Gdje curi energija: Kako država može sufinancirati energetsku obnovu zgrada bez EU novca

Energetska obnova zgrada temelj je postizanja cilja Europske unije o klimatski neutralnom kontinentu. No, dostizanje tog cilja, trenutno, se čini nemogućim. Svi čekaju javne pozive, a i kada se pojave, premalo je novca. Kako riješiti taj problem? Rješenje nije jednostavno, no nije ni suviše komplicirano.

Količina zgrada

Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (koji su prikazani u Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine), objekti koji su izgrađeni do 1987. godine energetski su potpuno neučinkoviti (iduća kategorija gradnje je od 1987. do 2005. pa je nismo uzimali u obzir. A podaci godine gradnje su:
• 227.476 višestambenih zgrada
• 377.552 obiteljskih kuća
• 26.021 komercijalna zgrada
• 64.069 javnih zgrada

Druga konferencija CO2 do 55 – Zeleni plan za Hrvatsku
održat će se u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10h

Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice

PRIJAVITE SE

Navedeni podaci pokazuju koliko zgrada se u Hrvatskoj mora energetski obnoviti. Ukupno je riječ o nešto više od 695.000 objekata.

Izvor: Prezentacija Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, Irena Križ Šelendić, MPGI

No, taj broj moramo staviti u perspektivu. Dakle, ukupno je 905.068 objekata, a kada se brojevi dovedu u međusobnu korelaciju, tada se može jasno zaključiti da se energetski MORA obnoviti najmanje 76 posto zgradarskog fonda u Hrvatskoj. A konkretno to znači da se mora obnoviti:

• 78 posto višestambenih zgrada
• 80 posto obiteljskih kuća
• 51 posto komercijalnih zgrada
• 70 posto javnih zgrada

Izvor: Prezentacija Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, Irena Križ Šelendić, MPGI

Ako promatramo ove brojeve i podatke, cilj o klimatski neutralnom kontinentu pada u vodu, a da nismo dublje ni zagrebli pod površinu.

Energetsko stanje

Kako bismo detaljnije pojasnili energetsko stanje u zgradama, u prezentaciji je Križ Šelendić grafički prikazala energetske razrede svih objekata u RH.

U grafu niže, prikazani su energetski razredi godišnje potrebne toplinske energije za grijanje.

Izvor: Prezentacija Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, Irena Križ Šelendić, MPGI

Jasno je da su u najgorem energetskom razredu bolnice, obiteljske kuće i ostale nestambene zgrade.
U idućem grafu, prikazani su energetski razredi godišnje primarne energije. Riječ je o ukupnoj energiji, odnosno energiji za grijanje, hlađenje, ventilaciju i pripremu potrošne tople vode.

Izvor: Prezentacija Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, Irena Križ Šelendić, MPGI

U ovome segmentu energetskog razreda ukupne potrošnje energije, graf je još crveniji i jasno je koliko energije “curi na sve strane”.
Zato ZGRADOnačelnik.hr, drugu godinu zaredom, zajednički s Motus media grupom uz programsko partnerstvo s Hrvatskom udrugom proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) i uz pokroviteljstvo Europske investicijske banke (EIB), organizira konferenciju ‘CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku’ kako bi argumentirano, stručno i jasno prikazali što je dekarbonizacija zgrada.
Konferencija će se održati u četvrtak, 21. ožujka 2024. s početkom u 10h

UŽIVO u Zagrebu u Hotel Westin (dvorana Panorama, 17. kat) Kršnjavoga 1, Zagreb i
ONLINE uz live prijenos na YouTube i Facebook ZGRADOnacelnik.hr, zagreb.info, dnevno.hr

Konferencija je besplatna za sve zainteresirane uz obaveznu prijavu unaprijed putem prijavnice

PRIJAVITE SE

PROGRAM
Vidimo se!