KAD NEĆE PEĐA, ONA ĆE! HEROINA SDP-a OPRALA ĆORIĆA! Održala bukvicu, samo se smiješio: ‘Sve je poskupjelo, ali vi to ne znate jer niste jedan od njih!’

Nakon dvomjesečne ljetne stanke Hrvatski sabor počinje redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca.

Zasjedanje je otvoreno ‘aktualnim prijepodnevom’ u kojemu je pitanja članovima Vlade postavilo 39 zastupnika, prva je to učinila Dragana Jeckov (SDSS), a posljednji HDZ-ov Ante Bačić.

Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

https://www.youtube.com/watch?v=PJZ_RyXV1fI

Saborsku sjednicu mogli ste pratiti iz minute u minutu na portalu Dnevno.

Benčić i Plenković u oštroj raspravi

12:00 Zastupnica Možemo! Sandra Benčić postavila je pitanje dali postoji motivacija da se oteže s izborom predsjednika Vrhovnog suda.

“Poštovana zastupnice Benčić ja uživam gledati kako NGO aktivizam transformiran u politiku i popraćen medijima ide uvijek na najgori mogući scenarij. Od kud vam da imamo nešto protiv suca Dobronića.  Ksenija Turković bila je prvi izbor i nije izabrana ne zato što je ja kao netko iz kuta parlamentarne većine nisam htio, nego zato što netko nije htio predložiti tu kandidatkinju. Bivša prorektorica Sveučilišta u Zagrebu i profesorica materijalnog prava, svi bi bili za nju, izglasali bi je na proljeće već. Ovo ne bi bio problem. Ali netko nije htio poštivati proceduru. Ovo da bi imputirati, ja nisam ni primijetio da je to Dobronić rekao. Pitao sam kolege i neke druge pravnike .Pa nije valjda jedina stvar da se donese presuda u jednom predmetu, da je to jedina po kojoj netko treba biti predsjednik Vrhovnog suda. Dali je neki drugi kandidat bio lošiji, ili zašto 2013. godine kada se Hervatin kandidirao po treći put, tada Vrhovni sud nije bio ‘boys club’. Dosta mi je imputiranja da je pravosuđe HDZ-ovo”, Plenković.

“Drago mi je da uživate u mojim pitanjima, a ja uživam u vašim odgovorima. Pitam vas o Agrokoru, a vaš odgovor je NGO aktivizam. To vas je naučio valjda Orban. Upravo ste tri minute obrazlagali zašto Dobronić nevalja. Vaš cilj je spriječiti reviziju nagodbe u slučaju Agrokor i zato Dobronić neće biti predsjednik Vrhovnog suda jer je pokazao da može donositi teške odluke u teškim trenucima”, rekla je Benčić.

Okršaj Plenkovića i Milanovića Litre

11:30

Zastupnik Milanović Litre govorio je o potrebi referenduma za uvođenje eura. Kaže da je svim zastupnicima poslao upit o tome podržavaju li državni referendum o uvođenju eura.

“Treba se pitati hrvatske građana oko odricanja monetarnog suvereniteta. Čuli smo da odbacujete tu ideju. Smatrate li da se građane treba pitati o ovome?”, pitao je Litre premijera koji mu je odgovorio:

“Pratimo ovo što radite i govorite. Vi ste novi zastupnik. Ovaj Sabor postoji prije vas. Postojali su ljudi koji su pozvali građane da se očituju o ulasku Hrvatske u EU. Ne znam zašto se smijete.

Vi ste dobili 19 glasova. Vaš kolega Ilčić je pohrlio u EU. Njihova filozofija je bila kako ući u Europski parlament. A tamo su euri, no nek svatko zarađuje kako zna. Za razliku od vas novopečenih suverenista, mi gledamo na ovaj proces strateški.

Ja ne znam jesmo li mi svi prespavali ovaj period. Meni se čini razumski da u devet i pol godina procesa usvojimo euro. Ne znam da li ima itko tko misli da nam je članstvo bilo loše, da nam je Pelješki most možda nešto bezveze. Narod se tu očitovao, vidim da ćete dovesti neku ekipu. Bio je Farage, prije nekoliko godina….nek stoje tamo i brinu o svojim zemljama, a mi ćemo o svojim”, odgovorio je premijer.

Suverenisti su poručili premijeru kako oduzima dio suvereniteta Hrvatskoj, a prigovorili su mu i da omalovažava zastupnika Litru.

