Možemo predstavilo svoju viziju Hrvatske: ‘Smijemo i moramo zamišljati bolju zemlju’

Stranka Možemo je na Cvjetnicu predstavila svoje programske prioritete kojima će nastojati privući birače uoči parlamentarnih izbora koji će se održati u srijedu, 17. travnja. Na programu je, kažu, radilo više od 150 ljudi, među kojima su, osim saborskih zastupnika i stručnjaka, sudjelovali građani.

“Ovaj program je obećanje koje dajemo sami sebi, naš je društveni ugovor i način na koji radimo i vidimo politiku, a ujedno predstavlja naše obećanje društvu i građanima, odnosno obaveza da provodimo ono što smo obećali, kao što to radimo u Gradu Zagrebu. Svi zajedno oblikovali smo viziju društva koju predstavljamo kao ovaj program za nacionalne izbore 2024.”, poručio je programski koordinator Tomislav Medak.

Svoju viziju Hrvatske predstavili su u četiri programske cjeline: zelena i otporna ekonomija po mjeri ljudi i okoliša, pravedna i jednaka država i društvo koji brinu za ljude, snažan i odgovoran javni sektor u službi građana te sigurne i solidarne: ravnopravnost, ljudska sigurnost i otpornost na klimatske promjene.

“Mi vidimo Hrvatsku kao zemlju u kojoj su javne institucije usmjerene na rješavanje životnih situacija građana i ostvarenje njihovih prava, u kojoj su svi jednaki, u kojoj nema onih privilegiranih naspram ‘građana drugog reda’. I kao što smo se uhvatili u koštac s teškim problemima koji su godinama zanemarivani u Zagrebu, tako ćemo to učiniti i na razini cijele zemlje“, rekao je gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević.

Zelena ekonomija

Predstavljajući zelenu i otpornu ekonomiju kao prvu programsku cjelinu, Sandra Benčić je rekla: “Umjesto dosadašnjeg neuspješnog modela kojim dominiraju klijentelizam, rentijerstvo, nejednaka regionalna razvijenost i dominacija jedne gospodarske grane nad ostalima, gradit ćemo ekonomski model koji proizvodi dobra i usluge za zelenu transformaciju i postizanje klimatske neutralnosti, generira ekonomsku jednakost te ujednačen razvoj svih dijelova Hrvatske.”

To namjeravaju napraviti podrškom zelene reindustrijalizacije u energetici, proizvodnji hrane, razvoju održivog prometa i obnovi stambenog fonda. To podrazumijeva upravljanje razvojem kroz paletu industrijskih, ekonomskih i socijalnih politika, razvoj zelene proizvodnje s visokom dodanom vrijednošću, ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije, obrazovanje te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

Ključnim smatraju razvoj poljoprivrede i ribarstva s ciljem osiguravanja samodostatnosti u prehrani i otpornosti na klimatske promjene. Samodostatnost traže i u proizvodnji energije, koja treba biti iz obnovljivih izvora i priuštiva. Važan segment im je i uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i razvoj održivog prometa, turizma, boljih uvjeta rada i digitalizacije.

Pravednu i jednaku državu namjeravaju ostvariti osiguravanjem kvalitetnog i održivog zdravstva kroz sustav obiteljskih liječnika te usmjeravanjem javnih financija u javne strateške projekte, poticanje deficitarnih specijalizacija i ulaganjem u programe prevencije. Prioritet je i jačanje socijalne skrbi i osiguranje podrške za obitelji u različitim životnim situacijama. Stoga žele uvesti dodatne mjere protiv siromaštva, ali i za osigurati podršku osobama s invaliditetom.

Radnici A1 traže veće plaće: Evo što su im odgovorili iz firme

Borba za javno dobro

Što se tiče stambene politike, prioritet je javni stambeni fond kojeg namjeravaju povećati kupnjom ili gradnjom novih stambenih jedinica te progresivnim povećanjem proračuna za tu svrhu. U četverogodišnjem razdoblju planiraju uložiti 900 milijuna eura za stanovanje, što predstavlja povećanje od pet puta u odnosu na trenutna ulaganja. Najavljuju novi zakonodavni okvir koji će jedinicama lokalne i regionalne samouprave dati više alata za ograničavanje dnevnog najma i prekomjerne turistifikacije i gentrifikacije, osigurat će uvjete za razvoj neprofitnog stambenog sektora te poticati zadružno stanovanje i javno-civilna partnerstva u tu svrhu i kreirati fond zemljišta.

