Papa koji je baš volio Hrvatsku: Tuđman ga je obožavao, napravio ključan potez za Hrvate

Na današnji dan prije 104 godine je rođen papa Ivan Pavao II. Ostao je poznat kao “Papa Milosrđa” i “slavenski papa”. Bio je veliki borac za mir, putovao je svijetom i prvi je od katoličkih čelnika posjetio Afriku, Aziju i Južnu Ameriku. Zagovarao je pravo svakom naroda za vlastitu državu te pravo svakog čovjeka na život, što je nazivao kulturom mira. Papa Franjo proglasio ga je svetim 2014. godine

Rođen je u Poljskoj 1920. godine kao Karol Józef Wojtyła, a papa je bio od 16. listopada 1978. godine do 2. travnja 2005. godine. Dobio je ime po poljskom maršalu koji je odbio komunističke snage.

Otac mu je bio Poljak, a majka Ukrajinka. Kao mladić puno se bavio sportom. Studij teologije započeo je tijekom Drugog svjetskog rata, a paralelno je radio kao kamenoklesar i u tvornici kemikalija. Zaredio se u jeku rata 1. studenog 1946. godine. Bio je posebno značajan za Hrvatsku iz nekoliko razloga.

Konzervativni pontifikat

Nakon što je papa Ivan Pavao I. liberalizirao katoličku crkvu u šezdesetima, papa Ivan Pavao II. ju je vratio konzervativnim korijenima. Wojtyła postaje papa 16. listopada 1978. godine. I prije nego je postao papa govorio je o miru, ljudskim pravima i bioetici.

Ostao je poznat po propagiranju kulture života koja je uključivala borbu za ljudska prava, širenje mira i demokracije u svijetu, ali i zabranu pobačaja, koji je jednom prilikom usporedio s holokaustom.

Svoju konzervativnost pokazao je i time da je među teške grijehe uvrstio predbračni seks, masturbaciju i pijanstvo. Bio je i žestoki protivnik protivnik zaređivanja žena, ukidanja celibata i istospolnih brakova. Usprkos tome molio je za oprost za strahote počinjene u ime Katoličke Crkve, oprost zbog ponašanja Crkve prema ženama, od lova na vještice do njihove podređene uloge u društvu. Rehabilitirao je Galilea Galileja, kojeg je Crkva osudila zbog teorije heliocentričnog sustava. Ispričao se i za zločine nad domorocima i Židovima. Bio je i prvi papa koji je posjetio sinagogu i džamiju.

Atentat na blagdan Gospe Fatimske

U svom vrlo aktivnom pontifikatu papa Ivan Pavao II. privukao je brojne neistomišljenike, kako unutar Crkve tako i izvan nje. Na njega je pokušano nekoliko atentata, a najupečatljiviji je ostao onaj 13. svibnja 1981. godine. Na taj datum pada blagdan Gospe Fatimske za koji se Papa Ivan Pavao II. vozio u papamobilu i rukovao s vjernicima okupljenima na Trgu Svetog Petra.

Tad je Turčin Mehmet Ali Ağca iz blizine zapucao na papu te ga ranio u trbuh, kažiprst i desni lakat. On je pripadao turskoj ekstremističkoj organizaciji “Sivi vukovi”. Papa je prebačen u kliniku Gemelli. Ali Ağca osuđen je u Italiji na doživotni zatvor, no talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi pomilovao ga je 2000. godine. Nakon toga on je nastavio služiti zatvorsku kaznu u Turskoj do siječnja 2010. godine, jer je prije atentata na papu ubio vlasnika jedne novinske kuće.

Papa je posjetio atentatora u zatvoru 1983. godine i sve mu oprostio. Nije zabilježeno o čemu su još govorili. Papa je atentat povezao s Gospinim ukazanjem u Fatimi 1917. godine. U trećoj fatimskoj tajni, govori se o stradanju čovjeka u bijelom, a atentat se dogodio baš na dan Gospe Fatimske 13. svibnja. Godinu dana nakon atentata, papa je posjetio svetište Gospe u Fatimi u Portugalu. U Gospinu krunu stavio je jedan od metaka, kojeg su liječnici izvadili tijekom operacije.

Proglašenja svetaca

Papa Ivan Pavao II. proglasio je više blaženika i svetaca od svih papa prije njega ukupno. Proglasio je čak 1338 novih blaženika i 482 novih svetaca. Pape prije njega proglasili su ukupno 302 sveca. Među osobama koje je proglasio svetim su i dva Hrvata, Leopold Mandić i Marko Križevčanin.

Niti jedan ‘povratnik’ u Hrvatsku nije izazvao takav kaos, a njegov potez će se pamtiti

Među blaženima koje je proglasio su Alojzije Stepinac, Ivan Merz i Marija Petković. Među poznatijima koje je proglasio svetima i blaženima su blažena Majka Terezija iz Calcutte, sveta Josemaría Escrivá, blaženi Martin Slomšek kao prvi Slovenac blaženik, blaženi Ceferino Gimenez Malla, mučenik iz Španjolske i prvi Rom blaženik i sveti Ivan Diego, prvi Indijanac proglašen svetim.

