Šibenik bi mogao proći kroz renesansu: Ugledna njemačka tvrtka planira tamo zaposliti 5000 ljudi

Prije samo desetak godina Šibenik se u medijima često spominjao kao grad slučaj odakle mladi ljudi bježe u potrazi za boljim životom u neke druge gradove Hrvatske. Danas, priča je posve drugačija i Šibenik doživljava investicijski boom na kojemu mu drugi gradovi Hrvatske mogu samo pozavidjeti.

Uz projekt Batižele, čija se vrijednost penje na vrtoglavih 450 milijuna eura i koji bi u sljedećih 10 godina trebao u potpunosti promijeniti područje bivše Tvornice elektroda i ferolegura, njemački investitori u šibenskoj industrijskoj zoni Podi u suradnji sa znanstvenicima planiraju od nule izgraditi cijelu industriju solarnih panela koja bi konkurirala kineskim proizvođačima te pokrenuti proizvodnju zelenog vodika i sintetičkog goriva.

Riječ je o investiciji od pet milijardi eura, a do završetka projekta u industrijskoj zoni bi trebalo osvanuti čak sedam pogona u kojima bi, prema najavama, trebalo raditi pet tisuća radnika.

Solarna energija

Iza cijelog projekta stoji grupa njemačkih investitora koji su osnovali matičnu holding kompaniju u švicarskom Zugu, a banke su već potvrdile zatvaranje financijske konstrukcije za prvu fazu gradnje postrojenja 2024. i 2025. godine u šibenskoj Industrijskoj zoni Podi. Glavni strateški partner u ovom projektu je njemački Institut Fraunhofer ISE (Institut za sustave solarne energije) sa sjedištem u Freiburgu, čiji je vlasnik matično društvo Fraunhofer Gesellschaft e.V.

Prema onome što se do sada zna o projektu, planirano je da na parceli od 50 do 60 hektara, a kasnije na 300-tinjak hektara, bude izgrađen kompleks za proizvodnju svih komponenti potrebnih za solarnu industriju. Ovo uključuje postrojenje za proizvodnju solarnog stakla i polisilicija te dodatak paralelnog lanca za proizvodnju zelenog vodika koji će biti osnovna sirovina za proizvodnju sintetičkog goriva.

Iz Grada Šibenika objašnjavaju da Vallis Solaris obuhvaća cjelokupan program investicija koje će u cjelini sačinjavati vertikalno integrirani lanac vrijednosti fotonaponske industrije. Radi se o jedinstvenom konceptu na području Europske unije i šire koji podrazumijeva paralelnu izgradnju nekoliko različitih industrija na jednoj lokaciji povezanih u jedinstvenu cjelinu. Konačan proizvod predstavljat će fotonaponski modul posljednje generacije.

Minimalan utjecaj na okoliš

“Program ulaganja obuhvaća i lanac vrijednosti zelenog vodika koji rezultira sintetičkim gorivima kao konačnim proizvodom. Za potrebe napajanja vlastitih postrojenja velikim količinama električne energije iz obnovljivih izvora planira se ulaganje u energetska polja koja bi lokacijom, osim područja grada Šibenika, zahvatila i širi prostor. Industrijski projekt imat će minimalan utjecaj na okoliš budući da se cjelokupan koncept bazira na cirkularnoj ekonomiji i minimalnom ugljičnom otisku.

Otpadne vode reciklirat će se za potrebe elektrolize zelenog vodika te će se u potpunosti iskorištavati u procesu sinteze vodika i proizvodnji zelenog metanola. Kruti otpad iz vlastitih postrojenja reciklirat će se i vraćati u proizvodni proces ili će ga koristiti druge industrije u postojećem obliku“, pojašnjavaju iz Vallis Solarisa.

Prva faza ulaganja trebala bi biti realizirana do kraja 2026. godine te bi trebala dostići visinu ulaganja od jedne milijarde eura samo u industrijska postrojenja. Ulaganja u energetska polja planirana su u znatno većim iznosima, a njihova dinamika ovisit će također o raspoloživosti lokacija za razvoj, brzini realizacije u smislu provođenja propisanih postupaka i procedura, pravnom okviru čije se donošenje još očekuje i drugim čimbenicima. Učinak na zapošljavanje u prvoj fazi predviđen je na razini 200 do 300 zaposlenika, dok ukupne potrebe za radnom snagom na kraju realizacije svih predviđenih ulaganja dosežu brojku od 5.000 zaposlenih.

Gospodarska zonu spojena na kolektorski sustav

Šibenski gradonačelnik Željko Burić ističe da je iznimno zadovoljan napretkom cijelog projekta, a najviše zato što je Šibenik jedini grad na jadranskoj obali koji se u razvoju ne oslanja samo na turizam, već i na gospodarstvo.

“Nemojmo zaboraviti da Šibenik, za razliku od mnogih gradova na jadranskoj obali, 47% svojih prihoda u proračunu dobiva iz gospodarstva. Turizam je sjajna priča, ali on je 17% i naš osnovac na gospodarstvo je intenzivan”, rekao nam je Burić i dodao da je Šibenik jedini grad na Jadranu koji ima industrijsku gospodarsku zonu spojenu na kolektorski sustav, a koja je sada spojena direktnom vezom na autocestu.

U zoni Podi u ovom trenutku imamo preko 60 malih i srednjih obrtnika, preko 1500 zaposlenih, a uskoro dolazi i 21 novi poduzetnik među kojima je i Vallis Solaris.

Ispunjavali četiri od šest zahtjeva

Tvrtka je dugo tražila povoljne lokacije, ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Kada su došli u Šibenik, industrijska zona Podi je u tom trenutku ispunjavala četiri od njihovih šest uvjeta. Peti uvjet je bio direktni spoj na autocestu, dok je šesti uvjet, koji je bilo potencijalno moguće staviti sa strane, bilo spajanje industrijske zone Podi željezničkom prugom na čvorište Terković, onda od Terkovića industrijskim kolosijekom prema gradu Šibenik, odnosno Luci Šibenik.

“Spoj na autocestu trebao bi biti gotov do početka turističke sezone, a Hrvatske željeznice službeno su objavile da je projektiranje i rješenje pruge industrijske zone Podi Terković u njihovim programima te su inženjeri HŽ infrastrukture već bili na terenu“, rekao nam je Burić.

Šibenik je od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobio 3,3 milijuna eura za izradu projektne dokumentacije za gradnju prve energane na RDF, što znači da će cijela zona dobiti iznimno povoljnu toplinsku električnu energiju.

Potpisani prvi ugovori

Govoreći o projektu Vallis Solaris, Burić naglašava da će staklenički plin koji će se stvarati na lokaciji energane apsorbirati susjedne tvornice u industrijskoj zoni Podi, za što su već potpisani prvi ugovori.

Nazivaju ga beogradskim učiteljem za kojeg nitko neće glasati: Zbog njega izbijaju svađe u HDZ-u

“Cijeli projekt planira se na samodostatnosti energije, a u prvom mahu očekujemo investiciju od milijardu eura i otprilike tisuću zaposlenih, dok do kraja završetka projekta očekujemo sedam tvornica, pet tisuća zaposlenih i investiciju od pet milijarda eura”, kaže.
Na pitanje odakle će doći radnici kad Hrvatska ima problem s nedostatkom radne snage, Burić je ozbiljan: “TEF je nekoć zapošljavao pet tisuća radnika, isto to ćemo imati i opet, samo ovaj put na proizvodnji čiste energije”, zaključio je čelni čovjek Šibenika.