Je li energana prilika ili prijetnja: ‘Zar netko misli da ćemo se grijati na koru od krumpira?’

Godinama se govori o održivom gospodarenju otpadom i “zero waste” konceptu. Je li uopće moguće održivo gospodariti otpadom a po cijenama koje su građani (ali i poduzetništvo) do sada plaćali? Je li moguć “zero waste”?

O svemu tome govori se na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, a na kojoj sudjeluje Ivan Lukenda, direktor Zelenih tehnologija.

Na redu je panel rasprava “Energana – prilika ili prijetnja? – Bečka energana nedavno je proslavila 60. obljetnicu”. U Hrvatskoj se na spomen energane na noge dižu sve zelene udruge. No je li uistinu energana ‘opasnija’ od, primjerice, ispušnih plinova automobila, kruzera ili novogodišnjeg vatrometa?

Tijek panel rasprave pratite uživo na portalu Dnevno

U panel raspravi sudjeluju direktor Energetika Celje Aleksander Mirt, predsjednik Zveza ekoloških gibanja Slovenije-ZEG Karel Lipič, nezavisni savjetnik za okoliš u Grevicon Consulting Viktor Simončič, profesor Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Slaven Dobrović te načelnica Sektora za fondove Europske unije na FZOEU Maja Feketić.

“Gdje vrećica miješanog komunalnog završi u Hrvatskoj?”, upitao je moderator, a Lipič je odgovorio: “Pitanje za milijun dolara. Postavili smo sistem gdje imamo odvojeno skupljanje, ali ne znamo gdje završavaju pojedine sirovine. Imamo primjer u gradovima da netko skupi sve ono što je u kanti, pa ne znamo gdje to završava. Siguran sam da niti jedna vrećica ne završava u Celju, jer oni ne uvoze gorivo iz otpada, ali dio slovenskog materijala završava u Beču, pa tako i naš”, rekao je Lipič.

Dobrović: Izgradili smo 7 sortirnica koje ne rade

Profesor Dobrović pita, što je Hrvatska potpisala u temi zvanoj okoliš?

“Tko kaže da nema druge mogućnosti, što je stavljeno kao cilj, što je RH potpisala u temi zvanoj okoliš? Potpisala je stope recikliranja, 2013. smo stavili u zakon što ćemo postići. Znamo da se do toga dolazi da se odvojeno prikuplja, biootpad, suhe reciklabilne tvari, jačanje reciklažnih dvorišta i da se popuni struktura sortirnica. Imamo na Krku sustav u čijem sam razvoju sudjelovao, oni šute i rade, a veliki gunđaju i ne rade ništa. Kako je moguće da je Hrvatska sagradila sedam sortirnica i da ne rade nakon dvije godine, a znamo da je to nužni kamenčić, preduvjet. Ne rade sortirnice iz administrativnih razloga, moglo se to u Bruxellesu riješiti. Zamjenik je rekao da je hrvatski problem što smo mijenjali strategije. Što znači odovojeno prikupljanje bez sortirnica i komposatana. Čudimo se što s tim, Zagreb plača 300 eura tonu odvojeno prikupljene plastike, tko je tu lud? Mogao je gradonačelnik sagraditi, imamo predstavnika zelenih koji to nije. Javni interes je da se stvari uspostave, ne možemo govoriti o količini gorivog otpada a da nismo sortirali. Dva su razloga nereciklabilnosti, kompozitni materijal i neurednost prikupljanja. Ako netko odloži čašu s pola jogurta i to se usmrdi, udaljili ste taj materijal s recikliranja. I za miješanju plastiku moguće je naći rješenje povratka u gospodarski sustav. Hijerarhijski je recikliranje superiorno energani, spaljivanje uništava materiju i po pitanje enegetike, recikliranjem se špara utjelovljena energija. Ja sam za diskurs ako ćemo o struci, fizičari moraju sve izračunati. što se tiče emisija iz energana, zagađivala su još uvijek tamo, pažljivo s tim što smijemo i ne smijemo zanemariti”, rekao je Dobrović.

Mirt: Znamo koliko smijemo emitirati iz energana

“Ljudi govore svašta. To je veoma kontrolirana proizvodnja topline u energanama. Znamo koliko smijemo emitirati iz energana. Imali smo problem i uspješno smo ga riješili. Mi također recikliramo. Ono što na kraju ostane mi spaljujemo i energiju koristimo. Mi smo jako zadovoljni ciljevima koje smo odradili. Zato je toplana Celje primjer dobre prakse”, rekao je Aleksander Mirt.

Simončič: Iz Komiže se ne isplati u Belišće voziti marihuanu u rinfuzi, a kamoli otpadni papir

“Nismo napravili sistem, ako nešto trebamo napraviti imamo vremena, da vidimo što si možemo priuštiti, reći EU da mijenjamo naš plan. Čak i u plastici nekih 60 posto se ne može ili ne isplati materijalno oporabiti, to nitko u svijetu radi. Ako gledamo Europu i mamo preko 500 energana na gorivo iz otpada, nije na otpad, jer se materijal pripremi, ne vidim zašto mi to ne bismo radili, no to je vrh piramide upravljanja s otpadom. Ponovit ću slikoviti primjer, kada na Komiži skupite otpadni papir i trebate ga voziti u Belišče, napravit ćete računicu i shvatit ćete da vam se ne isplati voziti marihuanu u rinfuzi, a kamoli otpadni papir”, rekao je živopisno Simončič.

“Papir skupljen na Visu mora preći kamionom, preša se i drži pod nadstrešnicom. Onda kreće 11 kilometara preko brda, spušta se u trajektnu luku i ukrcava se na trajekt. To je 11,4 megadžula po toni, pa će ići na kamion. To je još 150 megadžula utrošene energije za transport papira iz Komiže u Belišće. Ja nisam zeleni koji mašta o nečemu, već razmišljam o tehničkim rješenjima”, rekao je Dobrović.

Hrvatski sustav je nakaradan, smatra bivši ministar. “Sortirnice koje su trebale biti izgrađene, mojim odlaskom je sve odgođeno. Tko misli da je pametno koru od banane paliti, zar se netko grije mokrim drvima? Što ćemo se grijati na koru od krumpira, biootpad ide van, to je normalna stvar, kultura je kultura, a s nekulturom treba raditi da ih se educira”, rekao je.