Imenovao je i 231 novih kardinala i zaredio 321 biskupa. Među njima je bilo i Hrvata. Vinka Puljića je proglasio kardinalom 1994. godine, a Josipa Bozanića 2003. godine. Papa je imao je 1165 općih audijencija u Rimu, na koje je došlo više od 17 milijuna ljudi.

Priznanje Hrvatske

Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom. Rođen je u dijelu Poljske koji se zove Bijela Hrvatska jer su ondje boravili Hrvati. Zalagao se na ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom te za prestanak ratova na području bivše Jugoslavije. Tijekom njegovog pontifikata Vatikan je objavio da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske, a Hrvatsku je službeno priznao 13. siječnja 1992. godine.

Blagdan Male Gospe 8. rujna 1991. godine proglasio je svjetskim danom molitve za mir u Hrvatskoj.Njegovo djelovanje podiglo je svijest u svijetu o tome kakve nedaće Hrvatska prolazi. Prvi spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Europi podignut je 1997. godine u prirodnoj veličini u Selcima na otoku Braču, i to u znak zahvalnosti za sve što je učinio za Hrvatsku.

Prvi spomenik papi Ivanu Pavlu II. nakon njegove smrti postavljen je pred Trsatskim svetištem, na mjestu gdje je 8. lipnja 2003. tijekom svoga jubilarnog 100. putovanja svijetom bio kao hodočasnik.Hrvatsku je posjetio tri puta.

Prvi posjet Hrvatskoj

Prvi put je posjetio Hrvatsku 10. rujna 1994. godine. Tom prilikom trebao je posjetiti i Sarajevo i Beogradu, ali je te posjete otkazao. Na plesu su ga dočekali predsjednik Franjo Tuđman i zagrebački kardinal Franjo Kuharić. Tuđman je tom prilikom održao dirljivi govor u znak počasti papi koji je volio Hrvatsku. “Sveti oče! U ime hrvatskog naroda, i svih građana Hrvatske, upućujem Vam riječi pozdravljenja i zahvalnosti što ste došli u zemlju Hrvata, koji su stoljećima čekali na posjet vrhovnog poglavara svoje Crkve. Hrvatska Vas očekuje razdraganih duša i raskriljenih ruku, štujući Vas kao svoga zaštitnika i vrhovni moralni autoritet civiliziranoga čovječanstva”, započeo je obraćanje Tuđman.

Ivan Pavao II. običavao je poljubiti zemlju svake države koju je posjetio, a te godine je operirao kuk pa se nije mogao sagnuti, zbog čega mu je prinesena zdjela s hrvatskom zemljom. Papa se pomolio na grobu Alojzija Stepinca kojeg je nazvao “najsvjetlijim likom i istinskim čovjekom Crkve”. Dan nakon toga predvodio je misu na zagrebačkom hipodromu.

Poručio je okupljenim vjernicima, da imaju hrabrosti za oprost i prihvaćanje bližnjih te da oslobode srca mržnje i osvete. Mlade je pozvao, da se odupru napasti nasilja i grade budućnost na suživotu, dijalogu i suradnji. Hrvatskom narodu poručio je da ostane vjeran kršćanskim korijenima.

Drugi posjet Hrvatskoj

Papa je Hrvatsku drugi put posjetio od 2. do 4. listopada 1998. godine. Bio je u Zagrebu, Mariji Bistrici i Splitu. Tom prilikom u Mariji Bistrici je proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim. Papa je naglasio da je Alojzije Stepinac hrabro izložio svoj život za svjedočenje Evanđelja i jedinstvo Crkve.

U nuncijaturi u Zagrebu zatim je primio predstavnike kulture. Zadnji dan boravka u Hrvatskoj posjetio je Split. Služio je svečanu misu na Žnjanu uz more. Dio vjernika stigao je na brodovima. Pozvao je međunarodnu zajednicu da zaustavi rat na Kosovu.

Hrvatima je poručio da grade demokratsku državu kako bi nadvladali poratno stanje i dostigli plemenite ciljeve za kojima Hrvatska teži. Prije odlaska iz Hrvatske posjetio je i Solin.

Treći posjet Hrvatskoj

Papa Ivan Pavao II. Hrvatsku je treći put posjetio u lipnju 2003. godine. Sletio je na zračnu luku u Omišlju na Krku. Ondje se susreo s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem.

Papa u depresiji, duša ga boli zbog ogromnog problema: Poslao je moćnu poruku

Od tamo je došao do Rijeke, a sljedeći dan je posjetio Dubrovnik. Držao je svetu misu u luci Gruž gdje je Mariju Petković proglasio blaženom. Citirao je riječi uklesane na tvrđavi Lovrijencu “Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta” i riječi na vratima vijećnice u Kneževom dvoru “Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničko dobro”.

Nakon posjeta Dubrovniku doletio je u Osijek. Blagoslovio je križ iz crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru i susreo se s čelnicima ostalih crkava i vjerskih zajednica. Nakon toga je posjetio đakovačku katedralu. Od Hrvata je na poklon dobio šokačku nošnju. Posjetio je i svetište Gospe Trsatske, gdje je ostavio svoju krunicu. Posljednji dan boravka u Hrvatskoj, posjetio je Zadar, gdje je služio sv. misu na Forumu. Ostat će zauvijek zapamćen kao Papa koji je volio Hrvatsku.