fbpx
Ilustracija

Hrvati i dalje najviše umiru od bolesti srca i krvnih žila: Želite li da vam krvne žile budu zdrave izbjegavajte ove namirnice!

Autor: Sanja Plješa/7dnevno

Zdrav život, više kretanja, mediteranska prehrana samo su neki od uvjeta za prevenciju, ali i liječenje kardiovaskularnih bolesti. No veliku ulogu ima i snižavanje vrijednosti LDL kolesterola kako ne bi nastala ateroskleroza. Prema Europskom kardiološkom društvu, razina kolesterola treba biti “što niža”. Naime, smanjenjem vrijednosti LDL kolesterola za svakih 1 mmol/L, smanjuje se relativan rizik od kardiovaskularnih komplikacija za oko 20 posto.

Što znači zdravo se hraniti ili pridržavati se mediteranske prehrane? U jelima bismo trebali upotrebljavati ekstradjevičansko maslinovo ulje te smanjiti unos zasićenih masti i pića s dodanim šećerom. Unos masti ne smije biti veći od 30 posto ukupno unesene energije preko cijelog dana, a unos kolesterola ne smije biti veći od 300 mg/dan.

Dobar i loš 

Rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti upravo je kolesterol. No zanimljivo je kako je to i tvar koja je nužna za dobro funkcioniranje organizma. Prisutan je u svakoj živoj stanici ljudi i životinja, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Kolesterol sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, vitamina topivih u mastima, kao i žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo.

Treba naglasiti da, ako su vrijednosti kolesterola povišene, tada postaju rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Svatko tko ima povišeni kolesterol mora znati da može dobiti neku srčanožilnu bolest.

Smatra se da je oko 20 posto ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, dok se oko 80 posto sintetizira u jetri. Dnevno se u jetri stvara oko jedan do dva grama kolesterola, a on se dalje krvlju prenosi do svake stanice te prerađuje ovisno o potrebama.

Isto tako, treba znati kako postoje dvije “vrste” kolesterola. Naime, lipoproteini, ovisno o svojoj koncentraciji u plazmi te dijelom i o veličini, mogu uzrokovati aterosklerozu. Postoji LDL (lipoprotein male gustoće, eng. low-density lipoprotein) koji je najvažniji prijenosnik kolesterola i fosfolipida iz jetre prema perifernim stanicama. Njegov se višak taloži na stijenkama arterija i stvara aterosklerotski plak koji s vremenom sužava krve žile. LDL se naziva “lošim kolesterolom”. No postoji i HDL (lipoprotein velike gustoće, eng. high-density lipoprotein) koji prenosi kolesterol iz krvi i tkiva u jetru. Na taj način smanjuje mogućnost nakupljanja kolesterola na stijenkama krvnih žila, a time i mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. HDL se naziva “dobrim kolesterolom”.

Osim kolesterola, rizik za aterosklerozu uzrokuje i povišena razina triglicerida ili kompleksa zasićenih i nezasićenih masnih kiselina i glicerola koji su izvor energije u organizmu. Ipak, trigliceridi su manje štetni od povišene razine kolesterola, ističu liječnici.

Srčanožilne bolesti

O tome na koji se način u doba pandemije koronavirusa možemo zaštititi od raznih srčanih bolesti, prof. prim. dr. sc. Nenad Lakušić, specijalist internist-kardiolog iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice, rekao je kako je u ovo pandemijsko doba još veća mogućnost obolijevanja od srčanožilnih bolesti zbog cijelog niza razloga, poput manjeg kretanja, kroničnog stresa, a ne treba zaboraviti ni potrese, egzistencijalna pitanja, smanjen opseg preventivnih pregleda i dr. Ističe kako se sljedećih godina očekuje porast obolijevanja od srčanožilnih, onkoloških i psihičkih bolesti upravo iz svih navedenih razloga.




No profesor Lakušić smatra da je preventiva jednako važna kao i suvremeni načini liječenja srčanožilnih bolesti, poput postavljanja stentova ili klasičnih operativnih zahvata. Preventiva mora biti cjeloživotna.

“Glavne preporuke za zdravlje srca i krvnih žila su: redovito spavanje sedam do osam sati, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću (barem 30 min./dan), kontroliranje i održavanje primjerene tjelesne težine, nepušenje, umjerena konzumacija alkohola ili potpuno izbjegavanje. Treba voditi računa o psihološkim faktorima te se naučiti nositi sa stresnim situacijama koristeći metode relaksacije”, kaže profesor Lakušić.

“Jasno se pokazalo u mojoj praksi i radovima te brojnim dostupnim medicinskim dokazima da uravnotežena prehrana, održavanje idealne tjelesne mase i redovita tjelesna aktivnost odlično djeluju na razinu, odnosno, sniženje lošeg kolesterola. Nažalost, u praksi se tek manji dio populacije pridržava ovih mjera, što rezultira i povišenjem masnoća krvi te kasnijim razvojem ateroskleroze i povećanim obolijevanjem od srčanožilnih bolesti. Zbog toga je neminovno u liječenju tih osoba i bolesnika primjenjivati lijekove”, istaknuo je Lakušić.