Ahmetović oprala Ćorića

11:15 Jedna od najistaknutijih SDP-ovki koju neki vide na čelu SDP-a, pitala je ministra gospodarstva o cijenama energenata i mizernim povećanjima plaća i mirovina.

“Čestitam vam u ime 900.000 građana koji o prosječnoj plaći mogu samo sanjati. Čestitam vam i u ime milijun i 200 tisuća umirovljenika. Cijene hrane lete u nebo”, kazala je Ahmetović.

“Što ćete napraviti u vezi poskupljenja hrane?”, pitala je SDP-ovka ministra Ćorića.

“Hvala na čestitkama, lijepo da ste prepoznali pozitivne trendove. Nadam se da će vas vaše izjave dovesti do toga da postanete prva violina ekonomskog SDP-a”, kazao je Ćorić.

“Ove godine inflacija je uzrokovana egzogenim šokom kao i u svim zemljama. Prema službenim podacima ona iznosi oko 2,4 posto. Naši građani ne trebaju brinuti o cijeni plina ili vode. Mnogi neće osjetiti porast. Mi ne možemo utjecati na cijene u tržišnoj ekonomiji, ali možemo utjecati na standard građana”, rekao je Ćorić.

“Trebali biste znati kao ekonomist da je inflacija preko 2 posto nepoželjna. Ne obmanjujte ljude, cijena plina je porasla 2.4. 2021. godine. Prosječnom umirovljeniku povećanje od 60 kuna amortizira eventualno povećanje cijene  ulja, kruha, možda i mlijeka. Gdje su svi ostali troškovi? Energija, prijevoz, voće, lijekovi, meso. Pa da, umirovljenici ne jedu meso, imate pravo. Što se tiče radnika koji primaju medijalnu plaću, njima već sad fali 1500 kuna da pokriju svoje osnovne troškove u sindikalnoj košarici i to bez automobila, ali vi to ne znate i ne osjetite jer niste jedan od njih kao ni ja. Sebi i meni ste povećali plaće. Sve je poskupjelo i niste ništa rekli o tome kako ćete to zaustaviti. Tržište naše energije ovisi o mađarskom tržištu gdje padaju cijene, a kod nas rastu. Možda niste za baciti, ali niste ni za voditi ovo ministarstvo. Građani ne zaslužuju vašu indiferentnost”, rekla je Ahmetović.

Hitna helikopterska služba

11:00 Ivana Kekin iz Možemo! imala je pitanje o hitnoj medicinskoj službi koju Hrvatska i dalje nema iako je pilot projekt pokazao koliko bi se života moglo spasiti takvom službom. Podsjećam na slučaj momka kojeg su vozili s Lošinja u Rijeku zbog čega je preminuo. Kada će međunarodni natječaj biti raspisan i kada će ti helikopteri početi letjeti u Hrvatskoj.

“Postavili ste iznimno važno pitanje, kao otočanin sam naglašavao potrebu za uspostavom HEMS-a. Doista je raspisan jedan međunarodni iskaz interesa da bismo utemeljili jedan natječaj. To je naš cilj u narednom mandatnom razdoblju. Nisam upoznat s rokovima, ali želim svjedočiti da postoje iznimni napor da se taj međunarodni tender raspiše. Ono što je imperativ u narednih pet godina je uspostava genoidne helikopterske službe. Nažalost znamo kakva je situacija s letačkim kadrom u Hrvatskoj. Tražit ćemo i pomoć Ministarstva financija, rekao je Beroš.

“Hvala vam na odgovorima, i zadovoljna sam time što smatrate da je to vrlo važno, ali skeptična sam jer je to govorite od početka mandata”, rekla je Kekin zamolivši na kraju da joj se pošalje i pismeni nacrt s detaljnijim opisom rokova.

Prešutni minusi

10:45 Bivši ministar financija Boris Lalovac (SDP) pitao je aktualnog ministra Marića koliki je stvarni dug po prešutnim minusima i hoće li prekinuti praksu prodavanja dugova? Kazao je kako dopušteno i prešutno prekoračenje u zakon uvedeno 2010. godine.

“Covid pandemije podijelila je društvo na one koji se žele cijepiti i na one koji ne žele. Isto tako, dijelu građana štednja je porasla, a drugi su pak morali ući u prešutne minuse. Koliko je građana koji su pod blokadom i hoće li se zabraniti preprodaja tih dugova raznoraznim agencijama jer tek tada bi mogao nastupiti ozbiljan problem”, rekao je Lalovac.

