ČITATELJ NAM ‘ODRŽAO’ LEKCIJU: ‘Površni ste, brkate promile i postotke, krivo pišete o porezu u Europi…’

"Otkad su krenule priče o porezu na nekretnine širi se pesimizam, a većina hrvatskih građana živi u strahu i neizvjesnosti što se odražava i na potrošnju i na ekonomiju. Stalno slušaju POREZI, POREZI ,POREZI i čudite se što nitko ne želi ulagati u Hrvatsku", kaže naš čitatelj koji, čini se, zna znanje.

“Živio sam i radio u Njemačkoj i tamo kao i u većini europskih država porez na nekretnine ili GRUNDSTEUER (to je kod nas komunalna naknada) iznosi manje od 1 PROMIL-a (0,1%). Naši novinari su jako površni kad pišu o toj temi i ne daju si truda detaljnije proučiti materiju na kojoj rade, brkaju promile i postotke. Neki miješaju porez na promet pri kupnji nekretnina koji je u Europi najčešće 2-3 % s godišnjim porezom na nekretnine koji je neusporedivo manji. Najjednostavnije je pogledati Njemačke oglase za prodaju kuća. U nekima od tih oglasa je naveden i iznos godišnjeg poreza za danu nekretninu . Primjerice, ako kuća košta 500 000 € porez je oko 400 € GODIŠNJE! A po ovim našim „pametnjakovićima“ porez za istu nekretninu bi bio 20 puta veći. Možda ih zbunjuje to što su vidjeli na internetu da su stope poreza na nekretnine u Njemačkoj 1 do 2% , ali to je samo dio formule za izračun, zato što je OSNOVICA po kojoj se izračunava iznos poreza knjigovodstvena ili fiskalna vrijednost nekretnina nepromijenjena od 01.01.1964.godine (a i tada je bila osjetno manja od tržišne) dok je ona sada više od 20 puta manja od tržišne vrijednosti. Način izračuna je kompliciran, ali uglavnom iznosi koje ljudi uplaćuju na ime tog poreza nisu ništa veći ili su manji od iznosa komunalne naknade koju plaćamo mi u Hrvatskoj. Nema povećanih dodatnih poreza na drugu, petu ili desetu nekretninu. Porezi na građevinska i poljoprivredna zemljišta su isto tako minimalni.

Na stranici DOING BUSINESS Svjetske Banke za Njemačku imate uvid u porez na nekretnine i jasno piše da je stopa manja od 0,1 % (1 PROMIL) godišnje ako je osnovica stvarna vrijednost nekretnine.

Ostale informacije možete potražiti na internetu ako ukucate GRUNDSTEUER EINHEITSWERT 1964.

– Slično je u Austriji gdje je porezna osnovica nepromijenjena od 1955. god. Porez je sličan kao u Njemačkoj.

-U Italiji je stopa 0,3-0,7% godišnje, ali na katastarsku vrijednost koja je nekoliko puta manja od tržišne.

-U Mađarskoj porez na nekretnine iznosi ovisno o regiji i zoni od 0 do maksimalno 900 forinti po kvadratnom metru godišnje, 900 forinti iznosi oko 3 € .

-U Češkoj je porez na stan od 0,08€ /m2 do 2€ /m2 (za najskuplje lokacije ) godišnje.

-U Poljskoj je porez od 0,17€ /m2 do 1,77€ /m2 godišnje.

-U Grčkoj je porez od 0.025 % – 0.035 % vrijednosti nekretnine godišnje.

-U Švicarskoj je stopa od 0,05% – do maksimalno 0,3 % vrijednosti godišnje.

– U Velikoj Britaniji je najviše do 0,25% (2,5 promila) vrijednosti godišnje bez obzira na broj nekretnina , a ako se nekretnina ne koristi onda je porez 50% niži.

-U Švedskoj je maksimalni godišnji iznos poreza na nekretnine ograničen na 140 € za stan, 280 € za kuću.

– u nekim europskim državama niti ne postoji porez na nekretnine.

Teško je naći europsku državu u kojoj je druga, treća ili deseta nekretnina jače oporezovana od prve. Postoje neke u kojima se plaća porez na iznos iznad određene ukupne vrijednosti imovine (Francuska iznad 790 000 € – 0,55%). Posebice nema povećanog poreza ako objekt ili zemljište nije u funkciji. To je privatno vlasništvo i vlasnik njime može raspolagati po volji. Uglavnom, u većini europskih država porez na nekretnine je oko 1 PROMIL (0,1%) ili manje i u odnosu na ukupnu masu ostalih poreza ne prelazi 1% (ako izostavimo porez na prihod od iznajmljivanja nekretnina – što je porez na dohodak ili dobit, iako su kod nas puštani u javnost podaci za neke zemlje gdje su i to pogrešno ubrajali pa ispada da su ogromni prihodi od poreza na nekretnine). U Njemačkoj udio poreza na nekretnine iznosi 0.8 % svih naplaćenih poreza. S godinama udio tog poreza se smanjuje jer se pokazalo da pokrajine koje primjenjuju manje stope privlače više ulaganja. Hrvatska na ime komunalne naknade (svi se slažu da je to zapravo porez) i poreza na kuće za odmor ubire oko 2,5 milijarde kuna godišnje što iznosi oko 3 % svih naplaćenih poreza po čemu smo na europskom vrhu. Legalizacijom objekata koja je u tijeku taj se iznos dodatno povećava. A po novim prijedlozima to bi bilo još puno više, a ulaganja svih vrsta još bi više zaobilazila Hrvatsku. Svi ovi podaci za usporedbu dostupni su na mrežnim stranicama.

