Foto: Zvonimir Barisin / CROPIX

Bitka za imovinu splitske plemkinje od 50 milijuna eura: Ima 40-ak nekretnina, račune, umjetnine

Autor: Darko Petričić/7dnevno

Teško je precizno odrediti vrijednost imovine koja je ostala iza pokojne splitske bogatašice plemićkog porijekla Mejre Novak. Prema “konzervativnim procjenama”, vrijednost njezine nepokretne i pokretne imovine iznosi oko 20 milijuna eura. Međutim, prema tržišnim procjenama, koje bi uključivale aktualne cijene nekretnina, kao i vrijednosti umjetnina koje bi se mogle postići na aukcijama, ostavština Mejre Novak mogla bi bez ikakvih problema premašiti i iznos od 50 milijuna eura. To je ujedno i najviši iznos nečije ostavine koju smo dosad imali prilike opisivati na stranicama ovih novina.

Mediji su, stoga, nakon Mejrine smrti pokazali velik interes za ostavinski postupak kojim bi se ta pokretna i nepokretna imovina raspodijelila, a riječ je o uistinu, u prvome redu, vrijednim nekretninama na više nego atraktivnim lokacijama u Hrvatskoj, od Hvara do Zagreba. Tu treba uključiti jednako vrijedne umjetnine, novac na bankovnim računima te imovinu u postupku povrata, odnosno denacionalizacije. Mejra Novak rođena je 1919. godine na Visu, u imućnoj splitskoj plemenitaškoj obitelji Mihovila Novaka koja je podrijetlom s Hvara. Imala je dvije godine stariju sestru Vesnu i tri godine mlađeg brata Branka Filipa. Studirala je u Beču i na Sorboni. Bila je poliglotkinja, a cijeli radni vijek radila je kao profesorica engleskog u Centru za strane jezike u Splitu. Živjela je u peterosobnom stanu od oko 280 četvornih metara na prvom katu u obiteljskoj zgradi u Starčevićevoj 8, sagrađenoj 1924. Dugo je imala kućnu pomoćnicu, što je primjereno pripadnicima staleža kojem je pripadala. Mejra Novak preminula je 2012. godine, a od tada do danas, dakle 14 godina, nije pravno riješen status njezine imovine.

Njezinu ostavštinu sačinjava četrdesetak stambenih i poslovnih prostora koji su pripadali obitelji Novak i Mejri kao posljednjoj nasljednici, a te nekretnine stjecale su se generacijama. Među njima su i dvije zgrade u centru Splita, stambeno-poslovna i stambena, u Ulici Ante Starčevića 6 i 8. U toj stambeno-poslovnoj zgradi u Starčevićevoj 8 Mejra je i živjela. U dvorišnoj stambenoj zgradi u Starčevićevoj 6 imala je stan od 63 četvorna metra na prvom katu i stan od 62 četvorna metra na drugom katu. U vlasništvu je imala još osam poslovnih prostora u najužem centru Splita, od čijeg je najma ukupno mjesečno primala oko pet tisuća eura. Imala je i tri poslovna prostora na splitskoj rivi, na Obali narodnog preporoda, dva poslovna prostora u Ulici kralja Tomislava, dva na Pjaci te jedan u Marulićevoj 2 od 34 četvorna metra.

Foto: Sasa Buric / CROPIX

Katalog nekretnina

U Splitu je još imala zemljište od 4090 četvornih metara u splitskoj Lori. Od ostale “morske” imovine na Hvaru je imala vilu od 143 četvorna metra s oko 7000 četvornih metara šume i pašnjaka, a posjed se nalazi na putu uz more u blizini hotela Amfora.

U Zagrebu je pak bila vlasnica stambeno-poslovne zgrade s tri stana i sedam poslovnih prostora od ukupno 515 četvornih metara na adresama Gajeva 29A i Hebrangova 7, sagrađene 1870. U zgradi su dvosobni i trosobni stan na prvom katu te dvosobni stan na drugom katu. Na adresi Hebrangova 7 tri su poslovna prostora, a na adresi Gajeva 29A četiri poslovna prostora od ukupno 150 četvornih metara. Sveukupno oko 40 nekretnina na različitim lokacijama u Hrvatskoj. Mejra Novak bila je vlasnica i obiteljske grobnice na Hvaru, grobnice na Boninovu u Dubrovniku i na Mirogoju u Zagrebu. Osim tih nekretnina u vlasništvu, za života je pokrenula postupak povrata još dviju nekretnina u centru Splita i triju zemljišta na Hvaru – u Brusju, Grablju i uvali Ždrilca na Paklinskim otocima.

Novi zakon o neradnim nedjeljama podijelio i same trgovce: ‘O ovome prije nismo ni razmišljali’




Od pokretne imovine, odnosno vrijednih umjetnina, treba spomenuti da je posjedovala, u svojem stanu u Starčevićevoj ulici, tridesetak slika Emanuela Vidovića, Antuna Zuppe, Vinka Foretića, Angjela Uvodića… Posjedovala je i jednu sliku talijanskog umjetnika Tiziana, a u svojim sobama držala je skulpture kipara Ivana Meštrovića, skupocjene kineske vaze i tko zna što još.

