Procurilo ime Milanovićeva nasljednika: SDP-ovci se love za glavu

Prvi cilj nam je konstituiranje Sabora, otkrio je ovih dana predsjednik SDP-a Peđa Grbin koji je ujedno obraćajući se novinarima potvrdio kako su u njegovoj stranci ipak odustali od toga da predsjednik Republike Zoran Milanović bude njihov mandatar. “Ne bih rekao – odustali, ali treba biti svjestan realnosti. Ako nešto nije realno, onda ne treba lupati glavom o zid. Sve opcije su na stolu, ima prihvatljivijih, neprihvatljivijih”, rekao je Grbin koji je na opetovano pitanje novinara o odustajanju od Milanovića na koncu ipak potvrdio da je ta odluka donesena.

Upućeni tvrde kako do ove odluke nije došlo radi stava Ustavnog suda o Milanoviću već radi stava većine članova vrha SDP-a koji su se usprotivili daljnjem angažmanu predsjednika Milanovića u bilo kojem obliku jer su došli do zaključka kako je to SDP-u počelo donositi više štete nego koristi.

”Milanović nam ni u kampanji nije previše pomogao. Sav je fokus stavio na sebe, a SDP, naš program i naše članstvo su pali u drugi plan. Ne možemo sada govoriti o tome što bi se dogodilo sa SDP-om da se Milanović nije aktivirao, ali osvojiti jedan mandat više u odnosu na prošle izbore na kojima nas je predstavljao Davor Bernardić se naprosto ne može opisati kao uspjeh”, tvrdi naš sugovornik iz SDP-a u kojem dio članova smatra da je zajedno s odustajanjem od Milanovića njihov predsjednik trebao odustati i od svoje pozicije predsjednika stranke.

Grbin ima vremena do EU izbora

No, taj problem SDP-ovci će navodno rješavati nakon europskih izbora. ”Ako na europskim izborima ne osvojimo barem četiri mandata onda Grbin zaista više nema što ostajati na čelu stranke. Ionako bi nakon tih izbora trebali provesti naše unutarstranačke izbore pa bi se moglo reći da Grbin u svakom slučaju odbrojava dane u vodstvu stranke”, smatra naš sugovornik. Odbrojavaju se na političkoj sceni dani i do prvog zasjedanja Sabora koje se inače održava 20 dana nakon provedenih parlamentarnih izbora, a sami Milanović najavio je da će uoči isteka 20 dana početi pritiskati stranke po pitanju formiranja većine.

U svakom slučaju krajnji rok za zasjedanje jest nedjelja 19. svibnja, ali Milanović nije dužan čekati taj krajnji rok već ima mogućnost na prvo zasjedanje i ranije pozvati zastupnike imajući u vidu i vremenski rok koji je potreban da zastupnici dobiju pozive za sjednicu. To bi prvo zasjedanje Sabora ujedno trebalo otkriti je li, i tko skupio minimalno 76 ruku koliko je neophodno da bi se izabralo predsjednika Sabora, a time i konstituirao sami Sabor.

No, SDP-u se izgleda po tome pitanju ne žuri previše pa su tako nakon prvih pregovora s Domovinskim pokretom pregovaračkom timu iz te stranke sugerirali da se čuju tek iza 1.svibnja, kako bi nastavili s daljnjim pregovorima, dok premijer Andrej Plenković kolege iz Pokreta za pregovaračkim stolom očekuje odmah na početku idućeg tjedna. Očekuju i u SDP-u da Grmoja konačno otkrije svoje planove i potencijalne suradnike pa u konačnici i onoga tko će biti mandatar umjesto Milanovića.

Hajdaš Dončić kao mogući mandatar

Kao jedna od opcija u SDP-ovim redovima spominje se Siniša Hajdaš Dončić koji je na parlamentarnim izborima osvojio najveći broj preferencijalnih glasova, no to je ideja od koje se dobrom djelu SDP-ovaca diže kosa na glavi, ali i ideja koju će teško prihvatiti stranke s kojima vode pregovore. U Mostu smatraju da je moguće rješenje da mandatar grupacije lijevog centra, centra i Mosta bude Nikola Grmoja. No, pojedinci unutar Mosta spominju i drugi pomalo zaboravljeni scenarij po koji se spominjao i u jeku kampanje, a koji se navodno kovao baš na Pantovčaku.

