Švedska kraljica Kristina – preobraćenica na katoličanstvo – 1626.

Njeno je razdoblje vladanja bilo obilježeno kulturnim dostignućima Švedske, a na dvoru je okupljala mnoge tadašnje ugledne europske mislioce, uključujući znamenitog Renéa Descartesa.

Na današnji dan 1626. godine rođena je švedska kraljica Kristina, najslavnija ženska vladarica u povijesti te države. Bila je kći švedskog kralja Gustava II. Adolfa, koji je poginuo u Bitki kod Lützena 1632. godine, u borbi protiv Katoličke lige u Tridesetogodišnjem ratu. U trenutku kad joj je otac poginuo imala je Kristina samo pet godina, a tada je postala vladajućom švedskom kraljicom jer je bila njegovo jedino zakonito dijete. Zanimljivo je da je Katarina primila vrlo dobro obrazovanje, slično onome koje bi primio muški vladar. Njeno je razdoblje vladanja bilo obilježeno kulturnim dostignućima Švedske, a na dvoru je okupljala mnoge tadašnje ugledne europske mislioce, uključujući znamenitog Renéa Descartesa. Katarina je odlučila nikada se ne udati i nije imala potomke. Godine 1654. odlučila je abdicirati, a zatim se preobratila na katoličku vjeru (Švedska je bila dominantno protestantska zemlja). U trenutku napuštanja prijestolja imala je Kristina samo 27 godina (poživjela je zatim još gotovo punih 35 godina). Otputovala je u papinski Rim i ondje se trajno nastanila. Preminula je u dobi od 62 godine u Rimu, a pokopana je u kripti znamenite Bazilike svetog Petra u Vatikanu.

Ostali događaji na današnji dan:
218 pr. Kr. – Prva velika Hanibalova pobjeda nakon prodora u Italiju (Bitka kod Trebije)
1271 – Kublaj-kan osnovao carstvo Yuan u Kini
1777 – Prva proslava Dana zahvalnosti za cijeli SAD
1859 – Utemeljenje Salezijanaca Don Bosca (sv. Ivan Bosco) tj. Družbe svetog Franje Saleškog
1878 – Osnivanje države Katar pod dinastijom Al-Tani
1892 – Premijera baleta Orašar
1898 – Postignuta rekordna brzina električnog automobila Jeantaud
1901 – Otvoren prvi Pergamonmuseum u Berlinu
1912 – Prijevara s navodnim fosilnim ostacima čovjeka iz Piltdowna
1915 – Vjenčanje tadašnjeg američkog predsjednika Wilsona za vrijeme predsjedničkog mandata
1916 – Završena bitka kod Verduna (Prvi svjetski rat)
1917 – Prohibicija u SAD-u
1939 – Zračna bitka kod Helgolanda (Drugi svjetski rat)
1991 – U akciji “Laništa” oslobođena su sela Striježevica, Bogdašić, Amatovci i Šeovci Kamenski u Zapadnoj Slavoniji
2006 – Prvi izbori u povijesti Ujedinjenih Arapskih Emirata

Rođeni:
1505 – Philipp von Hutten
1610 – Charles du Fresne, sieur du Cange
1626 – kraljica Kristina od Švedske
1661 – Christopher Polhem
1714 – knez Nikolaus I. Joseph Esterházy
1778 – Joseph Grimaldi
1856 – J. J. Thomson
1863 – nadvojvoda Franjo Ferdinand
1878 – Josip Staljin
1879 – Paul Klee
1888 – nadvojvoda Karl Albrecht von Habsburg-Lothringen
1890 – Edwin Armstrong
1913 – Willy Brandt
1919 – Jure Kaštelan
1922 – Josip Bobi Marotti
1928 – Mirza Tahir Ahmad
1929 – nadbiskup kardinal Józef Glemp
1934 – Boris Volinov
1943 – Keith Richards
1946 – Steven Spielberg
1946 – Steve Biko
1954 – Ray Liotta
1963 – Brad Pitt
1966 – Gianluca Pagliuca
1968 – Casper Van Dien
1974 – Mutassim Gaddafi
1978 – Katie Holmes
1980 – Christina Aguilera

Umrli:
253 – sv. Viktorija Rimska (pretpostavljeni datum)
301 – sv. Gacijan (Gatianus) Tourski
821 – sv. Teodulf (Theodulf) Orléanski
1495 – kralj Alfonso II. od Napulja
1638 – katolički svećenik François Leclerc du Tremblay, poznat i kao Père Joseph i “Siva eminencija”
1737 – Antonio Stradivari
1798 – Michael Johann von Wallis
1803 – Johann Gottfried Herder
1829 – Jean-Baptiste Lamarck
1848 – Bernard Bolzano
1888 – Antun Mažuranić
1892 – Richard Owen
1922 – Sir Carl Meyer
1936 – Andrija Mohorovičić
1980 – Aleksej Kosigin
1980 – Dobriša Cesarić
1982 – Hans-Ulrich Rudel
1992 – Vojin Bakić
1995 – Konrad Zuse
1996 – Julij Borisovič Hariton
2006 – Joseph Barbera
2008 – Ivan Rabuzin
2008 – Majel Barrett
2008 – Mark Felt
2011 – Václav Havel