Prije 3,7 milijuna godina nepoznata je dvonožna vrsta ostavila čudne tragove: Sada znamo o kome je riječ

Prije nevjerojatnih 3,7 milijuna godina, nepoznata je vrsta hodala na dvije noge preko vulkanskog pepela u sadašnjoj sjevernoj Tanzaniji. Te stope, koje su se postupno pretvorile u stijenu, otkopane su 1978. godine. Isprva su stručnjaci pomislili da je riječ o medvjeđim tragovima, no nisu se svi složili.

“Pouzdana identifikacija zagonetnih otisaka na lokalitetu Laetoli A bit će nemoguća dok se potpunije ne očiste i ne pregledaju bočno”, tvrdili su Tim White i Gen Suwa, antropolozi sa Sveučilišta u Kaliforniji 1987. godine.

Više od četrdeset godina nakon otkrića, Ellison McNutt, antropologinja sa Sveučilišta Ohio, sa svojim je kolegama učinila upravo to. Usporedili su pet uzastopnih tragova s kretanjem medvjeda (Ursus americanus), čimpanza (Pan troglodytes) i ljudi.

Njihova analiza sugerira da su tragovi pripadaju nepoznatoj vrsti dvonožnog primata koji se jasno razlikovao od tragova koje je ostavila druga vrsta hominida u blizini.

Prilično su uvjereni da tragovi pripadaju vrsti Australopithecus afarensis, kojoj pripada i slavna Lucy. Ti hominidi bili su visoki između 1,11 i 1,68 m.

Tajanstveni tragovi potječu od nižeg pojedinca, visine oko 1 m. To bi moglo značiti da je otiske napravio mladić, ali McNutt i tim vjeruju da morfološke razlike ukazuju na suprotno.

Ukupna veličina tragova stopala bila je medvjeđa, s neobično širokim, ali kratkim stopalom. Tajanstvena vrsta utisnula je jasan palac, sa slično produženim drugim prstom i širokom petom. Čimpanze i medvjedi imaju relativno uske pete. Medvjedi također imaju tendenciju koračati s daleko šire razmaknutim stopalima pa nije bilo tragova kandži.

Nenormalan hod

Dvonožni otisci na lokaciji A prikazivali su čudan pokret koji je uključivao prelazak svake noge s jedne na drugu stranu i postavljanje na tlo od pete do prsta. To je rezultiralo otiskom lijevog stopala koji je bio dalje udesno od desnog otiska, i obrnuto.

Naravno, neobičan hod također je mogao biti uzrokovan tako što je pojedinac spontano nenormalno hodao u toj ključnoj točki svog putovanja, pošto je gotovo pao. Možda je teren bio faktor, ali ni ljudi se ne kreću uvijek na isti način, osobito kada su mladi, od preskakanja do hodanja na prstima.

Sedamdesetih se smatralo da je A. afarensis bio najraniji poznati ljudski rođak, pa su istraživači mislili da su oni naši izravni preci, ali nova fosilna otkrića pokazala su da je istina kompliciranija, tj. da je više vrsta hominida postojalo u istom razdoblju. Novo istraživanje dodatno pridonosi tom nijansiranom mozaiku.