CIJENE NAFTE I PLINA DIVLJAJU: Čeka nas teška i skupa zima, stručnjaci nam poručuju da se priviknemo na visoke cijene energenata

Cijene nafte na svjetskom tržištu nastavljaju rasti. U četvrtak, u vrijeme pisanja ovog članka, cijena barela crnoga zlata bila je iznad 76 američkih dolara po barelu, a rast cijena, po svemu sudeći, nastavit će se i u narednom razdoblju, iako cjenovni skokovi, kažu analitičari, više ne bi trebao biti tako veliki.

„Cijene nafte do kraja godine mogle bi doseći 80 USD po barelu“, kaže za dnevno.hr energetski stručnjak Davor Štern.

Dodaje, međutim, kako to ipak neće biti tako velik rast cijena crnoga zlata kao do sada. Prije bi se, kaže Štern, moglo govoriti o postupnoj stabilizaciji cijena nafte, iako na višim cjenovnim razinama nego ranije. Naravno, pod uvjetom da se ne dogodi neki snažan politički ili ekonomski šok koji bi narušio opskrbu svijeta naftom, a time doveo i do novog divljanja cijena nafte.

Naftni šokovi kao posljedica niza političkih i ekonomskih faktora, ali i histerije ulagača

Takvih šokova u ovoj godini nije manjkalo. Štoviše, smatra naš sugovornik, nikada do sada još nije bilo toliko faktora koji su cijenu nafte u isto vrijeme gurali prema gore. Mnogi od tih faktora su neracionalni i svode se na krive procjene ulagača na tržištima.

„To je zapravo histerija s puno faktora“, opisuje Štern stanje na sadašnjem naftnom tržištu.

Ovdje valja podsjetiti da su se cijene barela Brenta, nafte koja se dobiva iz Sjevernog mora, u samo godinu dana, prema podacima Reutersa, više nego udvostručile. Ili, drugim riječima, porasle su s 35,74 dolara po barelu, koliko su iznosile prije godinu dana, na sadašnjih više od 76 dolara. Rast cijena nafte posebno je izražen u ovoj godini.

Jedan od razloga za to svakako je oporavak od koronakrize koji je povećao i potražnju za crnim zlatom. Cijene nafte u prošloj su godini bile niske, dijelom i zbog recesije i lockdowna u koje nas je bacila pandemija koronavirusa, što je za posljedicu imalo i gomilanje zaliha. Početkom oporavka od korona recesije znatno je porasla i potražnja za gorivom, a rezultat toga je i rast cijena.

Dio razloga za rast cijena nafte, objašnjava Štern, leži i u politici. EU, primjerice, još nema jasno definiranu zajedničku energetsku politiku, što u praksi znači da svaka članica vuče konce kako joj odgovara u kojem trenutku.

I povlačenje Amerikanaca i ostalih zapadnih snaga iz Afganistana također se, napominje Štern, odrazilo na kretanje cijena nafte. Afganistan, doduše, nije bogat naftom, ali povlačenje Zapada iz te zemlje odrazilo se na očekivanja ulagača, zbog čega je porasla i cijena nafte na svjetskom tržištu.

S druge strane, SAD su pogodili uragani koji su ugrozili proizvodnju nafte u toj zemlji. Tu su, dodaje Štern, i problemi koje su izazvali zahtjevi zelenih pokreta i stranaka u razvijenim zemljama, a koje politike u tim državama dijelom prihvaćaju, poput zabrane korištenja vozila na dizel ili gašenja pojedinih bušotina koje se nalaze u blizini naselja. Osim toga, nedavno nasukavanje tankera u Suezu stvorilo je probleme u opskrbi naftom iz Azije.

Sve to, napominje naš sugovornik, utječe na kretanje cijene nafte. Hrvatska ovisi o uvozu tog energenta i ne može puno napraviti na rezanju cijena tog energenta. Ipak, mogla bi posegnuti za smanjenjem poreznog opterećenja na naftne derivate i tako spriječiti daljnji rast cijena goriva, no takav je scenarij, u situaciji kada je pritisak na državnu blagajnu vrlo velik, teško očekivati.

„Bojim se da ćemo se morati naviknuti na visoke cijene naftnih derivata barem do proljeća sljedeće godine“, poručuje Štern.

I cijene plina na rekordnim razinama

I dok su oči svijeta uprte u novi naftni šok, u pozadini se odvija i rast cijena plina. Stručnjaci očekuju da bi cijene plina ove zime mogle oboriti rekorde. Primjerice, analitičari Citibanka smatraju da bi se cijene tog energenta zbog rasta potražnje za njim u uvjetima očekivano hladne zime, mogle vinuti u nebesa. Pad cijena plina, kažu u Citibanku, mogao bi se očekivati tek u drugoj polovici sljedeće godine.

Osim oporavka od koronakrize, zbog čega jača potražnju za plinom, i uobičajenog rasta potrošnje i cijene plina u zimskim mjesecima, i ovdje se uzroci divljanja cijena mogu tražiti u politici. Naime, upozorava Štern, u Europi se odvija proces smanjenja korištenja ugljena kao pogonskog goriva i njegova zamjena plinom, što jača potražnju za tim energentom i povećava njegovu cijenu. Tu je i politika Rusije, velikog proizvođača i izvoznika plina, koja je svoj izvoz tog energenta posljednjih godina usmjerila u pravcu Kine, no i Europa joj ostaje važno tržište.

Ukratko, do daljnjega ćemo se morati priviknuti na više cijene energenata. Skuplji energenti prelijevaju se i na cijene ostalih roba pa je već sada sasvim izgledno da će troškovi života rasti. Kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku svijeta.