Patogenska podloga 

Zanimalo nas je i zašto zapravo dolazi do srčanih i ostalih bolesti povezanih sa srcem, na što je prof. Lakušić odgovorio kako postoji cijeli niz raznih bolesti srca i krvnih žila. One najpoznatije javnosti su srčani i moždani udar, a u njihovoj patogenetskoj podlozi je ateroskleroza.




Rekao je da promjene koje nastaju unutar krvnih žila tijela (preciznije arterija) dovode do njihova postupnog suženja, ovapnjenja i krutosti, što rezultira smanjenim protokom krvi kroz njih, poglavito u stanjima povećanih potreba kod fizičkih aktivnosti. Te promjene nazivaju se aterosklerotske, odnosno, bolest se naziva ateroskleroza.

“U mladosti je unutrašnjost arterija glatka, bez izbočina, uz normalan kalibar te protok krvi kroz njih. Ovisno o postojanju tzv. čimbenika rizika srčanožilnih bolesti, tijekom života dolazi do razvoja ateroskleroze u većoj ili manjoj mjeri. Bolest s godinama većinom zahvaća difuzno sve arterije tijela, s različitim stupnjem proširenosti od čovjeka do čovjeka. Kod nekog su u srednjoj ili starijoj životnoj dobi arterije tek minimalno zahvaćene aterosklerozom, dok su kod pojedinih ljudi te promjene izrazite s razvojem najtežih komplikacija poput srčanog, moždanog udara, gangrene nogu i amputacije”, naglašava prof. Lakušić.

Govorio je i o tome kako je na samom početku pandemije covida-19 zabilježeno paradoksno sniženje broja srčanih udara, što je protumačeno tako da je upravo zbog pandemije manji broj oboljelih liječen u bolničkom sustavu (strah od virusa), a dio je vjerojatno i preminuo u izvabolničkim uvjetima, što je u konačnici utjecalo na statističke podatke iz prve polovice 2020. godine.

Prof. Lakušić ističe kako je, ako usporedimo podatke iz 2019. u odnosu na smrtnost u 2020. godini u Hrvatskoj, zamijećen porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba.

“S obzirom na to da ne postoje detaljne analize, teško je reći je li ovaj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije covida-19. Kako sam već rekao, u skoroj budućnosti očekujem porast obolijevanja od srčanožilnih, ali i nekih drugih bolesti.”

Smatra da je važno bolest otkriti u ranoj fazi, a ne u fazi uznapredovale bolesti kada nastaje nepovratna šteta na krvnim žilama, srcu i mozgu.

Zdrav stil života

“Vlastita briga za zdravlje, usvajanje zdravog načina života, preventivni pregledi, redovito uzimanje lijekova ako su nužni te redovite kardiološke kontrole omogućit će smanjenje smrtnosti i razvoja najtežih oblika srčanožilnih bolesti”, kaže prof. prim. dr. sc. Lakušić.

“Još jedanput bih istaknuo da sav trud, savjeti, preporuke, znanje, procedure, strategije liječenja itd. ne mogu prevenirati neželjene buduće događaje ako se sam pacijent ne pridržava uputa o zdravom stilu života. Iako rijetko, u praksi se može vidjeti da neki bolesnici s vremenom odustaju od kardioloških kontrola i uzimanja većine ili svih lijekova. Neko vrijeme to i može funkcionirati bez vidljivih pogoršanja, ali dugoročno, takvi bolesnici prolaze loše, gotovo u pravilu dolazi do progresije bolesti srca i nepopravljive srčane slabosti te smrtnog ishoda”, naglasio je.

Zanimalo nas je postoje li statistički podaci o tome koliko u Hrvatskoj ima srčanih bolesnika te usporedba sa zemljama EU-a. Prof. Lakušić kaže kako recentni podaci za 2020. godinu ukazuju o nešto manje od 23 tisuće umrlih od srčanožilnih bolesti, što je 40 posto ukupno umrlih u Republici Hrvatskoj od svih uzroka.

“Shodno tome, Hrvati i dalje najviše umiru od bolesti srca i krvnih žila, tek na drugom mjestu su maligne bolesti. Ipak, dobra je vijest da već 20-ak godina kontinuirano opada smrtnost od srčanožilnih bolesti u RH. Također, Europa se danas na karti rizika od srčanožilnih bolesti dijeli na četiri regije – zemlje s niskim, umjerenim, visokim i vrlo visokim rizikom. Zemlje niskog rizika su, primjerice, Španjolska, Francuska, Danska, dok Hrvatska spada u zemlje visokog rizika”, zaključio je prof. Lakušić.

I za kraj podsjećamo da, ako imate povišeni kolesterol, možete jesti: integralne žitarice, crni, zobeni ili raženi kruh, bistru juhu od mesa, povrće, sve vrste bijele i plave ribe, pileće i pureće meso bez kože, kuhanu nemasnu govedinu i junetinu te voće.

Želimo li da nam krvne žile budu zdrave te kako bismo spriječili razvitak raznih srčanožilnih bolesti, liječnici preporučuju da ne jedemo bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta, mliječne proizvode poput sira i vrhnja, guste krem-juhe, hobotnice, lignje, rakove, sva masna mesa, posebice svinjsko te suhe prerađevine od svinjskog mesa, maslac, svinjsku mast, margarin, pomfrit, majonezu te kolače s kremama.

Autor:Sanja Plješa/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.