Hrvatska opet među najgorima u EU, prijeti nam neslavan rekord: ‘Sve ovisi o Vladi’

U najnovijem izvještaju Državnog zavoda za statistiku o inflaciji u Hrvatskoj, istaknuto je da su cijene hrane, odjeće i obuće blago pale prošlog mjeseca. Međutim, ukupne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u odnosu na siječanj porasle su za 0,3 posto. Ovaj put, razlog porasta mjesečne inflacije leži u poskupljenjima u kategorijama prijevoza, ugostiteljskih usluga te rekreacije i kulture.

Usporedbe s godišnjim stopama pokazuju stagnaciju inflacije. Nakon niza od pet mjeseci usporavanja, inflacija je zadržala istu razinu kao i u siječnju. Prema domaćoj metodologiji, godišnja stopa inflacije iznosila je 4,1 posto, dok je prema harmoniziranom indeksu iznosila 4,8 posto, što je usporedivo s ostalim članicama EU.

Hrvatska je i dalje na vrhu ljestvice kada je u pitanju inflacija u usporedbi s drugim članicama Unije. Unatoč usporavanju inflacije kod dobara, usluge su neutralizirale ovaj trend. Ovo je trend koji se poklapa s ostatkom EU, gdje cijene usluga sporije posustaju nego kod dobara, ali ukupna inflacija nastavlja usporavati.

Rast potrošnje

Kako stvari stoje, osim iznadprosječnog gospodarskog rasta, ove godine i inflacija bi nam ponovno mogla ostati iznadprosječna. To će, uz ostalo, ovisiti o tome hoće li nova ili nova-stara Vlada s istekom još jednog produljenja ograničenja cijena energenata i odabranih 30 prehrambenih proizvoda krajem rujna ukinuti te interventne mjere, piše Poslovni dnevnik.

Snažan rast potrošnje, potaknut povećanjem plaća i zapošljavanjem, te intenziviranje potrošačkih kredita, mogao bi dodatno podići inflaciju. Trgovina na malo bilježi porast prometa, što upućuje na solidnu godinu i u turizmu. No, postoji zabrinutost da takav tempo potrošnje možda nije održiv iz više razloga, uključujući konkurentnost hrvatskih poduzeća i utjecaj regulacija na slobodno tržište. HUP ističe negativne učinke zabrane rada nedjeljom na sektor trgovine i krajnje potrošače.

Rezultat toga je i jačanje realnog rasta prometa u trgovini na malo, na siječanjskih 7,9 posto godišnje. Zasad sve upućuje da bi i turistički ovo mogla biti još jedna solidna godina. No, u vezi s tim glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević primijetit će i da su nam cijene kategorije Restorani i hoteli dosegnuli približno 90 posto prosjeka svih članica. To bi moglo značiti i da je kod tih usluga, kod kojih je godišnji rast cijena još uvijek dvoznamenkast, ipak izgledno usporavanje inflacije.

Što će biti s hrvatskim umirovljenicima u listopadu: Ovo se nikome neće svidjeti

Ako Vlada ukine mjere početkom listopada…

Uz sve silnice koje podržavaju rast potrošnje, očekivanja prosječne inflacije za 2024. trenutno se mahom vrte između 3 i 3,5 posto, dok je 12-mjesečni prosjek indeksa potrošačkih cijena danas na 6,6 posto (prema HICP-u 7,2%).

Kad je riječ o novom 6-mjesečnom prolongatu administrativnih ograničenja cijena energenata i odabranih prehrambenih proizvoda, iz Europske komisije i Europske središnje banke već dulje vrijeme pozivaju vlade na ukidanje i/li bolje ciljanje mjera. Ukine li ih buduća Vlada početkom listopada, skok cijena u zadnjem kvartalu dogodio bi se posebice kod električne energije, barem ako je suditi prema sadašnjim tržišnim cijenama.

Pored Zagreba niče projekt vrijedan 100 milijuna eura: Prve tvrtke već ga počinju koristiti

Zaštita standarda kućanstava

Zahvaljujući tim intervencijama za zaštitu standarda kućanstava upravo energija je komponenta koja u Hrvatskoj sada najviše odudara od prosjeka cijena na razini EU. Kod energije smo, naime, na 56 do 57 posto prosjeka Unije (nešto niže su samo Mađari), dok su npr. cijene hrane jedan posto iznad tog prosjeka, a ukupnom razinom cijena smo na blizu 75 posto prosječne u ostatku EU. Govoreći o “motorima” ubrzanja potrošnje, uz tržište rada obično se ističu i EU fondovi te rast javne potrošnje.

“Početkom ove godine realni rast osobne potrošnje u Hrvatskoj je čak pet puta jači nego u ostatku regije Srednje i istočne Europe (7,9 prema 1,5%), što nije iznenađenje s obzirom na relativno brži realni rast bruto plaća i zaposlenosti”, naglašava Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, u najnovijem tjednom osvrtu. Ti zamašnjaci potiču i rast jediničnih troškova rada, a onda i inflaciju, pa iz HUP-a upozoravaju kako je postojeći tempo potrošnje iz više razloga neodrživ.

“Snažan rast javne potrošnje u izbornoj godini ‘uložen’ u povećanje kupovne moći stanovništva nemoguće je ponoviti”, napominje Stojić, jer bi nastavak njezina bujanja vodio prema prekomjernom deficitu i zaustavljanju poboljšanja kreditnog rejtinga.