Uskoro se raspušta sabor i raspisuju izbori. Donosimo veliku analizu anketa i preferencija birača u prvom dijelu godine

Pitanje je dana kad će predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (HDZ) raspustiti 9. saziv sabora, a predsjednik Zoran Milanović raspisati nove izbore. Dogovaraju se predizborne koalicije, sklapaju se sporazumi, a posebna okolnost je epidemiološka situacija u kojoj se nalazi cijeli svijet. Kako će se izgledati politička karta Hrvatske u narednim mjesecima teško je predvidjeti, ali projekcije koje donose ankete zasigurno iscrtavaju okvirni kostur nove raspodjele karata u Saboru.

Analiza obuhvaća prva četiri mjeseca ove godine od strane četiri različite agencije i u obzir je uzela četiri trenutno najjače političke grupacije.

Vodeći se premisom da ni jedna anketa ne može točno odrediti eventualan izborni rezultat političke opcije, već samo trend rasta ili pada podrške, napravili smo ovaj prikaz. On se dijeli na uprosječeni rezultat dvije najpopularnije političke opcije u prva četiri mjeseca u Hrvatskoj, potom dvije političke opcije koje zauzimaju treće i četvrto mjesto te udio neodlučnih glasača. Koristili smo četiri ankete koje se provode kontinuirano, a to su HRejting – Promocija plus, CroElecto – 2X1 Komunikacije, Cro Demoskop – Promocija plus i Crobarometar – IPSOS. Prije promatranja podataka valja u obzir uzeti činjenicu da HRejting u prvom mjesecu za političke stranke nije proveden. Tomu su razlog predsjednički izbori koji su se održali početkom siječnja.

1. Tko je prvi, a tko drugi

Pobjedom Zorana Milanovića, kandidata SDP-a, na predsjedničkim izborima počela je godina, a sva istraživanja javnog mnijenja uslijedila su nakon te pobjede. Očekivano, ovo se dobro odrazilo na rejting SDP-a koji je po prvi puta od izbora Davora Bernardića za predsjednika postao vodeća stranka u Hrvatskoj. Siječanjski rezultat stranaka služi nam kao osnova na temelju koje prosuđujemo jesu li stranke osnažile ili oslabile rejting u veljači. Ista logika slijedi za svaki naredni mjesec pa je tako veljača osnova za promatranje rasta ili pada podrške stranci u ožujku.

U ovoj je tablici HDZ je stavljen ‘ispred’ SDP-a samo zato što je vladajuća stranka, a vodimo se logikom da je vladajuća stranka ona iz čijih je redova predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Zbog izostanka rezultata jedne ankete u siječnju obje stranke su ostvarile porast podrške u veljači.

SDP je u siječnju imao prosječno 27,93% podrške, rast rejtinga nastavio se u veljači, ali je već u ožujku počeo padati za prosječnih 0,2%. Iako to nije relevantan pad ovdje samo pratimo trend i možemo pretpostaviti da je rast rejtinga zaustavljen, a što je potvrdio prosječan rezultat stranke u travnju gdje se pad nastavio i intenzivirao pa je s ožujka na travanj SDP izgubio 1,24% podrške.

Usporedimo li siječanj i travanj, SDP je izgubio 0,86% te trećinu završio s 27,08 podrške.

HDZ je u siječnju imao prosječno 24,83% podrške, rejting je stranci rastao svaki mjesec. Na ovaj rast prvo se odrazio završetak izbora unutar stranke za predsjednika HDZ-a i pristup upravljanju krizom izazvanom pojavom virusa COVID-19. Usporedimo li siječanj i travanj, HDZ je ukupno rastao 3,24% te trećinu završio s 28,07% podrške.

Ovime je unutar prva četiri mjeseca došlo do promjene vodeće političke opcije u Hrvatskoj, od SDP-a na početku godine, do HDZ-a na kraju travnja.

2. Škoro siguran treći, Most nesiguran četvrti

Miroslav Škoro je pod svojim imenom nastupao na predsjedničkim izborima, ali je u ožujku službeno osnovao stranku pod nazivom Domovinski pokret (DP). Most je sredinom mandata aktualnog saziva prepustio mjesto treće stranke drugima, a sada se nalazi na četvrtom mjestu, iako ni tu nije sasvim siguran.

Most je dakle četvrta stranka, iako se na toj poziciji stabilizirao tek od veljače. U siječnju su ankete pokazivale da bi Hrvatski suverenisti ili HSU mogli ugroziti Most na četvrtom mjestu. Tako je Most godinu započeo s podrškom od 4,79% da bi ju na kraju trećine, nakon dva mjeseca pada, u travnju oporavio na 4,23% što još uvijek predstavlja pad od početka godine za 0,56%.

3. Neodlučni odlučuju

Godinu smo započeli s razmjerno visokim brojem neodlučnih birača kojih je u prosjeku bilo 12,12% te se njihov broj smanjivao u veljači i ožujku, a povećao su travnju s ožujačkog prosjeka od 9,68% na 10,08% u travnju. Ovaj rast broja neodlučnih birača od 0,4% je prvi ovogodišnji rast i nije zanemariv. Iako se radi o malom rastu, taj su porast zabilježila sva četiri istraživanja te ga stoga ne smijemo olako odbaciti.

Ovaj porast se dogodio između ožujka i travnja dok Hrvatskom i svijetom hara epidemija virusa COVID-19. Možemo pretpostaviti da je ovaj porast rezultat ponašanja političkih opcija u trenutnoj krizi. Kome će u konačnici neodlučni dati glas, moglo bi odlučiti iduće izbore.

Rezultat trećine jednak je prosječnom rezultatu političke opcije u posljednjem mjesecu trećine

Dakle, u ovim projekcijama radili smo s prosjekom rezultata, a ne predviđali rezultat političkih opcija. Istraživanja o političkim preferencijama birača služe za određivanje trendova, a što je datum izbora bliže to će i njihov rezultat biti precizniji.

T1 označava prvu trećinu godine. Rezultati u tablici su prosječan rezultat političkih opcija na kraju trećine, u ovom slučaju to je njihov rezultat u travnju. Ovu trećinu su obilježili unutarstranački izbori u HDZ-u, osnivanje Domovinskog pokreta i epidemija COVID-19. U konačnici je HDZ vratio rezultat koji je imao prije predsjedničkih izbora, Domovinski pokret se stabilizirao kao treća stranka i Most se djelomično stabilizirao kao četvrta stranka…

U svibnju je provedena samo jedna anketa CRO Demoskopa i prema njoj je stanje sljedeće: HDZ – 30,2%, SDP – 27,8%, Domovinski pokret 10,1% i MOST 4,0%.