U okviru odgoja i obrazovanja, žele osigurati dostupne i priuštive vrtiće za svu djecu, uvesti građanski odgoj i obrazovanje u sve škole, smanjiti pritisak ocjena kroz novi model vrednovanja učeničkih postignuća, zadržat će opće obrazovne sadržaje u srednjim strukovnim školama, a škole učiniti mjestom zelene transformacije i otpornosti kroz zelenu javnu nabavu, školske vrtove i učenje održivog ponašanja, ali i kroz obnovu škola.

“Nepotkupljivo i odgovorno upravljanje i borba za opće i javno dobro naše su temeljne vrijednosti”, rekao je Tomislav Tomašević predstavljajući treći stup programskih prioriteta –  snažan i odgovoran javni sektor u službi građana. On će, kažu, služiti za sprječavanje otimanja javnih dobara i suzbijanje prekomjernog turizma. Brigu za javno dobro čini i nužna porezna reforma. Izmijenit će i uravnotežiti regresivni porezni sustav koji je sada usmjeren na potrošnju, stimuliranje rentijerstva i štednju u imovini te smanjiti dohodovnu nejednakost i ravnomjernije raspodijeliti teret poreznih davanja.

Izjednačavanje svih prava

Važni stupovi stvaranja odgovornog javnog sektora koji će savjesno upravljati javnim dobrom su i reforma uprave i teritorijalni preustroj Hrvatske, reforma pravosuđa i odgovorno prostorno planiranje. “Ostvarit ćemo zaokret od društva koje se desetljećima gradi na strahu od kriza, na netrpeljivosti prema manjinama i nasilju koje se očituje u obitelji, prema slabijima, u školi i drugim institucijama, prema društvu koje je ravnopravno, solidarno i aktivno u globalnim odnosima. Gradit ćemo društvo koje s nadom gleda prema budućnosti, u kojoj je dobrobit svake osobe neraskidivo vezana s izgradnjom dobrobiti zajednice”, rekla je Sandra Benčić prilikom predstavljanja četvrtog programskog prioriteta – sigurni i solidarni: ljudska sigurnost i otpornost na klimatske promjene.

Njime će se osigurati rodna ravnopravnost na svim društvenim razinama, što uključuje i vraćanje pobačaja u Ustav, potpunu primjenu Istanbulske konvencije te smanjivanje rodnog jaza i izjednačavanje prava LGBTQIA+ osoba u svim domenama života, kroz izmjene Obiteljskog zakona i drugih podzakonskih akata.

Iseljavanje se, smatraju, može spriječiti poboljšanjem životnih i radnih uvjeta kroz priuštivo stanovanje, dostupne vrtiće, zdravstvo i socijalne usluge, veće plaće i bolje uvjete rada. Hrvatskoj je potrebna migracijska politika koja se umjesto stihijskog zapošljavanja radnika iz trećih zemalja baziranog na potrebama pojedinih poslodavaca vodi stvarnim društvenim potrebama, temelji na privlačenju specifičnih grupa radnika u deficitarnim zanimanjima i zanimanjima zelene tranzicije, integraciji stranaca u društvo, te privlačenju naših građana iz inozemstva, poručili su.

“Smijemo i moramo zamišljati bolju zemlju: zemlju jednakosti za sve, zemlju bez straha, bez apatije, zemlju u kojoj nam se vraća vjera da svatko od nas i svi mi zajedno kao društvo možemo bolje. Već za četiri godine naša zemlja može biti bolja: zemlja u kojoj svako dijete ima mjesto u vrtiću, gdje su škole sretna mjesta, gdje svaka mlada obitelj može imati stan u skladu sa svojim primanjima, gdje liječnički pregled dobiješ odmah a ne kad je prekasno, gdje presudu ne čekaš desetljećima i gdje mirovina iznosi 67 posto prosječne plaće. Zamislimo na trenutak takvu zemlju. To je vizija koju Možemo! nudi i koju zajedno s građankama i građanima ove zemlje možemo ostvariti”, zaključila je Benčić.

DJECA POGINULIH I NESTALIH: ‘Dođite na naš mimohod. Oni su naš ponos, mi njihova snaga’