Foto: Damir Krajac / CROPIX

U svoju mrežu Rimac je vabila najbližu Banožićevu suradnicu: Cure nezgodni razgovori

Autor: Jasenka Kovač/7dnevno

Sadržaj tajno snimljenih razgovora Josipe Pleslić ex Rimac, kao i poruke što su pronađene u njezinu mobitelu i dalje predstavljaju golemu opasnost za brojne domaće političare i poduzetnike. Dio ih je USKOK već priložio uz optužnicu protiv nje te suoptuženih u aferi Vjetroelektrane, dok su preostale latentna prijetnja mnogima s kojima je kontaktirala.

Poznato je da je protiv glasnogovornika Vlade Marka Milića Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa već otvorilo postupak u kojem se analiziraju poruke bliskog suradnika Andreja Plenkovića s bivšim šefom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem izvučene iz mobitela upravo na početku afere Vjetroelektrane u kojoj je uhićena Josipa Rimac.

Te se poruke, kao što smo već analizirali, nalaze u sudskom spisu, no nisu priložene kao dokazi koji bi potkrijepili optužbe. Budući da su u međuvremenu završile u medijima, Vlada je hitno radnoj skupini za izmjenu Zakona o kaznenom postupku naložila da takvo curenje informacija proglasi nezakonitim.

Krivi korak

Zakonske izmjene su i predložene kroz famozni “lex AP”, no još nisu upućene Saboru na izglasavanje. Oporbeni političari i dio stručne javnosti već tjednima upozoravaju kako Plenković predloženim izmjenama samo želi spriječiti objavu istine o mogućoj vlastitoj, kao i upletenosti svojih najbližih suradnika u razne nezakonite slučajeve. Josipa Rimac neosporno je do uhićenja u svibnju 2020. bila moćna HDZ-ova političarka, no odmah na početku istrage ekspresno je izbačena iz stranke.

Misteriozni AP pojavio se u novim opasnim porukama: ‘Stalo mi je da riješimo sve, nas dvi’

Od tada se sporadično u medijima pojavljuju informacije iz sudskog spisa, poput primjerice Milićevih poruka, za koje dio upućenih tvrdi da ih je mogla plasirati samo ona.




Sada doznajemo za nove informacije o samoj Rimac, do kojih smo došli uvidom u dokument koji se također nalazi u sudskom spisu u aferi Vjetroelektrane. Riječ je o sadržaju razgovora Josipe Rimac, koja se sada preziva Pleslić, koje su istražitelji čuli dok im je u fokusu interesa još bila Ivana Pintar, ondašnja prva suradnica ministra državne imovine Marija Banožića. Osim toga, Rimac je snimljena i kako kontaktira s Irenom Relić, bivšom tajnicom kabineta u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike dok mu je na čelu bio Tomislav Ćorić. Prvi put, iz sudskog dokumenta u koji smo dobili uvid, doznaje se da je u svojim razgovorima spominjala i novac iz fondova EU-a. Sve se to događalo 2019., kada je Rimac još žarila Ministarstvom uprave.

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Obilazila je Hrvatsku kako bi promicala integraciju državnih ureda, uspješno je izbjegavala pitanja o najvišim plaćama u državi, a u medijima se pojavljivala i zbog svog vrijednog nakita, posebno jednog luksuznog sata. Ni ona ni bilo tko iz njezine blizine nije slutio da će se u to vrijeme naći pod nadzorom policije. I to sasvim slučajno.

Bila je neoprezna

Nakon što je upala u tajne mjere koje su u to vrijeme bile na snazi protiv Ivane Pintar, suradnice ondašnjeg ministra državne imovine Marija Banožića, te dvojice poduzetnika, Dragana Marića i Leona Žulja. Njih se prisluškivalo od 14. listopada 2019. Među ostalim, u idućim je danima zabilježen i telefonski kontakt Josipe Rimac s Ivanom Pintar, tadašnjom pomoćnicom ministra državne imovine u Upravi za nekretnine. Rimac je od nje, kako je utvrđeno, zatražila da pomogne investitorima u vjetropark Krš-Pađene.




U dokumentu u koji smo dobili uvid objašnjeno je da je Josipa Rimac od pomoćnice ministra Banožića tražila da investitorima pogoduje iako bi to bilo na štetu Republike Hrvatske. Istu komunikaciju, proizlazi iz podataka koje su prikupili istražitelji, Rimac je imala i s drugim osobama na različitim položajima u Ministarstvu državne imovine. Slušajući sve to, istražitelji su odlučili mjere tajnog nadzora otvoriti i protiv Josipe Rimac. Dolaze na sud, objašnjavaju što su čuli prisluškujući Ivanu Pintar i dvojicu poduzetnika.

USKOK objavio za koja djela sumnjiči Rimac, Vican i Stanišića: Traže istražni zatvor

Dakle, posumnjalo se da bi ondašnja državna tajnica mogla biti upletena u kršenje zakona i pogodovanje investitorima, što je sudu bilo dovoljno da izda sudski nalog za praćenje i prisluškivanje Josipe Rimac. Otprije je poznato da joj je, osim “bube” u automobilu, još par “buba” postavljeno o vikendicu. Od 12. prosinca 2019. istražitelji su znali svaki njezin korak. Ubrzo je utvrđeno da je Rimac učestalo kontaktirala i s Irenom Relić, koja je svojedobno bila tajnica u kabinetu ministra zaštite okoliša i energetike, dok je sada direktorica u tvrtki koja se bavi pripremom i provedbom investicijskih projekata u sektoru zaštite okoliša, posebno gospodarenja otpadom.

