Foto: Dnevno/Strani dragovoljci

JESU LI UISTINU ‘PSI RATA’? DOZNAJTE OD NJIH SAMIH: Konačno snimljen film o stranim dragovoljcima

Autor: Snježana Vučković

Strani dragovoljci Domovinskog rata bez čijeg sudjelovanja u okršajima protiv neprijatelja diljem zemlje Hrvatska danas ne bi bila ovdje gdje jest, konačno su dobili svoje priznanje i to završnom klapom dokumentarnog filma “1991 – Tko je tvoj bližnji?”

Oko ovog vrlo zahtjevnog projekta rukave je zasukao producent i predsjednik Udruge veterana, vojnika i domoljuba Dražen Hrženjak, čija je suradnja sa povjesničarom Tomislavom Šuljem (HMDCDR) bila neizbježna:

“Bili su spremni ratovati, za razliku od mnogih Hrvata”

Foto:Dnevno/Strani dragovoljci na Ovčari

 

 “Napisao sam scenarij za film u kojem se isprepliću životne priče nekoliko stranih dragovoljaca, a taj scenarij potom je jako dobro prihvaćen od strane HAVC-a, Ministarstva branitelja i Grada Zagreba, koji su financijski pomogli snimanje filma. Ideja je bila kroz priče pet živih i dva poginula stranca (Laurenta Metrala – Pierrea i Johannesa Tildera) dočarati fenomen, motive onih koji su dolazili boriti se za slobodu od svih napuštene Hrvatske. Došli su, dakle,  na stranu daleko, daleko slabijeg, te ključne ’91., kada mnogi ni u Hrvatskoj nisu bili dovoljno spremni uzeti oružje u ruke i braniti domovinu. Tijekom snimanja došlo je do neslaganja u načinu provedbe tehničke vizije snimanja izjave između redatelja i producenta sa Nizozemcem Raymond Van Der Lindenom koji se na kraju povukao iz filma. Njegovo povlačenje čini me iznimno tužnim jer Ray na mnoge načine personificira fenomen, ali i golemu žrtvu stranih dragovoljaca. No svejedno, film je kroz priče dvojice Engleza; Stevea Gaunta i Rodneya Morgana, Škota Martina Cruickshanka i Nijemca Michala Mischa priveden kraju”, kaže Šulj koji svoje podatke i informacije o stranim dragovoljcima svakodnevno dijeli na na Facebook stranici Zahvala stranim dragovoljcima Domovinskog rata.

Od njega doznajemo kako je Ideja producenta i redatelja (Goran Maršalek) bila film okončati na mjestu koje simbolizira obranu i patnju Hrvatske ’91., u gradu heroju Vukovaru. Iako, kaže Šulj, film nikako ne tematizira bitku za Vukovar, strani dragovoljci koji žive u Hrvatskoj i neki njihovi suborci kao i suborci pokojnog Jean Michel Nicoliera, na završne scene pozvani su upravo u taj grad:

Foto: Dnevno/Strani dragovoljci na Ovčari

 

Producent: “Prema njima osjećam iskrenu zahvalnost”

“Okupilo se gotovo 15 stranih dragovoljaca, a nekoliko ih iz opravdanih razloga nije došlo. Strani dragovoljci po prvi puta posjetili su vukovarski vodotoranj i odali počast žrtvama na Ovčari. Taj uistinu prekrasan dan završili smo na imanju Stevea Gaunta u Andrijaševcima, blizu Vinkovaca.”




Na pitanje otkud interes baš za strane dragovoljce te jesu li bili spremni izaći pred javnost sa svojim pričama, Dražen Hrženjak kaže:

“Nije riječ o posebnom interesu za strane dragovoljce nego osjećaju iskrene zahvalnosti. Što se tiče njihove otvorenosti za suradnju… Možda je u početku postojala mala skepsa ili oprez, no kad su se uvjerili u iskrenost naših namjera i suradnja je bila potpuna”, kaže producent prvog dokumentarnog filma o stranim dragovoljcima. Podsjeća I zašto je u sudjelovanje u ovom projektu pozvan Tomislav Šulj:

“Snimati film o stranim dragovoljcima, a zaobići Tomislava Šulja bilo bi potpuno krivo. On je najzaslužnija osoba da se danas može govoriti o fenomenu stranih dragovoljaca jer ih svojim predanom radom pretraživanjem arhivske građe izvlači iz zaborava. Mi smo mu pristupili sa idejom što želimo napraviti i s informacijom što smo napravili. To je bilo dovoljno da ovaj film postane naš zajednički projekt”, kaže Hrženjak.




Cilj ovoga projekta između ostaloga je, kaže producent, i promijeniti percepciju javnosti o stranim dragovoljcima kao “psima rata.

Foto: Dnevno/Strani dragovoljci kod spomenika JM Nicoliera

“Vrijeme je da ih prestanemo gledati kao ‘pse rata'”

“Hrvatska javnost ima iskrivljenu sliku o Domovinskom ratu, a kako onda neće imati o stranim dragovoljcima. Pa mi još dan danas moramo podsjećati javnost da je na hrvatsku izvršena agresija i da je rat bio domovinski, a ne građanski.  Iskreno, od filma ne očekujem ništa, ali se nadam da će ljudi s malo više poštovanja i pijeteta koristiti pojam 1991. te da će na strane dragovoljce prestati gledati isključivo kao avanturiste i pse rata.”

Hoće li film doprijeti do šire javnosti, producent Hrženjak nije siguran, ali kaže kako će sve učiniti da se to dogodi. Njegova udruga je uz film pokrenula inicijativu da se prostor na uglu Držićeve i  Vukovarske ulicu imenuje Parkom stranih dragovoljaca Domovinskog rata, a u tome imaju podršku brojnih ostalih udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

To potvrđuje i Tomislav Šulj:

Strani dragovoljci dobit će svoj trg?

“Zajednički cilj svih koji su na bilo koji način uključeni u projekt jest potaknuti lokalne vlasti, ponajprije one grada Zagreba, ali i onih gradova gdje su stranci borili, kako bi dobili neki mali trg, ulicu ili park u znak zahvalnosti za žrtvu koju su prinijeli za našu slobodu.”

Drugi korak je, doznajemo, u fazi realizacije, a riječ je o snimanju serijala o ulozi stranih dragovoljaca tijekom rata koji je od Hrvatske televizije već odobren, a projekt bi trebao bit okončan pisanjem knjige o fenomenu stranih državljana koji su ratovali u Hrvatskoj.

Po procjeni Tomislava Šulja, broj sudionika stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu nije zanemariv. Pretpostavlja se da ih je preko 1000 bilo u redovima HV-a, HOS-a i HVO-a, od toga ih je oko stotinu poginulo, a dvjestotinjak uglavnom teže ranjavano.

Ciljani datum premijere bio je 15. siječanj 2022., dan kada nas je priznala većina zemalja, članica Europske zajednice, no po svemu sudeći pretpremijeru će film imati već u studenom, upravo u vrijeme obilježavanja okupacije Vukovara.

Autor:Snježana Vučković
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.