‘Hrvatska postaje kolonija?’ Stručnjak objasnio koliko je uvođenje eura bilo opasno

Prošlo je šest mjeseci otkako je Hrvatska uvela euro. Građani se polako privikavaju na novu valutu, iako mnogi kažu kako cijene još uvijek preračunavaju u kune jer im je tako jednostavnije. Također, puno se više plaća karticama, jer se mnogima teško snaći s euro kovanicama koje ipak puno više vrijede nego što su vrijedile kune.

Ekonomisti su i prije uvođenja eura bili nesložni oko zajedničke valute, a to se nastavlja i danas. Dok mnogi misle kako se Hrvatska uvođenjem eura odrekla svoje monetarne suverenosti, drugi misle kako je to bio pravi korak za zemlju i kako tek ulaskom u eurozonu imamo prilike stići razvijene zemlje Europe.

Ekonomist Ljubo Jurčić bio je i ostao skeptik oko ulaska u eurozonu. Kako sam kaže, nije problem euro kao platežno sredstvo, već euro kao sredstvo monetarne politike.

Politika se određuje prema najrazvijenijima

“Problem je kada pogledamo novac kao glavni instrument ekonomske politike kojim možete upravljati ekonomijom, a što Hrvatska sada nema. To se sada prikriva sa novcem iz EU koji nam Europa daje jer je i sama u krizi, pa se to sada toliko i ne osjeća”, kaže Jurčić i dodaje kako ćemo u sljedećem ciklusu već osjetiti nedostatak vlastitog novca.

“Mi nismo došli na razinu razvijenosti i strukture hrvatskog gospodarstva tako da nam zajednički novac može biti od koristi. Kada gledamo sve parametre, mi smo i dalje čvrsto zacementirani na dnu Europe”, kaže.

Ekonomist objašnjava kako Hrvatska raste kada se uspoređuje sama sa sobom, ali zemlje zapadne Europe i dalje rastu više od nas.

“Mi ćemo sada rasti nekih dva, tri posto što je prirodni rast Hrvatske. Europa će u isto vrijeme rasti u prosjeku jedan ili dva posto. Kako je Europa dva puta razvijenija od Hrvatske mi moramo rasti tri puta brže da bismo sustigli Europu. Ali mi ne rastemo ni dva puta brže”, objašnjava ekonomist dodajući kako država uz organizaciju industrije mora imati i vlastiti novac da bi ubrzala razvoj.

“Kako mi nemamo vlastiti novac, moramo se uklapati u politike europske monetarne unije koje su određene prema najrazvijenijim zemljama.

Ona se neće prilagoditi tako da Hrvatska digne svoj BDP sa 15 tisuća eura po glavi stanovnika na 25 tisuća, već tako da dignu prosjek Europe za 40 tisuća eura po glavi stanovnika na 50, 60”, govori ekonomist i dodaje kako je u takvoj situaciji nedostatak vlastitog novca velika šteta i kočnica razvoja na dugi rok.

Osuđeni na donacije iz EU

Prema njegovim riječima, Hrvatska će uvijek biti osuđena na donacije iz EU.

“Povećanje proizvodnih kapaciteta jedne zemlje je isključivo u nadležnosti vlade te zemlje. Nas su ovdje uvjerili da samo trebamo ući u EU i preuzeti euro i da će nas Europa razvijati, iako to ne stoji u ugovorima EU”, kaže.

Prema Jurčiću, dva su glavna razloga zbog čega je Hrvatska trebala ostaviti kunu.

“Da bi nacionalna ekonomska politika bila efikasnija, pogotovo kada je zemlja manje efikasna i razvijena poput Hrvatske, onda je puno bolje da ima vlastitu valutu.

Drugo, kad nemate vlastiti novac vi ste osuđeni na prodaju nacionalnu imovine i ne možete dizati mirovine i plaće da bi ljudi bili zadovoljni. Posljedica toga je da kvalitetan kadar ide u inozemstvo, dok i oni koji ostaju u Hrvatskoj rade za strane firme”, upozorava Jurčić.

