Dijelila je s Tuđmanom ured deset godina: ‘U ovome je bio nenadmašan’

Prošle su 24 godine od smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana. Preminuo je na današnji dan 10.12. 1999. godine u Kliničkoj bolnici Dubrava u 23 sata i 15 minuta, a neposredni uzrok smrti bile su komplikacije izazvane unutarnjim krvarenjem.

Osim što je bio prvi predsjednik RH, Tuđman je bio i antifašistički borac, povjesničar i disident u Jugoslaviji zbog otvaranja hrvatskog nacionalnog pitanja. Bio je na visokim pozicijama u bivšoj državi, ali svojim radovima se ubrzo zamjerio unitarističkoj komunističkoj strukturi u Jugoslaviji. Upozoravao je na centralizaciju SFRJ i marginalizaciju Hrvatske. Prvi je pisao o preuveličanom broju žrtava u logoru Jasenovac.

Partija ga je zatvarala dva puta

Partija ga je optužila za “buržoasko-nacionalističko skretanje u pristupu nacionalnom pitanju”, a nakon Hrvatskog proljeća (1972) je uhićen i osuđen u političkom sudskom procesu. Ipak, ubrzo je pušten nakon što je za njega kod Tita intervenirao Miroslav Krleža. Na kraju 1982. ponovno biva uhićen zbog intervjua francuskom radiju zbog čega je proveo dvije godine u zatvoru. Uoči sloma komunizma 1989. osniva HDZ s programom državnog osamostaljenja Hrvatske i na prvim višestranačkim izborima ostvaruje pobjedu.

Franjo Tuđman dva puta premoćno pobjeđuje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske 1992. i 1997. godine. Pod njegovim je utjecajem bio uspostavljen polupredsjednički sustav vlasti u kojem je donosio sve važnije odluke. Tijekom Domovinskog rata kombinacijom pregovaranja i primjene vojne snage iscrpljivao je snagu JNA i srpskih agresora do konačnog oslobođenja svih hrvatskih krajeva 1995. (operacija Oluja) i 1998. (mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja). Na vanjskopolitičkom planu izborio se za međunarodno priznanje Hrvatske i njezin prijem u UN.

Najvažnija ličnost moderne hrvatske povijesti

Malo tko će danas poreći ili umanjiti zasluge Franje Tuđmana u izgradnji samostalne i slobodne Hrvatske, ali o njegovim potezima na tom putu u hrvatskoj i svjetskoj javnosti konsenzusa nema. Tuđman je zasigurno najvažnija ličnost moderne hrvatske povijesti i većina ga se danas sjeća sa sjetom smatrajući ga ocem domovine. S druge strane ga pamte kao autokrata. Zamjera mu se od politike prema BiH, gušenja medijskih sloboda, pa do sumnjive privatizacije.

Vesna Škare Ožbolt koja je kao Tuđmanova savjetnica sa njime deset godina dijelila ured, kaže kako je rovi predsjednik bio nevjerojatan radoholik, te  kako ga za svo to vrijeme nije uspjela upoznati kao privatnu osobu.

“Ja privatno Franju Tuđmana nisam poznavala, možda će zvučati čudno, ali ja ga poznajem samo kao svojeg šefa i predsjednika države. Nikada nisam bila u njegovoj kući ili na nekom privatnom druženju. Unatoč tome, ja ga poznajem vrlo dobro. Znao je raditi po 14 sati dnevno , pa čak i 20 sati”, otkrila nam je svojedobno Škare Ožbolt.

Nenadmašan geostrateg

‘IZ OVE JEDNE ULICE SU NAS ZA*EBAVALI?!’ Tuđman se šokirao veličinom Knina, pa mu ‘izletjelo’

“Bio je genijalan geostrateg i od njega sam puno naučila. Tu je bio nenadmašan. Ipak, imao je i neke mane kao političar. Nije bio dobar s novinarima niti je bio dobar u komunikaciji s javnosti. Osim toga, nije razumio gospodarstvo, ali stvaranje i obrana države bili su mu imperativi. Bio je potpuno okupiran time, a gospodarska pitanja je prepustio Vladi.”

“Bio je strog i zahtjevan. Tražio je da sve bude obavljeno čim brže, na vrijeme i bez greški. Odavao je dojam vrlo strogog čovjeka, ali cijenio je kada bi netko izrazio svoje mišljenje i osjećam da mi je snažno vjerovao sve te godine.”

Iako iznimno cijeni Tuđmana, Ožbolt kaže kako je svjesna da se 90-ih godina u Hrvatskoj dogodilo mnogo nepravilnosti u procesima privatizacije i smatra kako je nažalost to odgovornost i prvog predsjednika.

“Tuđman se nije razumio u gospodarstvo i to je prepustio vladi. Tako je i pobrao sve greške koje su se dogodile po pitanju privatizacije”, zaključila je Škare Ožbolt.