BOZANIĆEV NASLJEDNIK UZDRMAT ĆE MEĐUGORJE! Vjernici bi mogli ostati potreseni: Kutleša u papino ime kreće u obračun

Kao što je 7dnevno prvi prije više od dva i pol mjeseca najavio, papa Franjo imenovao je nadbiskupom koadjutorom Dražena Kutlešu, koji će sljedeće godine zamijeniti Josipa Bozanića. Iako su hrvatski mediji već godinama nagađali da će doći do ove promjene, naš izvor iz Vatikana i s Kaptola točno je predvidio da će ovo imenovanje biti obznanjeno uoči Uskrsa.

Time završava jedna epoha u životu Crkve u Hrvata koju je obilježio Josip Bozanić. Značajna epoha u kojoj je u životu Crkve bilo burno, puno izazova, ali manje burno nego u periodu Bozanićevih prethodnika, kardinala Alojzija Stepinca, Franje Šepera i Franje Kuharića. Ali istodobno počinje i nova epoha koju će obilježiti Dražen Kutleša, za koju godinu vjerojatno i kardinal.

Nije neka tajna da papa Franjo i Josip Bozanić nisu bili posebno bliski. Bilo je više razloga za to, uostalom, argentinski papa je odlučio promijeniti mnoge stare, konzervativne biskupe u Hrvatskoj, ali ne samo ovdje.

Elegantan potez

Taj proces išao je sporo, a na kraju je na red došao i Bozanić. Papa je to izveo vrlo elegantno, nije dopustio da se stekne dojam da je kardinal Bozanić smijenjen, ili zamijenjen, već se držao pravila da najavi promjene kada se Bozanić približi 75. godini i vremenu kada treba ići u mirovinu. To znači da će do tada, a to je 20. ožujka sljedeće godine, Kutleša i Bozanić zajedno obavljati posao u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a nakon toga će Kutleša to raditi samostalno.

Nije iznenađenje ni izbor Dražena Kutleše. Slovi kao vatikanski čovjek, blizak papi Franji, pogotovo njegovu reformskom putu. Nekoliko je puta papa Franjo neizravno pokazao da je Kutleša njegov favorit, bez obzira na ono staro vatikansko pravilo da svećenici koji se najčešće spominju kao kandidati za visoke dužnosti na kraju ne budu izabrani. Ili “onaj koji uđe na konklavu kao papa, izlazi kao kardinal”. Kada su mediji nagađali da će Kutleša zamijeniti Bozanića, još dok je bio u Porečkoj i Pulskoj biskupiji, on je odgovarao: “Treba prvo prijeći Učku”. Sada nije prešao Učku jer je u međuvremenu vodio Splitsko-makarsku nadbiskupiju i u Zagreb će doći iz Splita. Slijede sigurno velike, a možda i tektonske promjene na Kaptolu, u svim nadbiskupijama i biskupijama. Kutleša sjajno poznaje prilike u Crkvi, zna kako “dišu” svi biskupi. I novi i stari. Neće te promjene ići preko noći, neće se stvarati dojam početka “revolucionarne” nove ere, ali tako će biti.

Prethodnih mjeseci stizali su papi prijedlozi i iz Zagreba tko bi mogao naslijediti Bozanića, a iz njegova kruga se spominjalo drugo ime. Međutim, papinski nuncij u Zagrebu Giorgio Lingua, koji dobro poznaje prilike u Crkvi, dao je svoj prijedlog, a može se pretpostaviti da je to bio upravo Dražen Kutleša. Pitanje je hoće li i svi na Kaptolu prihvatiti ovo papino imenovanje, ali je sigurno da neće biti javnog otpora. Uostalom, Kaptol uvijek vrvi nezadovoljnicima, to nije ništa novo.

Sporni Stepinac

Mnogo je razloga što sadašnji papa nije bio zadovoljan stanjem u Crkvi u Hrvatskoj. Prije svega konzervativnim biskupima koji su ponekad iskazivali stavove suprotne njegovima.

Nije tajna ni da mnogi stari biskupi nisu podnosili papu, da su smatrali kako ne čini dovoljno da Alojzije Stepinac bude proglašen svetim, a i da ne poznaje dovoljno prilike u Hrvatskoj. To, međutim, nije smetalo papi Franji da krene u promjene koje su se događale u gotovo svim nadbiskupijama i biskupijama. Došli su novi ljudi, više-manje nepoznati široj javnosti, izabrani po Franjinu ukusu. To su svećenici koji su posvećeni svom poslu, nisu previše eksponirani i podržavaju u svemu Svetog Oca. Papa zna da se može pouzdati u njih, da oni svoju dužnost obavljaju predano i poštuju njegove reformske poteze.

