fbpx
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

NAKON PLINA, EUROPI PRIJETI NOVA NESTAŠICA! Zbog sankcija Rusiji stiže još jedan udar: Erdogan će puniti džepove na naš račun

Autor: Zoran Meter/Geopolitika.news

Nakon što je Europska unija od 5. prosinca pokrenula embargo na uvoz ruske nafte (osim one koja se dostavlja naftovodima), od 5. veljače na snagu tupa i embargo EU i na naftne derivate uvezene iz te zemlje, prije svega na dizelsko gorivo. Zbog toga se problemi sada očekuju i za EU kojoj dizel kronično nedostaje, kao i za Rusiju čije će rafinirano dizel gorivo morati tražiti nove kupce.

Kako navodi Gulf News, Europska unija će morati pronaći 600.000 barela dizela dnevno iz drugih izvora.

S druge strane upravo je dizel najveći izvor zarade za Rusiju pa će zbog ove odluke EU ona sigurno trpjeti financijske gubitke do pronalaska alternativnog tržišta. Stoga je jasno kako je EU zaigrala opasnu igru iscrpljivanja s Rusijom zbog ukrajinskog rata – s tim da ona svojih izvora tog energenta gotovo da i nema ili ga ima krajnje nedovoljno pa „utrka“ u tom smislu djeluje prilično neravnopravno. Međutim, geopolitički ciljevi očito su prioritet za Bruxelles u odnosu na svoje ekonomske, ali i socijalne interese. Jer htjeli to ili ne, sva se ta politika iscrpljivanja, koja se od ruske invazije na Ukrajinu intenzivno provodi – prije ili kasnije obija o glavu samim stanovnicima tj. građanima EU.


Unatoč ratu, EU je uvezla 220 milijuna barela dizelskog goriva

Naime, Europska unija je ekonomska regija s najvećom ovisnošću o uvozu dizela u svijetu. Otprilike 500 milijuna barela dizela isporučuje se u EU svake godine, a prema Vortexa Ltd., obično se polovica te količine isporučuje iz ruskih terminala. U 2022. godini EU je iz Rusije uvezla čak 220 milijuna barela dizelskog goriva – neovisno o ukrajinskom ratu. Prema markets.com, Rusija je 2022. godine, usprkos ukrajinskom vojnom sukobu, nastavila biti najveći dobavljač dizela u EU-u i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ostali dobavljači bili su im Saudijska Arabija, Indija, Sjedinjene Države i Ujedinjeni Arapski Emirati – UAE.

Pojedini svjetski analitičari s područja energetike upozoravaju da bi se EU, nakon nestašice prirodnog plina 2022. sada mogla susresti s opasnošću nestašice dizela u 2023. godini.

U tim i takvim okolnostima svoju priliku za iskorištavanje novonastalog stanja sada vidi i Turska. Osim što je s Rusijom već ranije dogovorila stvaranje plinskog čvorišta (huba) na svom teritoriju za isporuke, između ostalog, i ruskog prirodnog plina koji se više EU-i ne isporučuje plinovodima Sjeverni tok i Yamal Europe (isporučuje ga se samo u smanjenim količinama kroz Ukrajinu, kao i crnomorskim plinovodom Turski tok, preciznije njegovom jednom cijevi, dok druga opskrbljuje tursko tržište), Ankara sada vidi mogućnost za isporuke svog skupljeg dizela (kojeg proizvode turske rafinerije) Europi. Naime, s obzirom da za sebe može zadržavati jeftiniji ruski dizel koji joj dolazi, inozemnim kupcima može isporučivati skuplje dizelsko gorivo, o čemu piše tamošnji medij Haber7.

Isti medij navodi kako se očekuje da će embargo koji će EU uvesti na uvoz ruskog dizela uzrokovati značajne promjene na globalnim dizelskim rutama, što je prilika za Tursku. Upozorava i na još jednu zabrinutost vezanu uz ponudu dizelskog goriva na svjetskom tržištu, paralelno s europskim embargom na ruske naftne derivate.

Rafinerije u remontu

Radi se o planovima remonta mnogih američkih rafinerija do kraja svibnja. Njih najmanje 15 obustavit će proizvodnju zbog održavanja na razdoblje od 2 do 11 tjedana do kraja svibnja ove godine, o čemu izvješćuje IIR Energy. Ukupni proizvodni pad američkih rafinerija do sredine veljače iznosit će oko 1,4 milijuna barela.

I u Europi će pojedine rafinerije biti zatvorene zbog održavanja. Osim njih, proizvodnja će se smanjiti i u dvjema rafinerijama u istočnoj Njemačkoj koje su prethodno dobivale rusku naftu kroz naftovod. Problem je i novi štrajk radnika rafinerija u Francuskoj, kao i planovi tamošnjih rafinerija za redovito održavanje. Sve to zajedno jača zabrinutost oko opskrbe Europe dizelskim gorivom.




S druge strane, jučer su pojedini ugledni ruski analitičari iz sustava ključnih državnih ministarstava, nakon odluke Njemačke i SAD-a o isporukama svojih tenkova Ukrajini naglasili kako je došlo vrijeme za „rusku objavu ekonomskog rata“ Europskoj uniji (ne samo energetskog, već i po pitanju drugih sirovina koje RF i dalje isporučuje u EU), podsjećajući kako je upravo to učinio i britanski premijer Winston Churchil u Drugom svjetskom ratu u odnosu na nacističku Njemačku.

Naime, do prekida svih ruskih isporuka energenata u EU ionako će prije ili kasnije doći zbog politike Bruxellesa o izbavljanju od istih, kao i zbog politike energetske tranzicije tj. prelaska na obnovljive izvore energije.

Geopolitički, a time i geoekonomski (i još uže – geoenergetski) preustroj svijeta odvija se ubrzanom dinamikom. Promjene su već i sada za mnoge bolne, iako je kraj procesa globalnog preustroja još daleko. Osim toga, itekako bi mogao ovisiti o rezultatu rata u Ukrajini, a tamo se stanje sve više zaoštrava – dok se niti jedna od sukobljenih strana, mislim prije svega na Zapad i Rusiju – očito ne namjeravaju povući, svjesne goleme važnosti uloga koji su u igri.




Autor:Zoran Meter/Geopolitika.news
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.