OSAM MJESECI PAKLA ZA HRVATE! Sve je služilo kao logor: Bošnjaci ih zatvarali u podrume, garaže…

Obilježena je 29. obljetnice razmjene 294 hrvatska logoraša iz logora “Stadion”, jednog od brojnih logora Armije R BiH u Bugojnu.

Obilježavanje obljetnice razmjene organizirala je Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata HVO-a Herceg-Bosne u suradnji s ostalim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata Bugojna, a program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca i molitvom pred spomen obilježjem poginulim braniteljima Bugojna.

Prema podatcima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO-a HB Bugojnu, iz ovog grada Armija BiH je ratne 1993. protjerala 15 tisuća Hrvata, 311 ih je ubijeno, a ako dvije tisuće njih prošlo je torture više od 50 logora. 294 preživjela završila su logoru “Stadion” iz kojeg su na današnji dan 1994. godine upućeni na razmjenu u Mostar. Ovaj datum preživjeli slave i kao drugi rođendan jer sve su torture koje su prolazili osam mjeseci mjeseci konačne bile iza njih. Ipak svaku obljetnicu razmjene koriste kako bi uputili apel onima koji znaju da obiteljima kažu gdje su tijela 15 logoraša koji se još uvijek vode kao nestali.

“U Bugojnu su tijekom rata bila ukupno 53 logora za Hrvate, od raznih garaža i podruma do Stadiona u kojem smo svi na kraju završila i iz kojeg smo poslani na razmjenu. Najbolnija tema vezana uz logora je nasilno odvođenje 21-og logoraša. Njih 15 još uvijek tražimo. Usprkos svemu u Bugojnu ima života, ali da bi ga bilo više treba iskrenosti i da oni koji znaju kažu gdje su tijela”, kazao je Miroslav Zelić, predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojno i jedan od zatočenika koji su razmijenjeni 19. ožujka 1994. godine nakon osam mjeseci provedenih u logorima Armije R BiH u Bugojnu.

Naglo Hrvatima okrenuli leđa

Podsjetimo, Armija BiH je u počecima rata sa pripadnicima HVO-a imala tijesnu suradnju, no onda je došlo do obrata. Bošnjaci su “promijenili ploču” i pripremili napad na Bugojno. Uoči napada HVO je u Bugojnu imao oko 3200 vojnika u brigadi Eugen Kvaternik i Domobranskoj pukovniji. Armija BiH imala je oko 4500 vojnika u 307. motoriziranoj brigadi i Općinskom štabu obrane s prostornim strukturama. Postrojbe su bile izmiješane u skladu s demografskim rasporedom stanovništva na teritoriju općine.

U borbama za Bugojno zarobljeno je oko 400 pripadnika brigade, manji dio zarobljenika je pobijen odmah a jedan dio je usmrćen naknadno na različite načine. Preživjeli zarobljenici smješteni su u zarobljenički logor na gradskom stadionu, gdje su boravili u neljudskim uvjetima do razmjene u ožujku 1994. godine. Iz logora je odveden i po svemu sudeći smaknut 21 pripadnik HVO-a Bugojno, a tijela većine njih nisu pronađena do današnjih dana. Prema nepotpunim podatcima, od početka sukoba s Armijom BiH do 29. srpnja 1993. poginulo je 86, a ranjeno više od 50 pripadnika HVO-a općine Bugojno. Iz Bugojna je Armija BiH protjerala oko 15 000 stanovnika hrvatske nacionalnosti pri tome ubivši oko 110 civila.

Nakon zauzimanja Bugojna od strane Armije BiH, došlo je do masovnog terora nad preostalim hrvatskim stanovništvom. Pored opće pljačke imovine bugojanskih Hrvata, kako od strane službenih vlasti tako i od muslimanskog stanovništva vršio se progon i zlostavljanje Hrvata bez obzira na dob, spol i političke stavove. Za sudbinu nekih stradalih civila ne zna se još i danas. Nakon završetka rata općinska bošnjačka vlast svim sredstvima je sprječavala povratak bugojanskih Hrvata svojim domovima, u čemu je dobrim djelom do danas i uspjela.