Lucija iz Zagreba otkrila kako njena obitelj mjesečno uštedi jednu plaću: ‘Ovo može svatko’

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) oko 1,7 milijuna hrvatskih građana na banci imaju štednju od manje od tisuću eura, što je manje od jedne prosječne plaće koja je u studenome iznosila nešto više od 12oo eura. Čak 71,94 posto građana Hrvatske na računima ima manje od 5000 eura što znači da u slučaju gubitka posla ne bi mogli plaćati svoje troškove barem šest mjeseci.

Štediti treba dok imamo posao, jer poslije je za tako nešto kasno. Iako je danas na tržištu na kojem manjka radnika lakše naći posao nego što je bilo prije deset godina, to ne znači da banci ne treba imati određenu svotu novaca koja nam može pomoći u slučaju nepredviđenih situacija.

Dobar način za upravljanje svojim financijama je pravilo 50/30/20 koje kaže da svoje prihode trebamo podijeliti u tri kategorije, odnosno 50% bismo trebali trošiti na potrebe, 30% na želje i 20% na štednju. U potrebe spadaju sve one stvari bez kojih ne možemo kao što su režije, krediti, troškovi prijevoza, namirnice eventualni zdravstveni troškovi.

Uštedio nešto manje od 40 tisuća eura

Što je zemlja bogatija i njezini građani imaju veće plaće, to će postotak koji trošimo na potrebe biti manji. U Hrvatskoj u kojoj su plaće manje, a troškovi veći nego u većini zemalja EU, gotovo je nemoguće taj postotak svesti na 50 posto, iako ima i naših građana koji su to uspjeli, ali uglavnom zahvaljujućim velikim odricanjima.

Naima, sve je više građana, osobito onih mladih, koji se svega odriču kako bi sebi mogli kupiti krov nad glavom. Jedan od njih je i Matej koji je prije četiri godine završio fakultet, a sada većinu svoje zarade stavlja na stranu kako bi u sljedećih nekoliko godina mogao kupiti stan.

“Za razliku od mojih prijatelja, ja sam odlučio još nekoliko godina ostati kod roditelja kako bih nešto uštedio i smanjio ratu kredita”, objašnjava nam ovaj 28-godišnjak koji je po svojim riječima dosada uspio uštedjeti nešto manje od 40 tisuća eura.

‘Rata će mi biti nešto podnošljivija’

“Svaki mjesec na stranu stavim 500 eura, dio dam roditeljima za režiju i hrane, a ostatak štedim. Znam da neću uštedjeti za stan, ali bar će mi rata biti nešto podnošljivija nego da sam odmah išao uzeti kredit. Nadam se da će i cijene biti nešto niže”, dodaje.

Sam Matej priznaje da bez roditelja i njihove pomoći ne bi uspio ništa uštedjeti, jer bi novac koji uštedi morao dati za podstanarstvo. Ovako uspijeva uštedjeti puno više od 20 posto koliko preporučuje pravilo 50/30/20. Prema tom pravilu, nakon što platimo sve ono što moramo, 30 posto novca za stvari koje bismo željeli, ali nam nisu potrebne za preživljavanja, poput putovanja, tehnologije, izlazaka. pretplata na razne streaming usluge, teretane i slično.

Želite li se u Hrvatskoj držati ovog pravila, morate imati puno više od prosječne medijalne plaće, a ako ste samac o tome ne možete ni razmišljati. Oni koji uspijevaju u tome,  poput naših sugovornika Lucije i Nikole, ne troše na želje već svaki euro koji uštede stavljaju na stranu za svoj budući dom.

Nemoguća misija

S ovo dvoje mladih ljudi razgovarali smo u rujnu, kada su nam odali kako uspijevaju živjeti bez minusa, dugova i kredita, što se u Hrvatskoj čini gotovo kao nemoguća misija. Otkako smo posljednjih put razgovarali s njima, dobili su i drugo dijete, ali svoj način života nisu promijenili.

Banke su digle kamate na štednju: Provjerili smo koliko možete zaraditi nakon godinu dana

“Ako je to moguće, još smo stroži prema sebi. U ova dva mjeseca otkako je beba došla na svijet, gotovo da nismo izašli iz kuće i nismo imali gdje trošiti novac”, smije se Lucija.  Ovi mladi, fakultetski obrazovani ljudi i dalje žive u podstanarstvu, voze stari auto, od jedne plaće žive i drugu štede.

“Ja sam sada na porodiljnom, pa ćemo u jednom trenutku morati zagrabiti i u drugu plaću. Zasad funkcionira, ali čak ćemo i mi morati prestati s ovim spartanskim načinom života kada nam starija kći krene u školu”, dodaje.

Na naše pitanje kako svaki mjesec uspijevaju uštediti jednu plaću odgovara kako je stvar samo u disciplini. “Ne idemo po kafićima, ne uzimamo hranu iz dostave, ne idemo čak ni po pekarama, kad idemo na posao hranu nosimo iz kuće. Samo na tome ja i muž svakog dana uštedimo oko osam eura”, objasnila nam je ova mlada mama.

Vrsta štednje koju su Hrvati obožavali gotovo je nestala: Iz banke pojasnili što se događa

‘Nadam se da se moja djeca neće morati svega odricati’

Na pitanje je li joj dosta odricanja, smije se i kaže kako se već navikla na ovakav način života i nije sigurna da bi ga mogla promijeniti čak i da odjednom dobije na lotu.

“Ipak se nadam da se moja djeca neće morati svega odricati i da će im život jednog dana biti puno lakši. Ipak, nije tako teško kako se možda čini, mislim da bi i drugi ljudi to mogli da se potrude”, zaključuje svoju priču Lucija.