Slavna zagrebačka mumija i njen tajnoviti zapis na povojima – 1862.

Riječ je o najdužem zapisu na etruščanskom jeziku ikada pronađenom, što čini taj objekt predmetom od svjetskog značenja (tzv. „Zagrebačka lanena knjiga“). Zanimljivo je da etruščanski jezik kao cjelina danas još nije do kraja razumljiv, zbog relativno malog broja sačuvanih natpisa.

Na današnji dan 1862. godine dovršen je postupak dogovaranja kojim je u Zagreb poslan jedan od njegovih danas najvrjednijih arheoloških spomenika – tzv. Zagrebačka lanena knjiga. Riječ je o najdužem zapisu na etruščanskom jeziku ikada pronađenom, što čini taj objekt predmetom od svjetskog značenja. Zapis se nalazi na lanenom povoju kojim je bila omotana jedna egipatska mumija, koja je istom prilikom također darovana Zagrebu.

Kako je u Zagreb dospjelo to bogatstvo? Naime, jedan austrijski činovnik hrvatskog podrijetla – Mihael Barić – kupio je oko 1848 . ili 1849. godine prilikom boravka u Egiptu jednu mumiju i donio ju je u Beč u kojem je stanovao. Već je u Barićevom stanu mumija bila smještena tako da su povoji bili odmotani i zasebno izloženi. Međutim, u to doba nitko još nije znao da se radi o vrijednom etruščanskom natpisu. Barić je pred smrt izgleda izrazio želju da mumiju i njene povoje naslijedi neka od hrvatskih institucija – bilo Akademija, bilo Narodni muzej. Za izvršenje te namjere pobrinuo se pokojnikov brat – Ilija Barić, inače svećenik i župnik. Na današnji dan izvršene su formalnosti oko osiguranja prijevoza iz Beča u Zagreb. Transport je izvršen željeznicom i kolima, u tri sanduka, a sve je pristiglo u Zagreb vjerojatno već prije 25. srpnja te godine.

„Zagrebačka lanena knjiga“ i pripadna mumija danas se nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Mumija je za života bila ženska osoba, imena Nesi-hensu, a bila je supruga Paher-hensua iz Tebe.

Tekst na etruščanskom jeziku sastoji se od otprilike 1130 riječi. Zanimljivo je da etruščanski jezik kao cjelina danas još nije do kraja razumljiv, zbog relativno malog broja sačuvanih natpisa. Na „Zagrebačkoj lanenoj knjizi“ radi se svojevrsnom liturgijskom kalendaru s navedenim datumima i vjerskim pravilima u vezi sa žrtvenim prinosima pojedinim božanstvima.

Dnevna zanimljivost:

Švicarci su navodno svoju čitavu zemlju minirali za slučaj napada – sve (3000) mostove i tunel!

Misli za današnji dan:

‘Prava pobjeda je pobjeda za demokraciju i pluralizam’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Winston Churchill sa svojim psom – pudlicom Rufusom

Povijesni videokutak:

VIDEO: Početak doba terora – cionistički teroristički napad koji je bio uvod u nezavisnost Izraela

{|[nadanasnjidan]|}07-22{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

1209. – Križarski rat protiv katara

1298. – Škotski ustanički vođa William Walace pobijeđen u Bitki kod Falkirka

1456. – Janos Hunyadi i sv. Ivan Kapistranski pobijedili osmanskog sultana Mehmeda II. Osvajača

1499. – Bitka kod Dornacha između Švicaraca i cara Maksimilijana Habsburškog

1613. – Okrunjen ruski car Mihajlo I. Romanov

1796. – Nastao grad Cleveland u SAD-u

1805. – Bitka kod rta Finisterre (Napoleonski ratovi)

1933. – Wiley Post postao prvi čovjek u povijesti koji je samostalno obišao svijet zrakoplovom

1942. – Počela deportacija Židova iz Varšavskog geta

1943. – Pokolj u Lovreću

1944. – Početak komunističke vlasti u Poljskoj

1951. – Prvi psi u suborbitalnom letu

1995. – Splitska deklaracija Tuđman-Izetbegović

2008. – Veljko Rogošić preplivao Sredozemno more

Rođeni:

1478. – Filip I. Lijepi

1510. – Alessandro Medici

1559. – sv. Lovro Brindisijski

1621. – Anthony Ashley Cooper, lord Shaftesbury

1887. – Gustav Ludwig Hertz

1890. – Rose Fitzgerald Kennedy

1923. – Bob Dole

1930. – katolički svećenik Josip Frkin

1942. – Michael Abney-Hastings, lord Loudoun

1946. – Danny Glover

1955. – Willem Dafoe

1957. – katolički svećenik Álvaro Corcuera

1974. – Franka Potente

1992. – Selena Gomez

Umrli:

1461. – kralj Karlo VII. od Francuske

1540. – Ivan Zapolja

1619. – sv. Lovro Brindisijski

1633. – Trijntje Keever

1645. – grof-vojvoda od Olivaresa

1676. – papa Klement X.

1734. – Peter King, lord King

1789. – Joseph Foullon de Doué

1824. – Thomas McNamara Russell

1826. – katolički svećenik Giuseppe Piazzi

1832. – Napoleon II. Bonaparte

1852. – Auguste de Marmont

1869. – John A. Roebling

1902. – nadbiskup kardinal Mieczysław Halka Ledóchowski

1903. – Cassius Marcellus Clay

1915. – Sandford Fleming

1918. – Indra Lal Roy

1920. – William Kissam Vanderbilt

1932. – Florenz Ziegfeld, Jr.

1932. – Errico Malatesta

1934. – John Dillinger

1950. – William Lyon Mackenzie King

1968. – Giovannino Guareschi

1979. – Sándor Kocsis

2003. – Qusay Hussein

2003. – Uday Hussein

2008. – Estelle Getty

2013. – Dennis Farina

2013. – Ali Maow Maalin