“Jedna od uvjeta da zemlja postane kolonija je da nema vlastitu valutu, a to hrvatska politika neće da shvati. Sada to znaju ekonomist, a za dvije, tri godine znati će svi.

Najbolji primjer za to u Hrvatskoj je turizam – u turizmu imate strane radnike koji poslužuju stranu hranu stranim turistima u stranim hotelima. To se slijeva u hrvatski BDP, ali ništa nije hrvatsko, što je jedan od efekata kad nemate stranu valutu. Posljedica svega toga je da će cijena rada u Hrvatskoj uvijek biti manja od cijene rada u Europi”, zaključuje Jurčić.

Dobro se snašli u eurozoni

I dok Ljubo Jurčić smatra kako je Hrvatska napravila grešku uvođenjem eura, ekonomist Damir Novotny misli kako je ulaženje u eurozonu bio pravi potez za Hrvatsku.

“Gledajući unatrag šest mjeseci, vidimo kako je tehnički zamjena kuna u eure provedena vrlo dobro, što znači da ne možemo ništa prigovoriti ni ni Vladi ni HNB-u.

Vidimo da su se građani, kako sam i očekivao, dobro navikli na novu valutu te u svakodnevnom prometu nema nekih većih problema što je posljedica činjenica da ta valuta nije strana u domaćem prometu. I prije uvođenje eura mnoge cijene mnogih transakcija su bile denominirane, pa čak i provođene u eurima.

Turizam je dao bitan obol činjenici da su se građani, osobito oni koji žive uz more, jako povezali sa novom valutom tako da ni s tehničke, pa čak ni kulturološke i emotivne strane ne vidimo neke važne promjene”, objašnjava Novotny.

Ekonomist se osvrnuo na najave iz prošle godine kada je jedan dio hrvatskih ekonomista uporno govorio da je to pogrešna odluka.

“Govorili su da nije pravo vrijeme, da Hrvatska nije pripremljena, da će posljedica ulaska u eurozonu biti rast cijena. Sve to skupa zajedno nije empirijski dokazano”, kaže.

Novotny ističe kako su brojna istraživanja na razini europske monetarne unije u posljednjih 10 godina pokazala da je teorija optimalnog valutnog područja zastarjela.

“Pravi učinci će se vidjeti u smislu jačanja fiskalne odgovornosti tek u narednim mjesecima i godinama.

Europska monetarna unija je nakon krize 2008. godine koju je proizvela Grčka sa svojim visokim javnim dugom uvela čitav niz pravila kojih se zemlje članice moraju držati, a koje se kolokvijalno govoreći nazivaju fiskalnim sporazumom.

Tako da mi tek moramo vidjeti što znači boravak u jednoj od najrazvijenijih regija na svijeta. Naime, euro područje je usprkos nekim kritikama pokazalo kako se dobro snalazi u turbulentnim vremenima i ima čitav niz mehanizama za obranu od vanjskih kao i unutarnjih šokova koje mogu izazvati neodgovorne fiskalne politike”, govori.

Novotny smatra kako se Hrvatska dobro snašla u monetarnoj uniji.

“Pristupila je stabilizacijskom mehanizmu i prema ovome što smo vidjeli u ovih šest mjeseci sve je prošlo u najboljem redu. Čak je i inflacija kod nas bila niža nego u zemljama koje su ostavile svoju valutu, kao što je bilo u svim zemljama koje imaju euro”, dodaje.

‘Mala zemlja ne može imati monetarnu suverenost’

Na pitanje je li Hrvatska uvođenjem eura izgubila svoju suverenost, ekonomist odgovara kako je prošlo vrijeme kada je mala zemlja poput naše mogla biti monetarno suverena.

“Oni koji misle da mala zemlja može voditi suverenu monetarnu politiku u globaliziranom svijetu, neka samo pogledaju Tursku. Turska je velika zemlja pa je eksperimentirajući s neovisnom monetarnom politikom pa je proizvela inflaciju od 40 posto godišnje.

Male zemlje poput naše nisu nikad bile monetarno suverene. Suverenu monetarnu politiku mogu voditi Sjedinjene Države, Kina, možda Rusija,  ali male zemlje poput Hrvatske na to mogu zaboraviti”, zaključuje.