Najveći dio obiteljske imovine Mejra je uspjela vratiti u postupcima koje je pokrenula 2000., u kojima ju je zastupao splitski odvjetnik Srđan Granić kojim je bila izuzetno zadovoljna i s kojim se u posljednje vrijeme, prije svoje smrti, intenzivno družila. Sama je provjeravala u kojem je statusu pokrenuti povrat njezine imovine dolazeći osobno u nadležne institucije. Posljednjih godina njezina života odvjetnik ju je često posjećivao, a članovi njegove obitelji dolazili su se skrbiti o njoj. Sredinom siječnja 2012. Mejra Novak u svom je stanu, pod nepoznatim okolnostima, pala i nagnječila mozak. Umrla je u splitskoj bolnici 27. siječnja. Do danas se nije utvrdilo što je uzrokovalo nagnječenje mozga. I tu se cijeli slučaj počinje komplicirati.

Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

Zaboravljeni rođaci

Njezina sestra Vesna Novak Oštrić, rođena 1917., povjesničarka umjetnosti i kustosica Moderne galerije u Zagrebu, do smrti 2000. živjela je u stanu u obiteljskoj zgradi u Hebrangovoj 7 u Zagrebu. Brat Branko Filip Novak, rođen 1922., do smrti 2003. uz sestru Mejru živio je u svom stanu u obiteljskoj zgradi u Starčevićevoj 8 u Splitu. Mejrin brat i sestra nisu imali nasljednike pa joj je 2003. pripala i sva njihova naslijeđena obiteljska imovina. Tako je Mejra Novak postala jedina nasljednica obiteljskog bogatstva – od imanja na Hvaru, nekretnina u Splitu do milijunskih ušteđevina u hrvatskim, njemačkim, austrijskim i švicarskim bankama.




Iza Mejre Novak ostale su zabilježene, navodno, dvije oporuke. Jedna iz studenoga 2006., a druga, kao dopuna prve, iz svibnja 2009. Prema tim oporukama većina njezine imovine pripala je upravo njezinu odvjetniku, a manji, gotovo simbolični dio, njezinim daljnjim rođacima. Aneksom oporuke iz 2009. godine odvjetnik Srđan Granić postaje izvršitelj oporuke na temelju čega ulazi u posjed njezinih nekretnina, uz to ima i pravo raspolagati pokojničinim bankovnim računima, a riječ je o milijunima eura. Mejrina rodbina smatra da te oporuke nisu autentične ni vjerodostojne. Sporna je i njezina pravnička formulacija – izvršitelj oporuke, koja omogućuje odvjetniku Graniću pristup pokojničinim financijama. Nakon smrti uslijedila je ostavinska rasprava, kojom su pokrenuta dva sudska postupka koja još traju.

Zbog oporuka sumnjiva sadržaja i okolnosti u kojima su napisane rodbina ih osporava, a paralelno, 2015. godine, Mejrini nasljednici Anna Lepore, Dario Marco Leopre, Stefano Lepore, Sergio Cozzolino i Carlo Lepore iz Italije pokreću, na Općinskom sudu u Splitu, tužbu protiv nasljednika Marije Perković, Marijane Jukić, Katarine Carder, Ane Sajer i Srđana Granića radi utvrđivanja ništavnosti oporuke i njezine dopune. Tužitelji tuže navedene osobe zato što je, navodno, samo njima pokojnica ostavila svoju imovinu, dok je talijansku lozu neopravdano izostavila.

Foto: Marko Todorov / CROPIX

Nema roka

Mejra Novak većinu svoje imovine ostavila je splitskom odvjetniku, a manje dijelove dobile su četiri njezine nećakinje. Ostavinski je postupak nakon gotovo sedam godina pri kraju, ali bez konkretnog roka kada bi mogao završiti. S obzirom na to da se vode dva postupka, nelogično je nastavljati ostavinski postupak dok se prethodno ne riješi postupak poništenja oporuke. U slučaju da se ostavinski postupak okonča, a kasnije dođe do poništenja oporuke, situacija bi se zakomplicirala. Tako se stječe dojam da se ostavinski postupak oteže dok se ne riješi tužba za poništenje oporuke.

U tužbi se navodi da su tužitelji uvjereni da oporuku nije napisala pokojna Mejra Novak nego da ju je sastavio netko drugi te predlažu da se provede vještačenje grafologa koji će utvrditi autentičnost pokojničina rukopisa. Kao dodatni dokazi, radi usporedbe, priložili bi se neosporni potpisi ostaviteljice iz MUP-ova kartona i potpisni kartoni iz banaka.
Kako je dosad zabilježeno u medijima, preliminarno privatno grafološko vještačenje potvrdilo je da je oporuku napisala Mejra Novak.

