Isplivala snimka Hrvatske koja djeluje nestvarno: Ovo možda više nikada nećemo vidjeti

Posljednjih godina, Europa je postala svjedokom sve izraženijih posljedica klimatskih promjena. Toplije vrijeme postaje nova norma, a ekstremne vremenske pojave postaju sve učestalije. U proteklom razdoblju, prosječne temperature nadmašile su uobičajene norme, donoseći sa sobom ozbiljne posljedice i izazove.

No, koliko se vrijeme promijenilo, pokazuje i video iz 2018. koji je isplivao i koji prikazuje nanose snijega u Delnicama na današnji dan prije dvije godine. Na videu koji je objavio IstraMet snijeg je zameo sve, a ispod videa piše kako “snijeg trpa sve jače, a stanje postaje ozbiljno”. Malo je teško, s obzirom na temperature tijekom cijele veljače, zamisliti ovo, a bilo je prije samo dvije godine.

Kako je to izgledalo 2018. godine u Delnicama, možete pogledati u videu ispod, a hoće li ove zime uopće biti ikakve zime te kakve su šanse za snijeg u našim krajevima, upravo je prognozirao RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić: “Prerano je i za okvirnu prognozu mogućnosti snijega u ožujku zbog same prirode izrade dugoročnih prognoza i nepouzdanosti elemenata iste. Vrlo je mala vjerojatnost za izraženiju hladnoću, a ako se i dogodi neki hladniji prodor bit će samo kratkotrajan.”

“Ovo nikad ne dosadi gledati. Na današnji dan”, napisali.

Pronašli smo i fotografije iz te 2018. godine kada je u Delnicama bilo ekstremno puno snijega. Na ulice je morala izaći vojska, a u Delnice je došao i sam premijer Andrej Plenković kako bi izvidio situaciju.

Veljača toplija od prosječnog ožujka

Dodao je i kako nas na zimu u Hrvatskoj podsjeća samo sedam centimetara snijega na Zavižanu, dok ga se u nizinama ne očekuje do daljnjeg. Do kraja mjeseca očekuje se nastavak iznadprosječne topline, a slično će se, samo malo manje izraženo, nastaviti tijekom ožujka.

“Nastavlja se tako razmjerno topla veljača koja će gotovo sigurno u većini naših krajeva biti najtoplija od početka mjerenja. Štoviše, ova je veljača toplija od prosječnog ožujka, a većih temperaturnih promjena nema na vidiku barem desetak dana”, naglašava Ribarić.

Što se Hrvatske tiče, godina je i počela s višim temperaturama pa je DHMZ siječanj 2024. ocijenio iznadprosječno toplim. “Odstupanja srednje temperature zraka u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 0,6 °C (Križevci, Zagreb – Maksimir) do 2,2 °C (Zavižan). Na svim postajama temperatura zraka je bila viša od prosječne.

Ekstremni uvjeti

Prema raspodjeli percentila je u većini Hrvatske siječanj 2024. godine bio topao (veći dio istočne Hrvatske, Kvarner, gorska Hrvatska te sjeverna i srednja Dalmacija). U središnjoj Hrvatskoj i većem dijelu Istre je temperatura zraka bila u granicama normale dok su u južnoj Dalmaciji i na području Raba zabilježene vrlo tople prilike.”

Iako podataka za veljaču još uvijek nema, budući mjesec još traje, nije teško za zaključiti kako će se raditi i o iznaprosječno toplom veljačom. Prema najnovijim istraživanjima klimatskih znanstvenika, Europa se suočava s izvanredno toplim vremenom, koje je u mnogim područjima veće od prosjeka za ovo doba godine. Ovi ekstremni uvjeti predstavljaju ozbiljne izazove za mnoge sektore, uključujući poljoprivredu, vodne resurse, energetiku i javno zdravstvo.

Sektori na udaru klimatskih promjena

Poljoprivredni sektor je jedan od prvih koji osjeća udar klimatskih promjena. Porast temperatura dovodi do sušnih razdoblja, smanjenja prinosa i povećane potrebe za navodnjavanjem. Ovo može dovesti do nestabilnosti opskrbe hranom i ekonomskih gubitaka za poljoprivrednike. Uz to, ekstremne vrućine imaju ozbiljne posljedice na vodne resurse. Povećana potrošnja vode za hlađenje tijekom toplih razdoblja, kombinirana s manjkom padalina, rezultira smanjenjem vodostaja rijeka i rezervoara. Ovo može dovesti do problema s opskrbom pitke vode i povećane opasnosti od suša i požara.

Energetski sektor također osjeća utjecaj ekstremnih temperatura. Povećana potražnja za klimatizacijom tijekom vrućih razdoblja dovodi do veće potrošnje električne energije. To može opteretiti energetske mreže i rezultirati prekidima u opskrbi električnom energijom, posebno tijekom vrhunaca potrošnje. Nadalje, zdravstveni sektor suočava se s povećanim rizicima od toplinskih udara, bolesti povezanih s toplinom i širenja vektorskih bolesti poput malarije i zika virusa, koje se sve više proširuju na sjevernije regije Europe zbog povoljnijih uvjeta za razvoj komaraca.

Snažan potres uzdrmao Jadran, osjetili ga i Hrvati: ‘Ovo je zdrmalo jako, sve se treslo’

Globalni problem

Iako su klimatske promjene globalni problem, Europa aktivno radi na smanjenju njihovih negativnih utjecaja. Inicijative za smanjenje emisija stakleničkih plinova, razvoj obnovljivih izvora energije i prilagodba infrastrukture ključni su koraci u borbi protiv ovih izazova.

Međutim, dok se nastavljaju održavati napori za ublažavanje klimatskih promjena, jasno je da će Europa i dalje biti suočena s izazovima toplijeg vremena i ekstremnih vremenskih događaja. Stoga je nužno da društvo kao cjelina prepozna hitnost situacije i djeluje zajedno kako bi se smanjili negativni utjecaji klimatskih promjena i osigurala održiva budućnost.