NEDOSTACI PRIJEDLOGA O POREZU NA NEKRETNINE – od 22.11.2012.

-Gotovo će sve lokalne uprave primjenjivati maksimalni dozvoljeni iznos poreza na sve nekretnine kao i do sada na vikendice (uvijek nedostaje novca).

-Poskupljenje i za stanovanje: primjer -Zagreb 1500€/m2 x70%x12%x1,5%=1,9€=14kn/m2 godišnje – poskupljenje oko 40% .

primjer -vikendice 1500€/m2 x70%x30%x1,5%=4,7€=35kn/m2 godišnje – poskupljenje oko 70%.

-Najavljeno da nema olakšica ako nisu sređeni svi papiri (znači i desetorostruki iznos poreza) –pola Zagreba nema u Gruntovnici, nemogućnost dobivanja Uporabne dozvole zbog raznih razloga.

-Veliki porezi na prazne stanove i poslovne nekretnine koje je izuzetno teško iznajmiti zbog izuzetno velike ponude (procjenjuje se da u Zagrebu ima oko 15 000 praznih stanova i tisuće poslovnih prostora, ureda, skladišta) jednostavno nema dovoljno unajmljivača a unajmljivači mogu ići iz jednog u drugi pa će opet biti isti broj praznih. Mnogi vlasnici mjesecima pa i godinama ne uspijevaju iznajmiti svoju nekretninu iako drastično spuštaju cijene najma a za to vrijeme moraju plaćati komunalnu naknadu, razne paušale i režije pa kao da je to malo, idemo na novi harač. Porezi od 10 ili 20 puta veći za nekretnine koje nije nisu u funkciji nije oporezivanje nego otimačina, a i ustavno su upitni. Već prilikom stjecanja i gradnje tih objekata država je naplatila mnoštvo poreza i davanja.

-Da li je logično i pravedno da netko tko ima tri stana po 50 m2 plaća veći porez od nekoga tko ima vilu od 1000 m2?

-Masovno procjenjivanje nekretnina može i vjerojatno će izazvati veliki val procjena preko veze i korupcije.

-Ljudi koji dobiju stalni posao u drugom gradu ili u drugoj državi i tamo se prijave znači moraju svoju kuću u kojoj su živjeli prijaviti kao nekretninu za povremeni boravak pa plaćati višestruko veći porez.

-Samo malobrojni će htjeti graditi ili renovirati nekretnine, a obrtnici , građevinari i prodaja građevinskog materijala će biti bez posla, i uzrokovati novi pad BDP-a.

-Ako bi se nekretnine pojedinačno procjenjivale po vrijednosti a ne po kvadratima vlasnici bi izgubili interes ulagati u obnavljanje i održavanje nekretnina jer bi svako ulaganje u izgled, kvalitetu i poboljšavanje uvjeta stanovanja dizalo vrijednost nekretnine i donosilo veću poreznu obavezu.

-Građevinska zemljišta se opterećuju s enormnih 1,05% vrijednosti godišnje, što nema ni približno nigdje u Europi.

-Zašto bi netko morao plaćati veliki godišnji porez ako ima građevinsko zemljište, a još zasad ne može ili ne želi graditi ili ga želi ostaviti svome djetetu pa da on gradi. To treba biti njegov izbor i njegovo privatno vlasništvo i zašto bi ga netko velikim nametima tjerao da odmah gradi ili jeftino prodaje?

-Zašto ne bi mogao imati voćnjak ili povrtnjak u građevinskoj zoni (pogotovo ako se vodi u katastru kao oranica)?-nisu svi tražili izmjene prostornih planova.

-Mnogi ljudi imaju ili su naslijedili bezvrijedne čestice na neatraktivnim lokacijama diljem Hrvatske koje su se našle u građevinskim zonama, a koje će netko procjenjivati kao nešto vrijedno pa opterećivati velikim porezima.

-Bivši ministar financija Linić je tvrdio da je loše za Hrvatsku što se toliko ulagalo u gradnju nekretnina, a ovim prijedlogom želi ogromnim porezom prisiliti ljude da grade na svakoj neiskorištenoj građevinskoj čestici.

-Građevinsko zemljište je ipak ograničen hrvatski resurs pa ne znam što žele, možda da zbog velikog poreznog pritiska na neizgrađeno građevinsko zemljište sve odmah iskoristimo – što nakon toga? – što će raditi građevinarstvo?

-Predloženi izračun poreza višestruko premašuje poreze uobičajene u europskim državama kada se radi o nekretninama u kojima se stanuje ili posluje ili vikendicama, a za zemljišta i objekte koji nisu u funkciji bi bio i više od deset puta veći od poreza u većini europskih zemalja.

Otkad su krenule priče o porezu na nekretnine širi se pesimizam, a većina hrvatskih građana živi u strahu i neizvjesnosti što se odražava i na potrošnju i na ekonomiju. Stalno slušaju POREZI,POREZI,POREZI i čudite se što nitko ne želi ulagati u Hrvatsku. Uz česte promjene poreza ulagači ne mogu dugoročno planirati poslovanje niti isplativost svojih investicija.U uspješnoj Njemačkoj imaju izreku „NAJBOLJI POREZ JE STARI POREZ“. Bolje bi bilo trošiti vrijeme i energiju na važnije stvari koje mogu pokrenuti investicije i ekonomiju i olakšati život građanima”.