Tužan odlazak jugoslavenskog ‘kralja spletki’, namještanjem stekao silno bogatstvo pa sve prokockao

Velibor Džarovski preminuo je u 75. godini života, javljaju mediji iz Sjeverne Makedonije. Takozvani “kralj nogometa” umro je poslije kraće bolesti, a tužnu vijest je potvrdila i obitelj. Urbane legende o ovom karizmatičnom spletkarošu i dan danas se prepričavaju. Popularni Džaro bio je apsolutni kralj nogometnih nameštaljki iz doba stare Jugoslavije.

Za vrijeme Jugoslavije postao je svojevrsna legenda. Makedonac Velibor Džarovski došao je na glas kao legenda varanja. Bilo je situacija da je jedva uspio zadržati glavu na ramenima, ali i epizoda iz kojih je izvukao silan novac i fino se obogatio. Bio je nogometni menadžer, bavio se tim poslom i na estradi, a bio mu je drag svaki posao u kojem se moglo nekoga ‘zavaljati’. Džarovski je tema našeg feljtona o sportskim legendama ovih prostora…

O karizmatičnom Makedoncu postoji puno priča koje se prenose s koljena na koljeno, pa su s njegovim likom i djelom upoznati diljem bivše države. Doslovce je bio je bio ‘kralj namještaljki’ u bivšoj Jugoslaviji, Europi i svijetu. Dao je stotine intervjua u kojima se hvalio da je namjestio oko stotinjak nogometnih utakmica bivše jugoslavenske nogometne lige.

Namještao utakmice

Da su se u bivšoj Jugoslaviji namještali sportski događaji, estradni festivali i kojekakvi natječaji bila je javna tajna. No, najviše se bure dizalo oko namještanja nogometnih utakmica. I tu je postojao ‘car svih prijevara’. Za njega se govorilo da ne zna za nemoguće misije. Džarovski je bio poznat i kao estradni menadžer Zdravka Čolića, Miše Kovača, Maje Odžakijevske, Olivera Dragojevića, Bijelog Dugmeta i drugih…, za koje je organizirao više od pet tisuća koncerata.

Varao je na humanitarnim koncertima i zaradio bogatstvo koje je na kraju prokockao. Tijekom karijere dva puta je privođen i uhićen na granici, no zahvaljujući prijateljstvu s političarima sve je završilo kratkim boravkom u pritvoru. Puno je priča koje su o njemu ostale upamćene.

Samo jedan primjer za ilustraciju. Velibor Džarovski uspio je u svojoj namjeri da završi nogometnu utakmicu Četvrte lige Makedonije između Leskoeca i Velgoštija rezultatom 134:0! Utakmica je prošla bez ijednog prekida. Ova utakmica bila je odigrana 1981. godine.

Strastveni kockar

Kada je prije nekoliko godina buknula afera s namještanjem utakmica u Belgiji, a u istražnom zatvoru je tada završio i hrvatski trener Ivan Leko i srpski Dejan Veljković. Džarovski se odmah javio i rekao: “Zapamtite jednu stvar o njima. Gdje ima Srba i Hrvata ima najviše namještaljki. I ja sam radio i dogovarao se s Hrvatima, a tako ću i ubuduće. Gledajte, belgijska policija prisluškuje cijelu Europu, imaju tako napredne metode protiv namještanja, a ako su izdvojili neke ljude iz naših krajeva onda vam je sve jasno.”

Znao je baš iznenaditi svojim izjavama. “Da su u moje vrijeme postojale kladionice, ja bih bio Bill Gates. Sada nije problem ni u nogometašima, ni u sucima, ni u sportskim djelatnicima, već u samim kladionicama koje dopuštaju da se na jednom listiću igra neograničen broj parova iz sumnjivih liga. Kad bi, kao što je bio slučaj 2001. godine stavili limit na najviše dvije utakmice iz liga bivše Jugoslavije po ulaznici, ne bi bilo mjesta ovolikim malverzacijama…”

Postao je ponosni prevarant od malih nogu. Velibor Džarovski je započeo sitne prijevare, kada je svoju obitelj prevario tvrdeći da je njegova majka osvojila automobil na tomboli.

