Plenković se zbog ovog ‘crveni’ pred europskim kolegama: Pogledajte situaciju s plaćama

Podizanje plaća državnim dužnosnicima jedna je od tema o kojoj se u javnom prostoru polemizira posljednjih dana otkako je HDZ-ov novi koalicijski partner Domovinski pokret progovorio o toj opciji. Da će se doista ići na podizanje plaća državnim dužnosnicima potvrdio je tijekom intervjua za Novu TV i sami premijer Andrej Plenković napomenuvši da nije normalno da primjerice ministri imaju tek dvadesetu ili tridesetu plaću po visini u svojem ministarstvu.

I prema najavama ministra graditeljstva i potpredsjednika Vlade Branka Bačića na podizanje plaća ići će se u vrlo kratkom roku- odnosno u narednim tjednima ili mjesecima.

Period je to u kojem će se provesti izračuni, ali i pronaći način na koji će se plaća političara povećati. Za to postoje dvije solucije- prva je izmjena Zakona o obvezama i pravima državnim dužnosnika gdje bi im se mogao povećati koeficijent, a druga da Vlada naprosto donese odluku kojom će se podići osnovica za državne dužnosnike koja nije korigirana još od konca 2014.godine te trenutno iznosi 516,29 eura bruto.

Kako Plenković misli dići plaće?

Upućeni u tematiku svjedoče da su male šanse za to da Vlada na sebe preuzme odgovornost oko izmjene Zakona u kojem se doista mogu pronaći apsurdne stavke prema kojima primjerice glavni tajnik nekog resora ima veću plaću od ministra. Nije nepoznanica da su plaće državnih dužnosnika konstantno rasle, a posebice posljednjim izmjenama dok se državnim dužnosnicima osnovica zaista nije korigirala zadnjih deset godina, što je u najmanju ruku apsurdno, ma koliko bili skloni populizmu i osudi ogromnih plaća hrvatskih političara koji prema općem dojmu javnosti ne rade ništa da bi zaslužili i ovo što sada dobiju.

U svakom je slučaju čudno da glavni tajnik nekog ministarstva u prosjeku zarađuje oko 3.000 eura, dok ministar u prosjeku zaradi 500 eura manje. I baš zato zagovornici ove nepopularne mjere vezane uz rast plaća sugeriraju da bi za početak bilo dobro da se ministrima plaća podigne toliko da razlika između njih i glavnih tajnika bude primjetna. Primjetno je pak to da Plenković u odnosu na svoje europske kolege ima najnižu plaću koja trenutno iznosi 3.262 eura neto.

Plaća predsjednika Zorana Milanovića iznosi pak 3.587 eura, predsjednik Sabora Gordan Jandroković mjesečno zarađuje 3.112 eura, a plaća prvog čovjeka oporbe Peđe Grbina iznosi 2.408 eura. Prosječna hrvatska neto plaća iznosi 1.160 eura. Usporedbe radi kao predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen mjesečno zaradi oko 20.000 eura, a prosječna plaća zastupnika u europskom parlamentu iznosi oko 12.000 eura.

Plenković ko’ crkveni miš

Plaća njemačkog kancelara Olafa Scholza iznosi oko 20.000 eura, no rekorder je švicarski predsjednik Alain Berset s plaćom od oko 25 tisuća eura. Plenkovićeva talijanska kolegica Giorgia Meloni mjesečno zarađuje oko 6.700 eura. Plaća mađarskog premijera Viktora Orbana iznosi 6.500 eura. Predsjednik Bugarske Rumen Radev mjesečno zarađuje oko 4.500 eura, a bugarski premijer Nikolaj Denkov oko 3.700 eura.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić manje je plaćen od Plenkovića pa on radi za oko 1.200 eura. Onaj tko bi mogao stajati uz bok europskim političarima jest guverner Boris Vujčić s plaćom od 6.652 eura. Svojedobno se Forbes pozabavio podacima o plaćama i imovini predstavnika regionalne političke scene pa se tako saznalo da slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar mjesečno zarađuje oko 3.728 eura.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić mjesečno zarađuje oko 3.136 eura, a njegova kolegica Željka Cvijanović 3.390 eura, što je i više od Plenkovića. Posljednji član Predsjedništva BiH Denis Bećirović ima plaću od 3.315 eura, a plaća predsjednice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto iznosi 3.356 eura. Crnogorski predsjednik, Jakov Milatović prima plaću od 1932 eura, a premijer Crne Gore Milojko Spajić plaću od 1.891 euro.

Pogledajte koliku će Plenković imati plaću ako ode u Bruxelles: Možda zato želi napustiti Hrvatsku

Koliko će rasti plaće?

Koliko će doista porasti plaće državnim službenicima u našoj zemlji još uvijek nije poznato, iako se spominjao rast od 40 posto to treba uzeti s rezervom, no upućeni tvrde da će povećanje biti značajno.

Inače je prosječna plaća u obrazovanju u ožujku ove godine u Hrvatskoj iznosila 1.492 eura. Najveći rast plaća od preko 38 posto zabilježen je u sustavima zdravstva i socijalne skrbi9 gdje je u ožujku prosječna plaća iznosila 1.770 eura. Kada se malo podrobnije prouči statistika u zdravstvu tada se zaključuje da su plaće porasle na više od 1.900 eura neto, a kada se sagledaju sam o bolnice govori se o porastu na više od 2.000 eura.

U privatnom sektoru posljednjih godinu dana plaće su najviše porasle u turizmu, a prosječna plaća u ovoj djelatnosti iznosila je 1.069 eura, dok je začudo građevina djelatnost s nižim rastom plaće koja u prosjeku iznosi oko 1.024 eura, što je iznenađujuće s obzirom na potražnju za radnicima u ovom sektoru.