No, zato bi trgovina žitaricama trebala porasti za 1,6 posto, na 487 milijuna tona. Pritom bi glavni proizvod trebale biti žitarice krupnog zrna, poput kukuruza. Predviđa se i nešto manji obujam trgovine pšenicom, ali zato jer je ponovno snižena procjena proizvodnje, koja sad iznosi 791 milijun tona godišnje, što je slično lanjskom urodu.

Hrvatsku pogodio novi val cjenovnih promjena: Evo što ćete od sad plaćati po nižoj tarifi