‘Bomba’ koja prijeti uništenju Zagreba: Neki traže da se baš odmah ugasi

Ove godine obilježava se 50 godina otkad su investitori sklopili ugovor o izgradnji nuklearne elektrane Krško kojim je najavljeno da će Hrvatska biti među zemljama koje će proizvoditi vlastitu električnu energiju. Izgradnja je počela 1974. godine, a elektrana je otvorena 1983. godine. Nakon raspada Jugoslavije Hrvatska i Slovenija vlasništvo nad elektranom podijelile su 50/50, a tako dijele i proizvedenu energiju.

Elektrana se nalazi u Republici Sloveniji, na lijevoj obali rijeke Save, 3 kilometra nizvodno od grada po kojem nosi ime. To je prva nuklearna elektrana zapadnog tipa koja je izgrađena u socijalističkoj državi. Snaga elektrane iznosi 696 megavata (MW), a godišnje proizvede oko 5.7 kilovatsati energije (kWh). Elektrana Krško proizvodi oko 20 posto električne energije potrebne Sloveniji i oko 16 posto električne energije potrebne Hrvatskoj.

Elektrana se zbog austrijskih upozorenja da predstavlja “smrtonosnu prijetnju” trebala ugasiti prošle godine, ali rok njenog zatvarnja odgođen je na 2043. godinu. O sporovima s Austrijom bit će više riječi na kraju članka.

Kako elektrana radi

Elektrana Krško ima tri termodinamička kruga kojima proizvodi električnu energiju. Ovako je njihov rad opisan na web stranici  elektrane: “U reaktorskoj jezgri oslobađa se toplina koja zagrijava vodu koja kruži u primarnom krugu. Toplina vode prenosi se preko primarnih cijevi u parogeneratoru na vodu sekundarnog kruga.

Para, koja nastaje na sekundarnoj strani parogeneratora, pogoni turbinu. Turbina dalje pogoni generator, koji šalje električnu energiju u elektroenergetsku mrežu. U kondenzatoru ispod niskotlačne turbine para se pretvara u vodu. Ta se voda preko više toplinskih izmjenjivača i crpki ponovno vraća u parogenerator.

Tercijarni krug namijenjen je odvođenju u okolinu topline koja se ne može upotrijebiti za proizvodnju električne energije. Crpke potiskuju savsku vodu kroz kondenzator te ju vraćaju u rijeku Savu. Protok kroz kondenzator iznosi oko 25 m3/s.”

Incident 2008. godine

U lipnju 2008. godine u elektrani je došlo do curenja rashladne tekućine. Inspekcija je brzo otkrila problem i ustanovila da je riječ o puštanju jednog ventila koji je zamijenjen. Prema slovenskim institucijama zaduženima za praćenje nuklearne aktivnosti incident nije rezultirao otpuštanjem radijacije i nije predstavljao opasnost za ljude i okoliš.

Hrvatski Zavod za nuklearnu sigurnost objasnio je da je riječ o kvaru koji se određuje kao nesvakidašnji događaj, te se prema Međunarodnoj ljestvici za nuklearne nesreće (INES ljestvica) od sedam stupnjeva, određuje kao događaj razine 0 ili otklon. Državni zavod za nuklearnu sigurnost u Hrvatskoj ima 15 postaja za mjerenje radijacije, a one tri u blizini Slovenije nisu bilježile radioaktivnost veću od prirodnih razina.

Usprkos tome što incident nije bio toliko opasan, uzbuna je proširena diljem Europske unije preko Europskog društva za hitnu razmjenu radioloških podataka. Prema podacima Greenpeacea takva uzbuna je veoma rijetka i u ovom slučaju je bila posve nepotrebna.

Nadogradnja elektrane

Slovenska Vlada nedavno je usvojila prijedlog rezolucije o mirnodopskoj uporabi nuklearne energije te je prijedlog proslijeđen na usvajanje u slovenski Državni zbor odnosno parlament. Ako taj prijedlog prođe Slovenija će pokrenuti izgradnju drugog bloka nuklearne elektrane.

U rezoluciji se navodi da “s ciljem defosilizacije i stabilne opskrbe električnom energijom s niskim udjelom ugljika, elektroenergetski sustav treba unaprijediti proširenjem nuklearnog programa uz realizaciju projekta NEK2 i uvođenjem obnovljivih izvora, ako se dokaže da je ekonomski svrsishodan, tehnički izvediv i koristan za situaciju u okruženju”.

Direktor državne tvrtke ELES Aleksander Mervar smatra da je projekt NEK2 rizičan zbog veoma visoke cijene investicije koja bi prouzročila i veliki trošak električne energije. Tvrdi da struja iz NEK2 neće biti jeftina kao što se to navodi u javnosti. Ako zastupnici podrže rezoluciju ona će biti temelj za savjetodavni referendum koji bi trebao biti raspisan na jesen. Prema najnovijem prijedlogu, referendumsko pitanje trebalo bi glasiti: “Podržavate li realizaciju projekta NEK 2, koji će, s drugim niskougljičnim izvorima, osigurati stabilnu opskrbu električnom energijom, kako je to predviđeno Rezolucijom o dugoročnoj mirnodopskoj uporabi nuklearne energije u Sloveniji?”

Sporovi s Austrijom

Hrvatska i Slovenija imale su ozbiljne sporove oko nuklearne elektrane s Austrijom. Naime Austrija prema svom Ustavu uopće ne koristi električnu energiju proizvedenu procesom nuklearne fisije. Čelnik Slobodarske stranke Austrije Heinz-Christian Strache 2011. godine zatražio je zatvaranje elektrane jer ona predstavlja “stalnu prijetnju Austriji” te je čak rekao da će Austrija blokirati ulazak Hrvatske u Europsku uniju ako će Krško i dalje raditi.

Vođa koalicije Savez za budućnost Austrije u Štajerskoj  Josef Buchner rekao je da elektrana predstavlja “smrtonosnu prijetnju građanima”. Osim na federalnoj razini i parlament savezne države Koruške zatražio je gašenje elektrane i to prošle godine, kao odgovor na namjeru širenja elektrane.

Priča se o proširenju nuklearke Krško: ‘Rizično, a struja neće biti jeftina‘

Elektrana se nalazi oko 100 kilometara od granice s Austrijom, no austrijski političari svejedno su zabrinuti oko mogućnosti da potres ošteti elektranu što bi moglo uzrokovati katastrofu. Šleske vlasti najavile su da će poduzeti sve političke i pravne mjere kako bi zaustavile širenje elektrane, ali pitanje je koliko će to biti u stanju sad kad je Hrvatska u Europskoj uniji i Austrija više nema prijetnju blokadom ulaska kao glavno sredstvo za politički pritisak. Hrvatske i slovenske vlasti, kao i fizičari iz elektrane uvjeravaju da je ona potpuno sigurna. Elektrana je stala s radom na nekoliko dana nakon potresa u Petrinji 29. prosinca 2020. godine, ali u potresu nije bila nimalo oštećena.