Naime, nakon što se oko Rijeke pravde formira vladajuća većina i konstituira Sabor Milanović bi ipak mogao podnijeti ostavku na dužnost predsjednika. U tom scenariju Nino Raspudić preuzeo bi dužnost predsjednika Sabora. Kad Milanović podnese ostavku na dužnost predsjednika, ovaj će preuzeti dužnost vd. predsjednika Republike. S te pozicije Milanovića bi Raspudić ipak mogao imenovati novim mandatarom za sastavljanje vlade, a nakon toga bi se kroz 60 dana raspisali i predsjednički izbori na kojima bi SDP s partnerima podržao Milanovića. Sve to zvuči kao poprilično nerealan scenarij, no na našoj političkoj sceni ni jednu opciju ne treba smatrati nemogućom.

Da doista prvo misle konstituirati ‘antikorupcijsku saborsku većinu’, a tek onda razgovarati o mandataru potvrdila je ovih dana i Glasova Anka Mrak Taritaš koja je u sabornicu ušla kao kandidatkinja na SDP-ovim listama. Bilo kako bilo, SDP je pet dana nakon izbora odustajući od Milanovića kao od premijera u najmanju ruku uspio zbuniti građane pa i svoje birače među kojima je i dio onih koji negoduju i pitaju se je li Milanovićev angažman na parlamentarnim izborima uistinu bio samo mamac s kojim se uoči izbora pokušavao kamuflirati loš rejting stranke.

Premijerski mandat Milanoviću daje Raspudić kao predsjednik Hrvatske: Evo kako je to moguće

SDP se pretvorio u neozbiljnu stranku

Budući da sve upućuje na baš taj scenarij, onda nije teško zaključiti da se SDP pod Grbinovim vodstvom, i sa Grbinovim manevrima pretvorio u krajnje neozbiljnu stranku koja je pristala na to da se cijela zemlja danima trese rad njihova kandidata, ali i pristala na to da se u javnom prostoru spominje kršenje Ustava, ukidanje Ustavnog suda pa i državni udari. Nakon svega toga odustati od svojeg premijerskog kandidata u najmanju ruku ne zvuči racionalno. Unatoč tome Grbin ne odustaje od svojih vratolomija pa sada zaziva konstituiranje Sabora za što je potrebno izabrati njegovog predsjednika, a za što je nužno minimalno 76 zastupnika.

Kada to naprave SDP-ovci najavljuju smjenu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, a zatim i ukidanje lex AP-a i sve to prije formiranja vladajuće većine iz koje bi trebala nastati nova Vlada, za što je također potrebno minimalno 76 zastupnika. Nije doduše jasno zašto bi SDP sa 76 ruku birao novog šefa Sabora, micao Turudića i ukidao sporni zakon, a tek onda formirao novu vladajuću većinu i Vladu, jer ako doista pronađu toliki broj podupiratelja to jest njih 76 koji će provesti te planove to onda i jest nova većina pa nije posve razumljivo zašto onda ti ljudi s SDP-om ne bi formirali novu Vladu?

U konačnici kako SDP-ovci misle da DP i zastupnici manjina daju potporu tim njihovim prijedlozima kada su u Pokretu ionako javno komunicirali da nemaju ništa protiv Turudića dok su manjinci ionako već podržali sporni lex AP koji je donesen i njihovim glasovima. Imajući sve to u vidu nije teško doći do zaključka da od njihove većine možda ipak neće biti ništa, tim više što je na slaganje većine na ljevici utjecao i raskol u Mostu u kojem više ni sami izgleda nisu sigurni što žele.

Da bi raskol uskoro mogao nastupiti i unutar SDP-a naslućuje se iz sve učestalijih istupa predsjednika splitskog SDP-a Davora Matijevića koji se u izjavi za Jutarnji referirao na Grbinovo odustajanje od Milanovića kao mandatara. ”Peđa Grbin je usavršio novi način komunikacije s rukovodstvom stranke tako da sve informacije dobivamo putem medija. U medijima smo saznali da je Zoran naš kandidat za premijera, u medijima smo saznali i da smo odustali od njega, a kroz medije smo saznali i da nam je Domovinski pokret prihvatljiv za sastavljanje vlade. Očito bi jedan ured SDP-a za odnose s javnošću mogao zamijeniti i Predsjedništvo i Glavni odbor pa da nam Peđa šalje poslanice preko medija”, rekao je Davor Matijević.