Sve utakmice u kolu namještene

“Bila je aktualna nagradna igra. Filter Jugoslavija se zvala. To je bila najprodavanija cigareta u Jugoslaviji i moja majka ju je pušila, a unutra se dijelila Zastava 750 (popularno Fićo), a ja sam napisao ‘Ti si pobjednik Zastave 750’ i stavio to mami u kutiju cigareta. Nakon dva sata sam vidio da se vesele u dvorištu, već su planirali gdje će biti garaža”, rekao je Džarovski koji je organizirao i humanitarne koncerte za vraćanje kockarskih dugova.

Bio je jedan od glavnih aktera zadnjeg kola iz nogometne sezone s 1985. na 1986. godine. Kada su doslovce sve utakmice jugoslavenskog prvenstva bile namještene. Kasnije su sve poništene, kolo se moralo odigrati još jednom. Bio je to skandal svjetskih razmjera, a to zadnje kolo je poništio tadašnji predsjednik Saveza u Beogradu Slavko Šajber. I za iduća prvenstva zabranio je neodlučene rezutate, nakon utakmice bez pobjednika izvodili su se jedanaesterci. Što je bio svjetski raritet.

“Umjesto medalje za doprinos našem nogometu, optužuju me da sam namjestio 22 utakmice. I nisu imali 22 namještene utakmice, nego 23, ali nema veze. Jedne večeri, nakon tog zadnjeg namještenog kola moj odvjetnik Desnica i ja sjedili smo u Metropol hotelu u Beogradu i tipkamo dopis Ustavnom sudu da ako druge profesije mogu otići u inozemstvo prije 27. godine, onda to mora biti omogućeno i nogometašima. I tako smo promijenili famozno pravilo i jugoslavenski nogomet”, riječi su Džarovskog. Zbog burnog života i sređivanja svega što se dalo (sportski događaji, izbori za miss, koncerti, festivali…), Veliboru Džarovskom život je često visio o koncu. Kontroverzni menadžer iz Skoplja lažirao je gdjegod bi stigao, no dva događaja su mu zamalo bila pogibeljna.

Pričao da je slučajno preživio

Sam je priznao da je preživio slučajno. “Bila je to neviđena sreća. Nikad neću zaboraviti Tuzlu i Slobodu. Teško da je itko mogao popraviti rezultat na Tušnju, a ja sam zbog toga zamalo upucan. Uzeti bodove pored Meškovića, Fazlića, Alibegovića… gotovo je nemoguće.” “Imao sam jednog igrača u Slobodi koji je bio kockar. Dugovi su mu se gomilali i s njim je bilo sjajno raditi. Navijači Slobode su na kraju susreta shvatili da sam umiješan u nečasne radnje i počeli su me loviti po Tuzli i pucati na mene”, pričao je Džarovski u jednom intervjuu.

Drugi slučaj bio je kad je onaj koji ga je gađao iz revolvera bio neprecizan. “Bilo je to u Priboju. Na petom katu dao sam novac jednom čovjeku da namjesti neke događaje, a kad sam izašao iz zgrade zapucali su na mene. Imao sam sreće tada i u Tuzli”, rekao je Džarovski.

No, zalud su mu bili svi uspješni poslovi oko namještanja ishoda utakmica, festivala, bilo čega. Novca je uvijek nedostajalo. Jer je ovisnost o kocki bila uvijek još jača: “Ne mogu precizirati, ali znam da sam u europskim kasinima, igrajući poker i blackjack, izgubio, po slobodnoj procjeni, pet milijuna eura. Što je najgore, imao sam i svoj kasino i jedva sam čekao zatvoriti ga i otići okušati sreću u Grčkoj, Njemačkoj ili Austriji”.

Pijanke Dinamovih nogometaša šmekera ostale su u tajnosti: ‘Pilo se puno, ali alkohol nam nije škodio’