“Slažem se, nemam tu što puno za komentirati. Ja ću se fokusirati na dio koji se odnosi na prekoračenja. Nisam u funkciji odvjetnika niti banaka koji su pod nadzorom HNB-a. Postupali smo po činjenicama i informacijama koje smo dobili od njih, a prije toga iz medija. Nećemo dozvoliti nikakvu trgovinu dugovima građana”, rekao je Marić.

“Lalovac je rekao kako je zadovoljan odgovorom, ali da postoji opasnost da će oni te dugove jednostavno prodati jer je to velika administracija za banke, a prihodi neće biti takvi da oni mogu zaraditi i zato će morati to prodati. Sve će pasti na vaša leđa ako se to dogodi”, rekao je Lalovac.

Situacija u zdravstvu

10:30 “Situacija u zdravstvu je neodrživa. Nemaju svi građani jednaku zdravstvenu zaštitu. Nismo dovoljno procijepljeni i pitanje je zašto nisu poduzete odgovarajuće mjere? Koje ćete reformske korake poduzeti”, pitala je SDP-ovka Andreja Marić.

“Beroš je odgovorio kako nitko nije mogao računati na ovu krizu te da se u potpunosti s njom slaže da je stanje neodrživo i da će baš zato biti napravljena reforma. “U tijeku je priprema određenih reformskih koraka. Potpuno ste u pravu. Već su osnovane radne skupine koje rade na zakonskim promjenama koje će biti temelj ove reforme. Optimalno korištenje resursa i bolja organizacija, financija i ljudskih potencijala, to je cilj. Postavljanje adekvatnih financijskih okvira. To je racionalizacija troškova, optimalizacija sa ograničenim resursima. Moramo jasno odgovoriti na izazove i raditi na kvalitetnoj i fleksibilnijoj organizacijskoj strukturi. Imamo deset specifičnih mjera. Imamo i sedam mjera koje će se odnositi i na potenciranje izvrsnosti, nagrađivanje i praćenje rada. Desetljećima je u Hrvatskoj bio zanemarivan sustav specijalizacija”, rekao je Beroš, međutim, Marić nije bila zadovoljna odgovor pa je nastavila kritizirati Beroša i nakon odgovora zamolivši za detaljan odgovor na pitanje pisanim putem. Također, rekla je kako oporba poslala niz dobrih prijedloga.

Grbin i Plenković

10:15  Šef SDP-a Peđa Grbin govorio je o sporoj obnovi i Zakonu o obnovi. Pokušao je prozvati premijera Plenkovića.

“Čujemo samo izlike zbog čega ne možemo početi sa stvarnom obnovom. Stvarna obnova još uvijek nije počela. Kada ćemo prestati sa izlikama i kada ćemo početi sa stvarnom obnovom?”, upitao je Grbin premijera.

Premijer je kazao kako je Hrvatska uz pandemiju doživjela dva razorna potresa.

“Točno je, Hrvatski sabor je na prvoj svojoj sjednici usvojio Zakon o obnovi. I SDP je glasao za taj zakon i Vlada je tada rekla da će uvažiti sve moguće amandmane kako bismo postigli konsenzus oko teme oko koje trebalo pokazati solidarnost.

Hrvatska je jedina zemlja u EU koja je, osim šteta od Covida, doživjela dva razorna potresa, a procijenjene štete su Covid puta 4, to govori procjena šteta u Zagrebu i Baniji. Ta činjenica je otpočetka bila jasna svima i obnova će biti tema kojom ćemo se baviti godinama.

Ideja s ovim zakonom je bila da bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljna načela. Prvo je sigurnost. Koncept konstrukcijske organizirane obnove nastao je kao stav države da želimo da zgrade koje nisu bile protupotresno izgrađene, dobiju svoju konstrukcijsku obnovu i da prežive eventualni novi potres.

Drugo – da damo građanima mogućnost da država stane iza njih u tom procesu obnove. Drugi aspekt je bila pravna sigurnost. Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo ekspresno osigurali sredstva. Pokazalo se da imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima, da imamo nedorečenosti u javnoj nabavi”, rekao je Plenković.

“Niste dali odgovor na pitanje kada možemo očekivati stvarnu obnovu. Do sada je obrađen svaki 50-i zahtjev. Ovaj zakon ne funkcionira. Zakon ne funkcionira čak ni tamo gdje su ljudi sami obnovili zgradu pa traže refundaciju troškova. Ako ovako nastavimo obnova će biti najveći fijasko koji je država doživjela”, kazao je Grbin u očitovanju.

