VLADINE MJERE PROTIV INFLACIJE SU MAZANJE OČIJU: ‘Nikad u povijesti to nikome nije uspjelo, pa neće ni Plenkovićevoj vladi’

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja u prošlom tjednu. 

Dok je Bank of England već digla kamate, a američki Fed to uskoro namjerava napraviti, šefica ECB-a Christine Lagarde je izjavila da ona u sljedećih nekoliko mjeseci nema planove dizati kamate. Njezinu politiku slijedi i Hrvatska narodna banka (HNB) koja se u ovom trenutku više bavi uvođenjem eura, nego inflacijom. Pitamo analitičara je li to pravi put ili bi ECB, a samim time i HNB, trebao krenuti u ozbiljniju borbu protiv povećanja cijena.

“Christine Lagarde je rekla da inflaciju može riješiti u 5 minuta, ali tada je ugrožen rast. Naime, vlade europskih država su snažno intervenirale u ovoj posljednjoj krizi subvencionirajući troškove poduzeća, što američka vlada nije napravila. Iz ECB-a kažu kako inflacija još uvijek nije toliki problem, te kako bi puno veći problem bio zaustaviti količinu novca u opticaju jer tada ne bi bilo rasta BDP-a”, objašnjava Novotny napominjući kako ECB šalje poruku kako treba izdržati još ovu godinu jer će prije ili kasnije veće količine robe doći s azijskog tržišta.

“ECB je u pravu jer treba povećati ponudu da bi se smanjila inflacija uslijed ove ekspanzivne monetarne politike. Ono što naši, a i europski političari zaboravljaju, je da je inflacija monetarni problem i može se rješavati samo monetarnim politikama, smanjivanjem novca u optjecaju. Ono što se i kod nas i u Europi pokušava napraviti, fiskalnim politikama, transferima iz proračuna i smanjenjima poreznih stopa utjecati na inflaciju, to je jednostavno nemoguće. To nikad nikome u povijesti nije uspjelo, pa tako neće ni ovoj sadašnjoj Plenkovićevoj vladi“, objašnjava.

Povećati socijalne transfere građanima

U međuvremenu, Vlada bi uskoro trebala najaviti paket mjera koji bi trebao ublažiti udar na egzistenciju ionako osiromašenih građana. O kakvim je točno mjerama još se ništa ne zna. Pretpostavlja da će se povećati vaučeri za struju sa dosadašnjih 200 kuna kao i da će ih dobiti veći broj građana. Još se ne zna hoće li se PDV na plin smanjiti sa sadašnjih 25 posto na 13 ili čak 5 posto, ali je gotovo sigurno da će Vlada od energetskih kompanija tražiti da na sebe preuzmu dio gubitka.

“Kao što sam već rekao, protiv inflacije se nemoguće boriti fiskalnim politikama. Ono što se može je povećati socijalne transfere kućanstvima koja ne mogu izdržati taj udar. Mi u Hrvatskoj sada plaćamo račun loših i pogrešnih energetskih politika prošlih godina kada smo se oslanjali na fosilna goriva i na ruske izvore energije. Pa sjetimo se samo koliko je otpora bilo protiv LNG terminala, a sada se pokazao kao spas”, objašnjava analitičar.

“Hrvatska ima velike hidrološke potencijale, ali se ne sjećam se kad je zadnji put u Hrvatskoj izgrađena neka nova hidrocentrala. U isto vrijeme Slovenci su nedavno izgradili hidroelektranu na Savi, dok mi koji takvih potencijala na Savi i Dravi imamo koliko hoćemo, ne radimo ništa”, govori Novotny napominjući kako plin za grijanje koristi samo trećina hrvatskih građana u koje spada i grad Zagreb.

“Znam da je nepopularno to reći, ali osim socijalnih slučajeva, ostali građani bi trebali plaćati tržišnu cijenu plina. Ovo smanjenje PDV-a na plin na 5 ili 13 posto, to je obično mazanje očiju. Pa cijena plina je od početka energetske krize skočila tri puta. To smanjenje PDV-a neće puno pomoći energetskim tvrtkama, ali će u isto vrijeme stvoriti ozbiljnu rupu u državnom proračunu. Postavlja se onda pitanje kome će država uzeti, da bi dala energetskim tvrtkama jer kao što vi znamo, nema besplatnog kolača”, objašnjava analitičar ističući kako je vrijeme da ovu energetsku krizu iskoristimo da nagradimo one koji štede energiju i kaznimo one koji su rastrošni.

Trebaju nam studenti i radnici, ne umirovljenici

Magazin International Living koji svake godine izrađuje međunarodni indeks umirovljenja koji promovira najbolje zemlje za život u mirovini, Hrvatsku je ove godine stavio na 23. mjesto najprivlačnijih zemalja za život bogatih umirovljenika sa zapada. Osim niskih troškova života, ističu dobru zdravstvenu skrb, infrastrukturu i ljubaznost domaćeg stanovništva. Kao negativnosti ističu teškoću dobivanja državljanstva i kvalitetu državnih službi.

Južnoameričke države već desetljećima privlače bogate umirovljenike iz SAD-a i Kanade dobrom klimom i jeftinijim troškovima života. Treba li i Hrvatska krenuti u istom smjeru kako bi privukla što više umirovljenika, pitamo Novotnyja.

“Bilo bi zgodno privući više umirovljenika, ali mi imamo puno veći problem s nedovoljno radno aktivnog stanovništva, tako je za Hrvatsku puno važnije otvoriti se prema radno aktivnim migrantima koji bi dali svoj doprinos u stvaranju novih vrijednosti i financiranju ove zemlje. Netko ipak treba raditi da bi se financiralo zdravstvo i infrastruktura. To smo dosada radili mi, ali nas je sve manje”, govori Novotny.

“Nama je potreban imigracijski šok, ali na svim razinama. Trebamo se otvoriti i prema studentskoj populaciji. Kampusi u Splitu i Rijeci nam stoje prazni, a broj studenata nam je u 10 godina pao s 183 tisuće na 160. I to je jedan ozbiljan problem o kojem se malo i nikako govori”.