Bozanić je došao u konflikt s Vatikanom i kada je otkriveno da posjeduje veći iznos novca u Vatikanskoj banci. Očito je da je sam Vatikan taj podatak lansirao u javnost kako bi oslabio moć zagrebačkog nadbiskupa. Ali njega su podržavali mnogi istaknuti kardinali u Rimu, članovi Rimske kurije koja je još vrlo moćna. Činilo se da nitko ništa ne može kardinalu Bozaniću, ali bio je to privid koji je režirao sam papa. Čekao se trenutak, a očito je on sada došao.

Kutleša je dobro poznat u Vatikanu još otkako je studirao u Rimu i vrlo brzo je papa Franjo uspostavio s njim dobar odnos. Papa je vidio i osjetio da je riječ o svećeniku koji može obavljati dužnost onako kako to on zamišlja. U Istri je riješio problem sa samostanom Dajla koji je opterećivao Crkvu i prijetio da se pretvori u prvorazredni skandal. Kutleša je to učinio diplomatski, mudro i nakon toga više nikada nije bilo u javnosti govora o samostanu. Onda je papa odlučio Kutlešu poslati u Split, važnu nadbiskupiju koja je na čelu imala mnoge istaknute svećenike.

Vrlo izravan

Nije se dugo Kutleša ondje zadržao, samo deset mjeseci, a onda je stigla vijest da ide na Kaptol. U međuvremenu je postao i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, a slovi kao jedan od najutjecajnijih, ako ne i najutjecajniji hrvatski biskup u Vatikanu.
Rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968. pa je pred njim još duga karijera. Klasičnu gimnaziju završio je u Dubrovniku, filozofsko-teološki studij u Sarajevu. Za svećenika je zaređen u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji 1996., a dvije godine poslije odlazi na poslijediplomski studij kanonskog prava na papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu, gdje je magistrirao i doktorirao.

Kao svećenik, prošao je put od župnog vikara u mostarskoj katedrali sve do samog vrha Crkve u Hrvata. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom, a biskupsko geslo bile su mu riječi iz Psalama 31 “U tebe se, Gospodine, uzdam”. Kao i sam papa, i nadbiskup Kutleša često je vrlo izravan. Kada govori o obitelji i poštovanju doma i Boga, kaže da se Hrvati ponekad ponašaju sasvim suprotno od onoga što govore.

Upozorava da smo izvana uglađeni, a iznutra agresivni i grubi. Kutleša je uvijek raspoložen za dijalog i ne bježi ni od najosjetljivijih tema za Crkvu. Ima i socijalnu osjetljivost, vješt je govornik, a tijekom svoje službe nije bio veliki ljubitelj Međugorja te će se vjerojatno s papinim blagoslovom obračunati s tim svetištem. Govori jezikom koji je prilagođen današnjem vremenu, potpuno drukčije nego što to čine mnogi biskupi. Zbog svega toga često je bio neshvaćen u vrhu Crkve u Hrvatskoj, ali su ga itekako dobro shvatili u Vatikanu. Govorilo se i da je vatikanski specijalac, svećenik zadužen za najosjetljivije poslove, a u konačnici se to pokazalo točnim.

Što se može očekivati od Kutleše? Sigurno je da će unijeti mnoge promjene, ali i da će popularizirati poteze i ideje pape Franje.

Zadani ciljevi

Sadašnji papa u nekim crkvenim krugovima nije popularan kao što su bili Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. To znači da će Kutleša i svećenicima i vjernicima morati više govoriti o papinim ciljevima. Sukobit će se budući zagrebački nadbiskup i s ostacima konzervativizma, koji još duboko živi među dijelom svećenstva i vjernika. Bez sumnje, bit će vrlo otvoren, progovarat će jezikom koji je svima razumljiv, izravno, jasno. Uslijedit će i neke kadrovske promjene na samom Kaptolu, gdje uvijek ima različitih struja i sukoba mišljenja, a sigurno je da će biti liberalniji prema onima koji ne misle isto kao on.

Svi nadbiskupi u Hrvatskoj, od Jurja Haulika pa do Bozanića koji je dužnost zagrebačkog nadbiskupa obnašao od 1997., prošli su različita iskušenja. Slijedi vrijeme velikih promjena, kao što se, uostalom, promjene događaju na svim poljima u svijetu. Izazovi današnjeg vremena veći su nego ikad i zato Crkva mora naći odgovore. Gotovo je za divljenje kako Crkva izabere prave ljude za pravi trenutak, a to je i formula opstanka. Sve prolazi, samo Crkva ostaje.