Granica sa Srbijom

10:10 Saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Janković pitao je ministra Grlića Radmana o graničnim sporovima sa Srbijom i upozorio kako tamošnje stanovništvo ima velikih problema zbog toga što je to pitanje i dalje otvoreno. Ministar je optimističan po tom pitanju.

“Podsjetit ću na genezu razvoja pokušaja utvrđivanja granične crte. Mi smo imali negdje u lipnju zadnju, 11. sjednicu, bilateralnu u Beogradu. Granica je negdje 326 kilometara. Pandemija je spriječila daljnju komunikaciju i mislim da je to bio jedini razlog. Mi sada ponovno nastojimo otvoriti to pitanje. Ako to ne riješimo sami, postoje međunarodni sudovi. Hrvatsko stajalište proizlazi iz Badinterove komisije. Prema tome, te katastarske čestice pripadaju Republici Hrvatskoj. Mi smo paralelno nastojali ekonomski i monetarno uključiti ove dijelove u sustav Republike Hrvatske, ali taj problem ostaje dok god se ne riješi granično pitanje. Od toga nismo odustali. U svakom smislu nas opterećuje i pitanje nestalih. Time smo Srbiji uvjetovali daljnji razvoj odnosa. Optimist sam što se tiče lijeve obale Dunava. Planiram i otići tamo kako bi dao podršku našim nastojanjima”, odgovorio je ministar.

Troskot o hidroelektrani

10:00 Zastupnik Troskot ministra Čorić pitao je o situaciji s Hidroelektranom Lešće. Podsjetio je na nesreću i smrtni slučaj te nedavni slučaj kada je ženu pogodio nenajavljeni val vode iz hidrocentrale. “Skoro smo i to tijelo strpali u sanduk i tražili je kod Siska”, kazao je Troskot. “Što mislite raditi po pitanju hidrocentrale koja naše mlade šalje u sanduke?”, pitao je Troskot ministra.

“Već smo Sanju poslali u sanduk, a skoro i Mirelu. Jedan amper struje ne vrijedi naših ljudi, svaka država bi zaustavili rad hidrocentrale”, kazao je Troskot, zahtijevajući prestanak rada hidroelektrane.

Ćipe o ratnoj odšteti

9:50 “Nemam ništa protiv vas, ali to ne mogu voditi udruge, već treba osnovati pravni tim koji će se time baviti”, odgovorio je Ćipe premijeru.

9:45 Mlinarić iz Domovinskog pokreta premijera je pitao kada će podići tužbu protiv Srbije za ratnu odštetu? Također, govorio je o žrtvama Domovinskog rata i pozvao da se podigne tužba protiv Srbije.

“To je tema koju smo podigli na bilateralnoj razini. Tu temu nismo smetnuli s uma, radimo na tome”, kazao je premijer i dodao kako se na tome intenzivno radi.

9:43 Predsjednik Hrvatske konzervativne stranke i saborski zastupnik Marijan Pavliček tražio je od Sabora osudu zahtjeva predsjednika Srbije Aleksandar Vučića da srpska nacionalna manjina u RH izvjesi zastave. Jandroković je rekao da je o tome sve rečeno jučer.

“O tome je rečeno jučer, slobodno o tome možete govoriti tijekom rasprave, ali nemamo neku posebnu točku, ta tema ne zaslužuje raspravu, tema je promašena”, kazao je Jandroković.

Vidović Krišto

9:41 Zastupnica Vidović Krišto tvrdi da Sabor krši zakone i da funkciju tajnika Sabora “vrši neovlaštena osoba”. “Vi mrtvo hladno kažete da nije problem što tajnik Sabora radi neovlašteno”. Vi ste trebali staviti na dnevni red glasovanje o imenovanju tajnika Sabora”, poručila je Vidović Krišto predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću.

9:39 Hrvatski sabor počeo je s radom. Utvrđene su dnevne točke dnevnog reda.

9:20 Hrvatski sabor počinje s radom. Zasjedanje će otvoriti aktualnim prijepodnevom u kojemu će pitanja članovima Vlade postaviti 39 zastupnika, prva će to učiniti Dragana Jeckov (SDSS), a posljednji HDZ-ov Ante Bačić.

Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga i u njoj ostaju do ustavnog roka, a po potrebi i dulje, najavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.