Jeste li među onima kojima će Lalovac smanjiti plaću?!

Međutim, ovakav potez će svakako imati i političku cijenu. Svi znamo da je rezanje plaća najomraženija mjera koju bilo koja Vlada može donijeti. Posljedice će vjerojatno biti još veći pad popularnosti Kukuriku koalicije, što bi se u izbornoj godini poput ove moglo pokazati pogubno za SDP i njihove koalicijske partnere.

Vlada je na kraju ipak popustila i odlučila udovoljiti Europskoj uniji s još jednim rezom u javnoj potrošnji pa ćemo ove godine po prvi put doživjeti da će se državnim službenicima rezati plaće. Ukupni rez će biti milijardu kuna, od čega će se čak 187 milijuna odnosi na plaće.

Nešto manje od 500 milijuna trebalo bi se smanjiti u nematerijalnim troškovima, čak 100 milijuna će se uštedjeti sa spajanjem različitih agencija i servisa, a još jedna velika ušteda će biti smanjenje potrošnje električne energije za oko 15 posto. Međutim, ovo je prvi put da osim tih “tehničkih” rješenja za rezanje troškova, Vlada poseže direktno u džep državnih zaposlenika. Bit će tu puno posla jer oko trećine državnih institucija i servisa nije uopće uključeno u Centralni obračun plaća (COP) pa je za pretpostaviti da će smanjenje plaća ovisiti o tome koje ste državne službe zaposlenik.

Neki će proći puno gore od drugih!

Dok će nekima poprilično “srezati krila”, drugima će se samo smanjiti bonusi i dodaci (božićnice, naknade za prekovremeni rad i rad blagdanom, regres…), a neki to smanjene neće ni osjetiti. Od državnih tvrtki će najgore proći Hrvatske vode kojima će se proračun za plaće smanjiti za 19 milijuna kuna, a gadno će proći i neke državne agencije. Nabrojat ćemo vam i neke koji će ovaj rez dugo pamtiti.

Regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – 12 milijuna kuna
HANFA – 10 milijuna kuna
Agencija za lijekove – 9.1 milijun kuna
CarNet– 5.6 milijuna kuna
Centar za praćenje energetskog sektora i investicija – 2.9 milijuna kuna
Fond za naknadu oduzete imovine – 2.8 milijuna kuna

Osim njih, Lalovac se namjerio i na sve ostale agencije, ali u manjoj mjeri. Prema našim saznanjima, samo 13 zavoda i agencija će zadržati svoj sadašnji oblik i hijerarhijsku strukturu jer su neophodne u odnosima s EU, a ostalih 38 će se na neki način međusobno pospajati. Tako će, primjerice, HANFA i AZTN postati jedno. Isto vrijedi za HRT i HINA-u i slično. Time se želi uštedjeti na najmu prostora, ali i birokratskim troškovima.

Poražavajuća statistika je i da u našim državnim službama daleko previše šefova. Tu dolazi do tolikih anomalija da se stvarno zapitate tko je tu lud? Statistika kaže da je svaki sedmi zaposlenik u državnoj službi zapravo na nekakvoj rukovodećoj poziciji. Međutim, ima i gotovo morbidnih primjera. Jedan takav je Središnji registar osiguranika (REGOS) gdje je čak 17 šefovskih pozicija, a sveukupan broj zaposlenih je 41, što znači da je skoro svaki drugi čovjek tamo nekome šef!

Međutim, ovakav potez će svakako imati i političku cijenu. Svi znamo da je rezanje plaća najomraženija mjera koju bilo koja Vlada može donijeti. Posljedice će vjerojatno biti još veći pad popularnosti Kukuriku koalicije, što bi se u izbornoj godini poput ove moglo pokazati pogubno za SDP i njihove koalicijske partnere.