gnu i wp.pl

Časna Antonietta Meo – djevojčica od 6 godina koja bi mogla postati najmlađom sveticom priznavateljicom – 1930.

Autor: Dnevno

Već u dobi od pet godina dijagnosticiran joj je osteosarkom, maligni agresivni tumor kosti. Morali su joj amputirati nogu, a ona je to iskušenje dobro podnijela. U posljednjim mjesecima života pisala je pisma Isusu Kristu, koja bi ostavljala podno raspela. Nikada nije doživjela sedmi rođendan u zemaljskom životu.

Na današnji dan 1930. godine rođena je časna službenica Božja Antonietta Meo. Izvanredno je zanimljiva po tome što bi mogla postati najmlađom sveticom u povijesti koja je bila priznavateljica (ispovjednica vjere), a ne mučenica. Naime, časna službenica Božja Antonietta Meo preminula je u dobi od samo šest godina, na dan 3. srpnja 1937. godine. Dali su joj i simpatičan nadimak “Nennolina”, po kojem je popularna u rodnoj Italiji.
Časna službenica Božja Antonietta Meo rođena je u Rimu, od roditelja koji su se zvali Michele i Maria Meo. U dobi od pet godina dijagnosticiran joj je osteosarkom, maligni agresivni tumor kosti. Morali su joj amputirati nogu, a ona je to iskušenje dobro podnijela. U posljednjim mjesecima života pisala je pisma Isusu Kristu, koja bi ostavljala podno raspela.
Bol je hrabro podnosila, navodno je uspoređujući s tkaninom – što je jača, to je vrjednija. Svoju je muku posvetila Isusu Kristu kao žrtvu za obraćenje grješnika. Prije smrti primila je Svete sakramente Ispovijedi i prve Pričesti. Za njena je pisma procijenjeno da su izvanredna za njenu dob i da odražavaju mističnu povezanost s Isusom Kristom. Kad je došao njen trenutak, smrt je hrabro podnijela.
Za časnu službenicu Božju Antoniettu Meo pokrenut je postupak beatifikacije. Već joj time pripada naslov službenice Božje u Katoličkoj Crkvi. Dapače, papa Benedikt XVI. priznao je 2007. godine njene herojske kreposti, čime je dobila službeni naslov časne (lat. Venerabilis) službenice Božje.
Najmlađim svecima u povijesti pripada sv. Pankracije, koji je mučeničku smrt podnio u dobi od 14 godine u Rimu. Također, sv. Pontik (Ponticus) i sv. Blandina ubijeni su kao mučenici u dobi od oko 15 godina na području današnjeg Lyona. U 20. stoljeću sv. Marija Goretti ubijena je u Italiji u dobi od samo 11 godina, a sv. Dominik Savio umro je s 14 godina, također u Italiji. Blažena Albertina Berkenbrock iz Brazila ubijena je u dobi od 12 godina, Ana Kolesárová u dobi od 16 godina na području Slovačke, bl. Karolina Kózka u dobi od 16 godina na području Poljske, bl. Antonija Messina u dobi od 15 godina u Italiji, bl. Pierina Morosini u dobi od 26 godina također u Italiji, a bl. Marija-Klementina (Marie-Clémentine) Anuarite Nengapeta u dobi od 24 godine u Africi.

{|[nadanasnjidan]|}12-15{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:
533 – Vojskovođa Belizar (“Posljednji Rimljanin”) pobijedio Vandale
1809 – Napoleon Bonaparte razveo se od Jozefine
1891 – James Naismith izumio košarku
1898 – Otvoren Umjetnički paviljon u Zagrebu
1917 – Sovjeti potpisali primirje s Centralnim silama (Prvi svjetski rat)
1939 – Premijera filma “Prohujalo s vihorom” (Gone with the Wind)
1941 – Ubijene Drinske mučenice – bl. Marija Jula (Kata) Ivanišević, bl. Marija Berchmana (Carolina Anna) Leidenix, bl. Marija Krizina (Josipa) Bojanc, bl. Marija Antonija (Josipa) Fabjan, bl. Marija Bernadeta (Terezija) Banja
1941 – Masakr nad Židovima u Ukrajini
1944 – Nestao američki glazbenik Glenn Miller
1945 – Američki general MacArthur ukinuo šintoizam kao državnu religiju u Japanu
1973 – Homoseksualnost uklonjena s liste psihičkih poremećaja u SAD-u
1991 – Oslobođena sela u Zapadnoj Savoniji: Gornje i Donje Cjepidlake, Nova Krivaja, Katinac i Đulovac
1997 – Amandmani na Ustav RH
2001 – Ponovno otvoren kosi toranj u Pisi nakon obnove
2001 – Povlačenje američkih snaga iz Iraka
2009 – Prvi let putničkog zrakoplova Boeing 787

Rođeni:
37 – rimski car Neron
1613 – François de La Rochefoucauld
1760 – katolički svećenik Stjepan Korolija
1832 – Gustav Eiffel
1852 – Henri Becquerel
1859 – L. L. Zamenhof
1861 – Charles Duryea
1892 – J. Paul Getty
1907 – Oscar Niemeyer
1930 – časna službenica Božja Antonietta Meo
1934 – Mohamed Farah Aidid
1949 – Don Johnson

Umrli:
1025 – bizantski car Bazilije II. Bugaroubojica
1072 – sultan Alp Arslan
1621 – Charles d’Albert, vojvoda de Luynes
1651 – sv. Virginia Centurione Bracelli
1673 – Margaret Cavendish, vojvotkinja od Newcastle-upon-Tynea (znanstvena fantastika)
1796 – general Anthony Wayne
1878 – Alfred Bird
1944 – Glenn Miller
1958 – Wolfgang Ernst Pauli
1966 – Walt Disney
1968 – Jess Willard
1977 – Wilfred Kitching
1991 – Vasilij Zajcev
2000 – Haris Brkić
2010 – Blake Edwards

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.