GNU

Kako je ukinuto Brazilsko Carstvo? – 1889.

Autor: Dnevno

Paradoksalno je da je Brazil prijelazom iz carstva u republiku zapravo u demokratskom smislu nazadovao. Naime, cijenjeni brazilski car Pedro II. vladao je Brazilom dobrohotno i blago, a nakon uvođenja republike stvorena je svojevrsna diktatorska vlast.

Na današnji dan 1889. godine Brazil je nakon 67 godina prestao biti Carstvo. Naime, Brazilsko Carstvo proglašeno je još 1822. – iste godine kad se Brazil odvojio od Portugala. Prvi brazilski car bio je Pedro I. iz dinastije Braganza, iste koja je vladala i Portugalom. Cara Pedra I. naslijedio je na brazilskom carskom prijestolju njegov sin Pedro II., koji je zatim preko pedeset godina bio car Brazila.

Premda je car Pedro II. bio popularan u narodu (imao je nadimak „Magnânimo” – „Velikodušni“), na današnji je dan 1889. godine grupa vojnih časnika izvela puč i svrgnula ga. Pučisti su ukinuli Carstvo i proglasili republiku. Radilo se o zanimljivoj pojavi, jer izgleda da izvan uskog kruga tih vojnih pučista taj državni udar nije imao potporu u narodu. Pučisti su na svoje čelo stavili maršala Deodora da Fonsecu, koji je postao i prvi predsjednik nove republike.

Car i carska obitelj otišli su u egzil. Paradoksalno je da je Brazil prijelazom iz carstva u republiku zapravo u demokratskom smislu nazadovao. Naime, brazilski car Pedro II. vladao je Brazilom kao parlamentarnom monarhijom, a nakon uvođenja republike stvorena je svojevrsna diktatorska vlast. Inače, car Pedro II. doista je bio izvanredna osoba – bio je obrazovani erudit koji je znao govoriti mnoge jezike, prijateljevao je sa poznatim svjetskim znanstvenicima i umjetnicima. Volio je upoznavati strane zemlje i mnogo je čitao.

{|[nadanasnjidan]|}11-15{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:


Znate li da je glavna ulica u Izraelu posvećena Rothschildima?

Citati za današnji dan:

‘Mržnja se zarađuje koliko god zlim djelima toliko i dobrima.’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Indijci ratuju protiv nacista i Mussolinijevih Talijana

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
1315 – Bitka kod Morgartena između Švicaraca i Habsburgovaca
1533 – Konkvistador Francisco Pizzaro došao u glavni grad Inka Cuzco
1684 – Francuski kralj Luj XIV. otvorio palaču Versailles
1705 – Austro-danska pobjeda nad mađarskim kurucima (Bitka kod Zsibóa)
1859 – Prve moderne Olimpijske igre u Ateni
1923 – Zaustavljena rekordna inflacija u Njemačkoj
1928 – 4. kongres KPJ u Dresdenu
1935 – Manuel L. Quezon inauguriran za predsjednika Filipina
1942 – Završila Bitka kod Guadalcanala (Drugi svjetski rat)
1969 – Veliki protesti protiv Vijetnamskog rata u Washingtonu D. C.
1969 – Sudar američke i sovjetske podmornice u Barentsovom moru
1971 – Intel pustio u prodaju prvi jednokomponentni komercijalni mikroprocesor (4004)
1988 – Palestina proglasila nezavisnost
1988 – Prva Fairtrade naljepnica uvedena u Nizozemskoj
1991 – Pokolj u Kostrićima

Rođeni:
1397 – papa Nikola V.
1607 – Madeleine de Scudéry (francuska književnica)
1708 – William Pitt Stariji (britanski državnik)
1738 – William Herschel (britanski astronom)
1784 – Jerome Bonaparte (najmlađi Napoleonov brat)
1862 – Gerhart Hauptmann (njemački nobelovac)
1887 – Georgia O’Keeffe (američka slikarica)
1891 – Averell Harriman (američki diplomat)
1891 – Erwin Rommel (njemački general-feldmaršal)
1906 – Curtis LeMay (američki general)
1907 – Claus von Stauffenberg (atentator na Hitlera)
1912 – Ivana Lang (hrvatska skladateljica)

Umrli:
655 – Penda od Mercije
1136 – sv. Leopold
1280 – sv. Albert Veliki
1579 – Ferenc Dávid
1594 – Martin Frobisher
1628 – sv. Roque González de Santa Cruz, isusovac i mučenik
1630 – njemački znanstvenik Johannes Kepler
1670 – moravski edukator Jan Amos Komenski
1787 – njemački glazbenik Christoph Willibald Gluck
1794 – potpisnik američke Deklaracije nezavisnosti John Witherspoon
1819 – Daniel Rutherford
1853 – kraljica Marija II. od Portugala
1908 – carica udovica Cixi
1916 – poljski nobelovac Henryk Sienkiewicz
1917 – francuski sociolog Émile Durkheim
1954 – američki glumac Lionel Barrymore
1971 – Viljam Genrihovič Fišer
1978 – američka antropologinja Margaret Mead
1996 – Alger Hiss
2006 – Ivan Đalma Marković
2009 – patrijarh Pavle

 

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.