Nijemac koji je otkopavao Babilon u Mezopotamiji – 1925.

Osobito važna Koldeweyeva iskopina kod Babilona bila su Ištarina vrata, ukrašena glaziranim ciglama. Zanimljivo je da su ta vrata rekonstruirana u Pergamonskom muzeju u Berlinu od materijala koji je Koldewey iskopao.

Na današnji dan 1925. godine umro je Robert Johann Koldewey, njemački arheolog koji se proslavio otkopavanjem ostataka Babilona. Po godini rođenja (1855.) bio je Koldewey gotovo vršnjak Nikole Tesle i Sigmunda Freuda. Rodio se u gradu Blankenburgu, oko 175 km jugozapadno od Berlina.
Koldewey se arheološkim iskapanjima počeo baviti 1882. godine, u ranim tridesetim godinama svog života. U Mezopotamiju je došao na prijelazu iz 1897. u 1898. godinu, u doba kad je to područje pripadalo Osmanskom Carstvu. Ostaci Babilona, velikog grada iz starog vijeka, kojeg je Koldewey opsežno iskapao, nalaze se na području današnjeg Iraka, 80-ak kilometara južno od Bagdada i oko 15 kilometara od današnjeg toka rijeke Eufrat. Dapače, Babilon je smješten između tokova Eufrata i Tigrisa, s time da je današnji tok Tigrisa oko 55 kilometara udaljen od iskopina Babilona.
Osobito važna Koldeweyeva iskopina kod Babilona bila su Ištarina vrata, ukrašena glaziranim ciglama. Zanimljivo je da su ta vrata rekonstruirana u Pergamonskom muzeju u Berlinu od materijala koji je Koldewey iskopao. Na području Mezopotamije djelovao je Koldewey tijekom čak 18 godina, sve dok to područje nisu okupirali Britanci u Prvom svjetskom ratu. Koldewey je umro u rodnoj Njemačkoj, i to u Berlinu, upravo na današnji dan 1925. godine. U trenutku smrti bio je u 70. godini života.

{|[nadanasnjidan]|}02-04{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:
1194 – Engleski kralj Rikard Lavljeg Srca pušten iz zarobljeništva
1794 – Francuska revolucionarna vlast ukinula ropstvo
1820 – Čileanska mornarica pod vodstvom škotskog lorda Cochranea osvojila Valdiviju
1846 – Egzodus Mormona u SAD-u (preselili se na područje buduće države Utah)
1859 – Otkriven Sinajski kodeks
1899 – Započeo Filipinsko-američki rat
1936 – Sintetiziran element radij (prvi umjetno sintetizirani radioaktivni element)
1945 – Počela saveznička konferencija u Jalti
1948 – Nezavisnost Cejlona
1969 – Yasser Arafat postao čelnik PLO-a
1992 – Hugo Chavez pokušao izvesti puč u Venezueli
1997 – Slobodan Milošević priznao pobjedu opozicije
1997 – Težak sudar helikoptera nad Galilejom (73 poginula)
1999 – Hugo Chávez izabran za predsjednika Venezuele
2006 – Spaljena veleposlanstva Danske i Norveške zbog spornih karikatura Muhameda

Rođeni:
1575 – kardinal Pierre de Bérulle
1641 – Jerolim Kavanjin
1746 – Tadeusz Kościuszko (pretpostavljeni datum)
1805 – sv. Marija De Mattias
1815 – Josip Juraj Strossmayer
1865 – Abe Isoo
1871 – Friedrich Ebert
1872 – Goce Delčev
1881 – Kliment Vorošilov
1887 – Anna Hedvig Büll
1897 – kancelar Ludwig Erhard
1900 – Jacques Prévert
1902 – Charles Lindbergh
1906 – Clyde Tombaugh
1906 – Dietrich Bonhoeffer
1913 – Rosa Parks
1917 – Jahja Kan
1918 – Ida Lupino
1921 – Betty Friedan
1931 – Isabel Martínez de Perón
1947 – Dan Quayle
1949 – Rasim Delić
1975 – Natalie Imbruglia
1982 – Kimberly Wyatt

Umrli:
211 – rimski car Septimije Sever
708 – papa Sisinije
856 – sv. Raban Maur
869 – sv. Ćiril
1189 – sv. Gilbert od Sempringhama
1505 – sv. Ivana de Valois (sv. Ivana Francuska)
1694 – Natalija Nariškina
1713 – Anthony Ashley-Cooper, lord Shaftesbury
1738 – Joseph Süß Oppenheimer
1774 – Charles Marie de La Condamine
1799 – Étienne-Louis Boullée
1810 – barun Franjo Jelačić
1894 – Adolphe Sax
1913 – nadbiskup kardinal Franz Xaver Nagl
1925 – Robert Johann Koldewey
1928 – Hendrik Lorentz
1936 – Wilhelm Gustloff
1940 – Nikolaj Ježov
1941 – Ivo Kozarčanin
1949 – Janko Leskovar
1987 – Liberace
1992 – Lisa Fonssagrives
2002 – grof Sigvard Bernadotte
2007 – Barbara McNair
2010 – Alfred Käärmann