Računalo ENIAC službeno pušteno u pogon – 1946.

Zanimljivo je da je ENIAC izvorno razvijan za potrebe izračunavanja balističkih tablica za artiljerijsko oružje američke vojske. Ubrzo su u SAD-u shvatili da je ENIAC moguće iskoristiti za izračune vezane uz razvoj termonuklearne bombe.

Na današnji dan 1946. godine službeno je pušteno u pogon slavno rano elektroničko računalo ENIAC. Radilo se o prvom u povijesti programabilnom elektroničkom računalu opće namjene. ENIAC je bila kratica za Electronic Numerical Integrator And Computer (Elektronički numerički integrator i računalo). Sve do danas zadržao je ENIAC slavu na području povijesti elektroničkih računala, tim više što je dizajnom bio jedinstven (proizveden je samo jedan primjerak tog računala).

Zanimljivo je da je ENIAC izvorno razvijan za potrebe izračunavanja balističkih tablica za artiljerijsko oružje američke vojske. Razvoj je započet u okviru institucije Ballistic Research Laboratory (BRL), koja je za američku vojsku provodila balistička istraživanja. Ubrzo su u SAD-u shvatili da je ENIAC moguće iskoristiti za izračune vezane uz razvoj termonuklearne bombe, novog oružja koje je potencijalno bilo višestruko snažnije od nuklearnih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki (ta bombardiranja izvršena su samo pola godine prije puštanja ENIAC-a u puni pogon).

ENIAC nije bio zasnovan na binarnom kodu kao današnja računala, nego na decimalnom (s bazom 10). Dimenzije su mu bile goleme za današnje pojmove – sadržavao je 17,468 vakuumskih cijevi, a težio je preko 27 tona. Ukupno je ENIAC zauzimao oko 167 četvornih metara prostora, a snaga mu je bila 150 kW (otprilike 204 konjske snage). U šali se govorilo da su se pri svakom uključivanju ENIAC-a svjetla u Philadelphiji nakratko prigušila.

Dnevne zanimljivosti:

Sigmund Freud je možda kupio jednu od Hitlerovih slika

Olimpijske igre leglo su nemoralnog ponašanja: za sportaše se mora naručiti i do 100 000 kondoma

Citati za današnji dan:

‘Nesretna je zemlja koja treba junake’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Ruski dječaci skupljaju trofeje u Staljingradu

Povijesni videokutak:

VIDEO: Ovako se bježalo iz komunizma: plivanjem u slobodu

{|[nadanasnjidan]|}02-15{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

590 – Hozroje II. okrunjen za vladara Perzije

1113 – Potvrđen Red vitezova ivanovaca

1493 – Pismo Kristofora Kolumba o otkriću novih zemalja

1573 – Pogubljen Gubec u Zagrebu

1637 – Ferdinand III. postao car Svetog Rimskog Carstva

1763 – Mir u Hubertsburgu (kraj Sedmogodišnjeg rata)

1764 – Osnovan francuski grad St. Louis u Missouriju

1835 – Prvi ustav u Srbiji

1894 – Ferdinand Braun predstavio prvu katodnu cijev za prikaz slike

1949 – Gerald Lankester Harding i Roland de Vaux započeli arheološka iskapanja u Kumranu

1972 – Prvi copyright zvučnih zapisa

1991 – Višegradski sporazum o međudržavnoj suradnji

2001 – Objavljen prvi nacrt ljudskog genoma

2003 – Najveći antiratni prosvjedi u povijesti (protiv rata u Iraku)

Rođeni:

1471 – Piero de’ Medici

1564 – Galileo Galilei

1612 – Paul Chomedey de Maisonneuve

1710 – kralj Luj XV.

1759 – Friedrich August Wolf

1797 – Henry E. Steinway

1812 – Charles Lewis Tiffany

1820 – Susan B. Anthony

1856 – Emil Kraepelin

1877 – Louis Renault

1882 – John Barrymore

1890 – Robert Ley

1892 – James Forrestal

1910 – Irena Sendler

1911 – Grigor Vitez

1929 – Graham Hill

1934 – Niklaus Wirth

1941 – Ružica Meglaj Rimac

1943 – Griselda Blanco

1951 – Jane Seymour

1954 – Matt Groening

Umrli:

1145 – papa Lucije II.

1152 – Konrad III. Hohenstaufen

1621 – Michael Praetorius

1637 – car Ferdinand II.

1781 – Gotthold Ephraim Lessing

1844 – Henry Addington, lord Sidmouth

1857 – Mihail Glinka

1905 – Lew Wallace

1911 – Theodor Escherich

1928 – H. H. Asquith

1965 – Nat King Cole

1970 – Sir Hugh Dowding

1988 – Richard Feynman

1992 – María Elena Moyano

2008 – nadbiskup Marijan Oblak

2011 – Ivica Bednjanec