Moćan danski kralj koji je uspostavio koloniju u Indiji – 1648.

Kralj Kristijan IV. od Danske slao je ekspedicije u smjeru Indije i Sjeverne Amerike. Bio je ujedno i kralj Norveške, a grad Oslo, koji je bio uništen požarom, u doba Kristijana IV. obnovljen je i nazvan je po njemu Christiania (Kristiania). To ime nosilo je Oslo oko 300 godina.

Na današnji dan 1648. godine umro je danski kralj Kristijan IV. – jedan od najmoćnijih vladara u povijesti Skandinavije. Naime, Kristijan IV. nije vladao samo nad Danskom, nego i nad Norveškom, Grenlandom, Islandom i južnim dijelom Švedske. Dapače, kralj Kristijan IV. izvršio je invaziju na ostatak Švedske u pokušaju da ga podvrgne svojoj vlasti.

U doba kralja Kristijana IV. vrlo je zanimljiva bila danska kolonijalna ekspanzija. Naime, upravo su u njegovo vrijeme poslani prvi danski kolonisti u daleku Indiju. Danski admiral Ove Gjedde bio je zapovjednik ekspedicije koja je zauzela teritorij u Indiji kod današnjeg grada Tharangambadija. Danci su ondje oko 1620. godine podigli tvrđavu nazvanu Dansborg. Zanimljivo je da su ondje Danci imali uporište sve do 1845. godine tj. tijekom razdoblja dužeg od 220 godina. Pokušali su podići koloniju i na otoku Cejlonu (danas Šri Lanka).

U pravcu Sjeverne Amerike poslao je Kristijan IV. ekspediciju 1619. godine. Danski brodovi prošli su uz sjevernu obalu Labradora i ušli u zaljev Hudson (današnja Kanada). Pokušaj osnivanja tzv. Nove Danske (Nova Dania) na području današnje Kanade nije im uspio.

Kralj Kristijan IV. dao je sagraditi izrazito mnogo novih dvoraca i palača u svojim zemljama. Dapače, norveški glavni grad Oslo, koji je bio uništen požarom, u doba Kristijana IV. obnovljen je i nazvan je po njemu Christiania. To ime nosilo je Oslo oko 300 godina, sve do 1925. godine, kad je vraćeno staro norveško ime. Kralj Kristijan IV. umro je na današnji dan u svom dvorcu Rosenborg u 71. godini života.

Dnevna zanimljivost:

Medvjed koji je skoro uništio čitav svijet nuklearnim ratom

Židov kojega je njemačka propaganda proglasila idealnim njemačkim vojnikom

Citati za današnji dan:

‘Država je urota koja je osmišljena ne samo da iskorištava, već i da kvari svoje građane’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Hitler proučava njemačko superoružje, najveće topove u povijesti

Povijesni videokutak:

VIDEO: Pogledajte autocestu smrti, demonstraciju američke vojne dominacije

{|[nadanasnjidan]|}02-28{|[/nadanasnjidan]|}

Ostali događaji na današnji dan:

870 – Završen Četvrti koncil u Carigradu

1525 – Smaknut aztečki vladar Cuauhtémoc

1784 – Osnovana Metodistička crkva

1811 – Početak Urugvajskog rata za nezavisnost

1854 – Organizirana američka Republikanska stranka

1893 – Porinut prvi američki bojni brod USS Indiana

1900 – Ženama prvi put u Njemačkoj dopušteno studiranje na sveučilištima

1900 – Kraj opsade Ladysmitha na jugu Afrike

1914 – Proglašena Autonomna Republika Sjeverni Epir

1922 – Nezavisnost Egipta

1933 – Izdana njemačka “Uredba o zaštiti naroda i države” koja je Hitleru koristila za uklanjanje komunista iz parlamenta

1935 – Otkriven najlon

1953 – Znanstvenici Watson i Crick objavili da su otkrili strukturu DNK

1954 – U prodaju ušli prvi NTSC televizori u boji

1985 – Minobacački napad u Irskoj

1989 – Prvi sastanak HDZ-a u Društvu književnika u Zagrebu

1991 – Završetak prvog Zaljevskog rata

1994 – NATO ušao u borbene akcije u BiH

2013 – Papa Benedikt XVI. otišao u mirovinu

Rođeni:

1533 – Michel de Montaigne

1683 – René Antoine Ferchault de Réaumur

1712 – Louis-Joseph de Montcalm

1714 – Gioacchino Conti

1833 – Alfred von Schlieffen

1901 – Linus Pauling

1912 – Clara Petacci

1920 – Jadwiga Piłsudska

1926 – Svetlana Alilujeva

1929 – Frank Gehry

1940 – Mario Andretti

1942 – Brian Jones

1944 – Sepp Maier

1945 – Bubba Smith

1946 – Robin Cook

1957 – John Turturro

1978 – Benjamin Raich

1979 – Ivo Karlović

1982 – Natalia Vodianova

1984 – Karolína Kurková

1985 – Jelena Janković

Umrli:

468 – papa sv. Hilarije

1510 – Juan de la Cosa

1648 – Kristijan IV. od Danske

1788 – Thomas Cushing

1836 – Friedrich August Grotefend

1869 – Alphonse de Lamartine

1891 – George Hearst

1916 – Henry James

1925 – Friedrich Ebert

1929 – Clemens von Pirquet

1935 – Chiquinha Gonzaga

1936 – Kamala Nehru

1936 – Charles Nicolle

1938 – Nikola Faller

1941 – kralj Alfonso XIII. od Španjolske

1942 – admiral Karel Doorman

1959 – nadbiskup Angelo Bartolomasi

1963 – Rajendra Prasad

1967 – Henry Luce

1998 – Arkadij Ševčenko

2003 – Fidel Sánchez Hernández

2007 – Arthur M. Schlesinger, Jr.