Kako je ban Khuen dobio udarac nogom u stražnjicu – 1907.

Cijeli taj skandalozni incident u sabornici obično se naziva "Khuenov vritnjak" ili "saborski vritnjak". Zanimljivo je da je Khuenov režim isprva čak pokušao zataškati da se taj sramotni događaj uopće dogodio, da bi se izbjegla sramota u javnosti.

Na današnji dan 1907. godine umro je znameniti hrvatski političar Josip Gržanić. Vjerojatno je najpoznatiji po jednoj zgodi iz Hrvatskog sabora, kad je nogom udario tadašnjeg hrvatskog bana Dragutina Károlyja Khuena Héderváryja u stražnjicu. Naime, Gržanić je bio pravaški zastupnik u saboru i kao takav bio je izraziti protivnik promađarskog režima bana Khuena Héderváryja.
Cijeli taj skandalozni incident u sabornici obično se naziva “Khuenov vritnjak” ili “saborski vritnjak”. Događaj se zbio ovako: ban je naredio da se važni hrvatski povijesni dokumenti prenesu u Budimpeštu. Takvo otimanje nacionalnog blaga razljutilo je pravaše. Kad je ban Khuen držao u saboru govor u vezi s tim dokumentima, još je više ražestio pravaške zastupnike izjavom da sumnja da su ti dokumenti prije uopće bili u “poštenom posjedu Hrvatske”.

Kad je ban silazio s govornice i uputio se prema izlazu, Josip Gržanić udario ga je nogom u stražnjicu. Bila je to, dakako, velika osobna sramota za bana. Zanimljivo je da je Khuenov režim isprva čak pokušao zataškati da se taj sramotni događaj uopće dogodio, da bi se izbjegla sramota u javnosti. Ipak, istina je izašla na vidjelo i pravaši su rigorozno kažnjeni. Gržanić i njegovi kolege osuđeni su na zatvorske kazne, no zbog toga su u javnosti dobili herojski i mučenički status.

{|[nadanasnjidan]|}10-29{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

CIA je zabranjivala pristup jednoj od najviših planina na svijetu jer je tamo izgubila nuklearnu tehnologiju

Citati za današnji dan:

‘Ideje su moćnije od oružja. Zato neprijatelju ne smijemo dopustiti da ih ima.’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Zarobljena njemačka djeca, članovi Hitlerjugenda, 1945.

Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
539 pr. Kr. – Kir Veliki oslobodio Židove iz babilonskog ropstva
1268 – Smaknut Konradin, posljednji iz dinastije Hohenstaufen
1675 – Leibniz prvi put upotrijebio znak za integral
1787 – Mozartova opera Don Giovanni prvi put izvedena u Pragu
1863 – Dogovoreno osnivanje Međunarodnog crvenog križa
1874 – Prvo predavanje na Zagrebačkom sveučilištu
1901 – Uhićena žena – serijski ubojica Jane Toppan
1929 – Crni utorak – početak Velike ekonomske krize
1941 – Holokaust u Kaunasu
1948 – Izraelski masakr u Safsafu nad Arapima
1957 – Granata ubačena u izraelski parlament (Knesset)
1956 – Izrael okupirao Sinaj
1960 – Cassius Clay dobio prvi boksački meč
1964 – Nastala država Tanzanija
1969 – ARPANET prvi put povezao dva računala
1974 – Kod Gospića poginuli Ivan Matičević i Mate Prpić
2004 – Potpisan Rimski ugovor o europskom ustavu

Rođeni:
1507 – Fernando Álvarez de Toledo, vojvoda od Albe
1704 – John Byng (britanski admiral)
1879 – Franz von Papen (njemački kancelar)
1897 – Joseph Goebbels (nacistički ministar propagande)
1938 – Ellen Johnson Sirleaf (predsjednica Liberije)
1947 – Richard Dreyfuss (američki glumac)
1950 – Abdullah Gul (turski predsjednik)
1970 – Edwin van der Sar (nizozemski nogometaš)
1971 – Winona Ryder (američka glumica)

Umrli:
1268 – Konradin von Hohenstaufen
1321 – Stefan Uroš II. Milutin
1618 – Walter Raleigh
1783 – Jean le Rond d’Alembert
1805 – Tituš Brezovački
1829 – Maria Anna Mozart, sestra Wolfganga Amadeusa Mozarta
1877 – Nathan Bedford Forrest
1908 – Silvije Strahimir Kranjčević
1932 – Joseph Babiński
1933 – Albert Calmette
1949 – George Gurdjieff
1950 – švedski kralj Gustaf V.
1957 – Louis B. Mayer
1959 – Sisavang Vong
1974 – Ivan Matičević
1974 – Mate Prpić
1994 – Shlomo Goren
2006 – Muhammadu Maccido
2012 – Letitia Baldrige