U sudskom dokumentu u koji smo dobili uvid prvi put se spominje kako su se Rimac te Milenko Bašić i Dragan Stipić dogovorili s Irenom Relić da većem broju tvrtki povezanih s Rimac i Bašićem osigura dobivanje značajnijih novčanih sredstava iz fondova EU-a.

Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX

Taj je novac u većem dijelu, prema sadržaju tajnih snimki, trebao biti iskorišten za kupnju građevinskih strojeva i opreme, dok bi dio trebao biti vraćen osobama iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike kao provizija za dobivena sredstva. Istražitelji su u snimkama čuli kako Bašić i Stipić planiraju ljudima iz Ministarstva isplatiti proviziju u zamjenu za dobivanje bespovratnih sredstava na natječaju. Irena Relić trebala je, moglo se također čuti, ostvariti kontakte s ljudima iz ministarstva kako bi se sve to realiziralo. U tom trenutku bili su pod sumnjom za nezakonito pogodovanje te primanje i davanje mita.

Raspodjela novca

Da je baš sve to bilo nezakonito, te da ih se u Hrvatskoj tajno pratilo bez ikakvih osnova, Bašić i Stipić tvrde već neko vrijeme u postupku za vjetroelektrane. Zajedno s Josipom Rimac iščekuju što će o njihovim žalbama u kojima ukazuju na nezakonitosti reći Visoki kazneni sud.

Naime, dvojica bosanskohercegovačkih poduzetnika uvjerena su da je Županijski sud u Zagrebu grubo pogriješio kada je izdao naloge za njihovo tajno praćenje. Optužno vijeće odbilo je te naloge kao nezakonite dokaze izdvojiti iz sudskog spisa, ali oni ne odustaju od borbe da dokažu kako ih se nije smjelo na taj način tajno nadzirati u Hrvatskoj. Inače, obojica su državljani BiH, a prebivališta su im prijavljena na području Posušja. Imaju i mobitele s brojevima bosanskohercegovačkih operatora. Osim što tvrde da su nezakonito prisluškivani, Bašić i Stipić, unatoč brojnim dokazima što ih je protiv njih prikupio USKOK, od početka uvjeravaju i da nisu krivi.

Priča se da se zataškava slučaj jer je u njega upleten premijer: Suradnici ozbiljno strahuju

Članica njihova pravnog tima Ivana Dominković Cecelja nedavno je za Večernji list ponovila kako je teza da se C.E.M.P.-u pogodovalo potpuno promašena. Nisu kaže, dobili, baš ništa na što nisu imali pravo. “Uza sve ove prepreke koje su osjetili, dodatno im se lažno imputira da im se pogodovalo. Dogodilo se upravo sve suprotno od toga.

Čekali su 15 godina do realizacije tek jednog projekta. Slikovito: počeli su prvi, a završili zadnji. Zbog opstrukcija, a sigurno ne pogodovanja. Činjenica je da su C.E.M.P. i vjetropark Krš-Pađene kolateralna žrtva u postupcima i slučajevima s kojima nemaju nikakve poveznice, a u javnosti je stvorena slika o aferi ogromnih razmjera, o mitu i korupciji.

Foto: Bruno Konjevic / Goran Mehkek / CROPIX

Istina je zapravo da su oni, kao i projekt vrijedan 240 milijuna eura, od samih početaka opstruirani, ucjenjivani i reketareni. Kako na to nisu pristajali, pitanje je jesu li upravo zbog toga danas USKOK-ovi osumnjičenici”, rekla je odvjetnica Dominković-Cecelja. U žalbama o kojima bi uskoro trebao raspravljati Visoki kazneni sud oni ukazuju na, po njihovu mišljenju, ozbiljan propust hrvatskih pravosudnih vlasti. Na sadržaj optužbi zasad se ne osvrću jer optužnica zapravo još nije ni potvrđena.

Famozna prepiska

Bašić i Stipić ističu da je prisluškivanje mobitela s bosanskohercegovačkim brojevima uređeno Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima od 26. veljače 1996., Sporazumom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izmjeni Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske, Vlade Bosne i Hercegovine i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima od 17. lipnja 2002., Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o policijskoj suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala od 17. rujna 2010. i Konvencijom o policijskoj suradnji u jugoistočnoj Europi.

Objavljena nova prepiska poruka Rimac i Vican, tu je i AP: ‘Longin je zvao da se nađe rješenje’

Međutim, baš ni jedan od tih sporazuma ne spominje se u odluci da se Bašića i Stipića prisluškuje u Hrvatskoj. “Ne postoji niti jedna indicija o tome da je postupljeno na temelju ovih sporazuma i konvencija koje je Republika Hrvatska zaključila s Bosnom i Hercegovinom, odnosno da je putem međunarodne pomoći zatraženo od pravosudnih tijela Bosne i Hercegovine provođenje naprijed navedenih posebnih dokaznih radnji, a što je jasno i precizno regulirano u odnosu na ove države”, upozoravaju Bašić i Stipić te traže od Visokog kaznenog suda da snimke njihovih razgovora proglasi nezakonitim dokazima.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Otkriće da je Josipa Rimac s Bašićem i Stipićem imala dogovor za moguće izvlačenje novca fondova EU-a otvara novo poglavlje ovog slučaja koje ne bi trebalo promaknuti ni europskim istražiteljima. Oni, kao što je poznato, već imaju uvid u poruke koje su izvučene iz mobitela Josipe Rimac, s obzirom na to da su njezinu famoznu prepisku s Gabrijelom Žalac u kojoj spominju “AP” dobili upravo iz tog spisa. Nije isključeno da će pomno analizirati i one koje se odnose na dogovor za isplatu novca iz fondova EU-a.

Autor:Jasenka Kovač/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.