Pixabay

Većina rublja pere se na 30, 40 i 60 stupnjeva! Razlog za to je zastrašujuć!

Autor: Daniela Delale

Čuvajući okoliš, čuvate ne samo svoje zdravlje, već i zdravlje svojih najmilijih. No, izgleda kao da je mnogima na prvom mjestu vlastita udobnost, a tek tamo negdje daleko na listi prioriteta nalazi se uopće spoznaja da ‘taj neki okoliš’ uopće zaslužuje ikakvu brigu.

O problematici okoliša i njegova utjecaja na zdravlje razgovarali smo s Ilonom Sušac, dr. med., specijalisticom onkologije i radioterapije iz Poliklinike Eljuga.

Ovaj zanimljiv intervju s dr. Sušac, prepun korisnih informacija, objavljen u tjedniku 7Dnevno, donosimo u tri nastavka na našem portalu. Prvi predstavljamo danas.

Koji je najveći problem ‘suživota’ čovjeka i okoliša?

Najveći problem današnjice jest pretjerana eksploatacija svih prirodnih resursa, pretjerana proizvodnja tehničke robe, obuće, odjeće, kemijskih i poljoprivrednih proizvoda upitne kakvoće i duljine trajanja, vrlo loše gospodaranje otpadom, enormno zagađenje okoliša, brze, velike i štetne klimatske promjene.

Što trebamo raditi za okoliš kako bismo poboljšali naše zdravlje?

Prije svega je važno znanje o svemu što nas okružuje, o značaju pojedinih vrsta koje čine ekosustav našeg planeta, o utjecaju čovjeka na taj sustav i načinima kako zaštiti sebe i sve ostalo što čini neraskidivi lanac života. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša 2020. jest BIORAZNOLIKOST koja je svekolikim utjecajem ljudske vrste ozbiljno narušena. Ne samo da smo milijun vrsta doveli do izumiranja, već se mnoge današnje bolesti čovjeka mogu povezati s tim. Trenutno se nalazimo u jednoj takvoj pandemijskoj bolesti koja bi nas sve trebala osvijestiti o tome kako se ponašamo (bahato i egocentrično), koliko smo ranjivi, slabi i nemoćni čak i pred nevidljivim mikroorganizmom.




Za ilustraciju: pretjerana uporaba antibiotika širokog spektra bez jasnog dokaza da se doista radi o bakterijskoj infekciji, a ne virusnoj, koje su daleko češće i na koje antibiotici uopće ne djeluju, dovela je do toga da uništavamo dobre bakterije koje su bitne za funkcioniranje našeg organizma i s druge strane dovodi do razvoja otpornijih sojeva patogenih bakterija (ali i virusa) koje onda nemamo čime liječiti. Umjesto da jačamo naš imunološki sustav aktivnijim načinom života i zdravijom prehranom i tako činimo organizam otpornijim na štetno djelovanje živih mikrooganizama, mi svjesno narušavamo funkcioniranje tog istog sustava i tražimo brza rješenja čineći tako sami sebi ‘medvjeđu uslugu’. Najgore od svega jest što to smatramo civilizacijskim dosegom koji se podrazumijeva i kojeg ne treba preispitivati. Kritično razmišljanje je potpuno zamrlo.

Mijenjanje loših navika je drugi važan korak ili bolje rečeno proces koji zahtijeva i vrijeme i trud. Važno je znati da je taj proces moguć i da se treba događati i na razini pojedinca i na razini društva kao cjeline.

Industrije koje egzistiraju na poticanju potrošnje (jeftinih i nekvalitetnih proizvoda) veliki su izvor zagađenja. Za ilustraciju: ako previše kupujemo odjeće i obuće, potičemo pretjeranu uporabu anilinskih boja koje se koriste u njihovoj proizvodnji. Anilinske boje su jake, postojane, ali toksične za sve organske sustave u ljudskom tijelu. Mogu, primjerice, dovesti do ozbiljnih oštećenja bubrega, razvoja tumora i visokog tlaka (bubrezi su glavni regulator tlaka u našem organizmu). Nezaboravan je serijal koji se prikazivao prije nekoliko godina na jednom od programa Nacionalne televizije u kojem se moglo jako puno naučiti o štetnom utjecaju upravo odjeće na djelatnice koje rade u velikim trgovačkim centrima.




Teško oštećenje bubrežne funkcije jedne takve djelatnice dokazano se povezao upravo s uvjetima na radnom mjestu. Voljela bih da ljudi razmisle hoće li svoje vrijeme vikenda provoditi u trgovačkim centrima ili negdje u prirodi štiteći tako i sebe i druge od štetnih utjecaja nagomilane robe u pretrpanim dućanima. Vjerujem da su sve žene u kućanstvu primijetile kako se većina rublja pere na 30, 40 ili maksimalnih 60 stupnjeva Celzijevih.

To je zato što je za bojanje tkanina anilinskim bojama potrebna maksimalna temperatura od 60 stupnjeva, a ne 100 stupnjeva kao za prirodne i manje postojane boje, i što to industriji odjeće predstavlja značajnu uštedu energije. O njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje manje se vodi briga. Iako su te boje u EU zabranjene u proizvodnji odjeće koja dolazi u bliski kontakt s našom kožom (donje rublje, ručnici, dječje igračke tzv. plišanci, vlasulje), u zemljama u kojima se ta odjeća proizvodi po jeftinoj cijeni, nisu zabranjene. I dok mladi ljudi u Indiji umiru od raka pluća koji se povezuje s postupkom izbjeljivanja traperica, mi ih rado nosimo i ne pomišljamo da je zbog njih netko obolio ili još gore umro radeći za samo par dolara dnevno.

Pretjerani promet robe i ljudi je drugi važan problem. Hrana koja je namijenjena konzumaciji u svježem stanju, ukoliko dolazi iz udaljenih zemalja i prelazi jako velik i dug put do našeg stola, sigurno je tretirana različitim sredstvima protiv truljenja i propadanja, aditivima i drugim kemikalijama koje im održavaju svjež izgled, a štetna su za naš organizam ili naprosto organizmu nisu potrebne.

Ne zaboravimo da hrana koju jedemo dolazi iz prirode. Otpad koji proizvodimo u svakodnevnom životu vraća se u prirodu i taj otpad postaje naša hrana. Jesmo li toga svjesni?

Kemikalije koje koristimo u kućanstvu završavaju u kanalizacijskom sustavu koji ne može u cijelosti pročistiti otpadne vode od svih štetnih tvari i one neminovno završavaju u vodnom sustavu rijeka i mora. Isto se događa i s ispiranjem tla na kojemu se pretjerano koriste različita zaštitna sredstva biljaka, umjetna gnojiva i sl. Valjalo bi zapamtiti da bi sve što smo ispustili u kanalizaciju ili odložili kao otpad u prirodu, moglo ponovno proći kroz vodovodne cijevi ili se naći u našem frižideru. Neprihvatljivo, zar ne?!

U subotu slijedi drugi dio intervjua u kojem ćete doznati je li GMO hrana opasna za ljudsko zdravlje!

Stručnjaci se složili: evo kako ispravno oprati donje rublje

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.