Novi zakon o neradnim nedjeljama podijelio i same trgovce: ‘O ovome prije nismo ni razmišljali’

No oporuku su usporedili s pismima iz različitih perioda jer je Mejra u poodmakloj dobi pokazivala progresiju zdravstvenih tegoba, kao i tremora pri pisanju. Tako je grafološko vještačenje pokazalo da su vjerojatno dva teksta oporuke napisana u isto vrijeme, a ne s razmakom od tri godine. Grafolog tvrdi da su ti dokumenti vjerojatno napisani poslije 2010. I grafologu je problematična pravna terminologija teksta, kao i običan trgovački papir na kojem je ona sastavljena.

Dakle, dovoljno elemenata za filmski scenarij za solidan američki film snimljen po istinitim događajima. Zbog nejasnoća u posljednjoj fazi ostaviteljičina života, od dvostruke oporuke i uvjeta u kojima je ona pisana do zagonetne smrti, potom zbog grafološkog vještačenja i nedostupne dokumentacije teško je predvidjeti epilog ovog ostavinsko-pravosudnog slučaja. Do okončanja ovog postupka kao izvršitelj oporuke nekretninama raspolaže odvjetnik Srđan Granić. Ubire najamninu, stanarine, iznajmljuje prostore i čeka odluku suda, kao i svi drugi. Srđan Granić uvjeren je da će tužba za poništenje oporuke završiti u njegovu korist, odnosno da će na Općinskom sudu u Splitu potvrditi valjanost oporuke pokojne Mejre Novak. U prilog mu ide, kako kaže, dosadašnje grafološko vještačenje prema kojemu rukopis pokojnice nije sporan.

Foto: Zvonimir Barisin / CROPIX

Doktor je zamijetio da je bila depresivna i paranoična

Tužitelji smatraju da ni psihičko stanje pokojnice prije njezine smrti nije bilo zadovoljavajuće, što dokazuje zaključak doktora da je ostaviteljica depresivna i da su prisutna irealna razmišljanja s paranoičnim idejama. Doktor je primijetio da je Mejra bila sumnjičava, smetena i sugestibilna te da nije gledala realno na stvarnost. Od ostalih svjedoka koji su kontaktirali s Mejrom moglo se doznati da je pokojnica patila od manije trovanja te da je imala smanjenu sposobnost rasuđivanja.

U tužbi između ostalog piše i sljedeće: “Također se dostavlja i nalaz za brata ostaviteljice, Filipa Božu Branka Novaka, koji je umro par godina prije i čiji je nasljednik upravo ostaviteljica pok. Mejra Novak i za kojeg je neuropsihijatar zaključio da se zbog njegova lošeg psihičkog stanja preporučuje da mu se postavi privremeni skrbnik, sve dok mu sud ne postavi stalnog skrbnika, a sve radi zaštite njegovih prava i interesa njegove imovine… Slijedom navedenog, u slučaju kada bi se i utvrdilo da bi ostaviteljica napisala oporuku, ista bi bila napisana pod prisilom i diktirana u cijelosti od drugih osoba.” Tako se tvrdi u tužbi.

Tužitelji traže od Općinskog suda da ostaviteljičinu oporuku proglasi pravno nevaljanom kako bi se poništili svi pravni učinci koji iz nje proizlaze. To bi najviše naškodilo odvjetniku Graniću kojemu je pripalo najviše – gotovo sve.

Sumnjiv uzrok smrti

Postavlja se pitanje o uzroku nagnječenja mozga prilikom navodnog Mejrina pada u stanu. Zagonetno je da netko može u stanu tako pasti da mu se nagnječi mozak, čemu nužno mora prethoditi fraktura lubanje. Iz izvatka povijesti bolesti za Mejru Novak vidljivo je da je dovedena u Klinički bolnički centar Split u 19.20 sati te da je u pratnji bio odvjetnik Srđan Granić. Do ostale medicinske dokumentacije teško je doći jer ju je zadržala prethodna odvjetnica koja je, iz nepoznatog razloga, prekinula svaku komunikaciju s odvjetnicima obiju strana i strankama u ovom postupku. Njezini nezadovoljni nasljednici, u slučaju gubitka spora, vjerojatno će tražiti ekshumaciju kako bi se utvrdio pravi uzrok smrti, a onda sve ispočetka. Dosad se na ovom predmetu već promijenilo pet sudaca, s tendencijom nastavka ovog trenda.

Kad je riječ o posljednjih desetak dana pokojne Mejre, slučaj nije rasvijetljen. S obzirom na to da je pokojnica doživjela nesreću u svojem domu, odvedena je vozilom hitne pomoći u KBC Split na odjel neurokirurgije. Ondje je ležala do trenutka svoje smrti pa nije bilo ni policijskog očevida vezanog uz uzrok smrti. Policijske istrage u ovom slučaju nije bilo, a u međuvremenu, stan u kojem je Mejra doživjela nesreću temeljito je pospremljen i očišćen.

Nije bilo ni obdukcije jer to rodbina nije tražila, a nisu tražili zbog toga što nisu ni znali uzrok smrti. To su doznali tek na pokopu. Isto tako, nitko od rodbine nije znao ni za oporuku, to su doznali tek nakon pokopa…

Autor:Darko Petričić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.