fbpx
Photo: Dubravka Petric/PIXSELL

NIJE DOVOLJNA PANDEMIJA I KORONAKRIZA Sad nam prijeti još i inflacija!

Autor: S.P.

Uz pandemiju koronavirusa i koronakrizu, prijeti nam još i inflacija.

U Hrvatskoj je prošli mjesec stopa inflacije iznosila 2,1 posto i bila je to najviša stopa po kojoj rastu cijene u protekle tri godine. Inflacija znači veće cijene roba i usluga te je to izravan udar na potrošače i njihov kućni proračun.

Uspoređujući ovogodišnji travanj s istim mjesecom prošle godine, vidljivo je kako su ove godine najviše poskupjele cijene goriva i to 25 posto, prijevoza 10 posto, alkohola i duhana po šest posto, rekreacije i kulture po dva posto, komunalija 1,4 posto i zdravlja 1,2 posto.

Neznatno pale cijene hrane i bezalkoholnih pića

S druge strane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), pale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, i to 0,6 posto, što su rijetki osjetili prilikom kupnje u trgovinama. U izvješću DZS-a ističe se i kako su za neznatnih 0,1 posto pale cijene odjeće i obuće.

Ono što ekonomiste diljem svijeta najviše brine snažan je rast proizvođačkih cijena u SAD-u i posebice Kini, koju pandemija koronavirusa kao da je zaobišla. U SAD-u na krilima proračunskih poticaja novog predsjednika Joea Bidena inflacija doseže tri posto i u toj je zemlji to najviša stopa u 12 godina dok su cijene dobara u proizvodnji u Kini skočile gotovo sedam posto, što će se prije ili poslije preliti na cijene gotovih, potrošačkih dobara.

Ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević za tportal je rekao kako je “snažan rast sirovina i proizvođačkih cijena na globalnoj razini, posebno na tržištu Azije”.

Oporavak od korone u Aziji već je gotova stvar i za Lovrinčevića nije pitanje hoće li se dogoditi prelijevanje cijena u proizvodnji na potrošačke proizvode, nego je pitanje kad će se ono dogoditi. “To je vrlo opasna situacija”, istaknuo je.

‘Bogati su još bogatiji, a siromašni plaćaju javne dugove kroz nove potrošačke poreze’

Analitičar je govorio i o golemom višku novca koji se nalazi u rukama jakih ulagača koji ulažu u imovinu, ali i u primarne sirovine, što dodatno steže inflacijski obruč.




“Opasno je i ako se inflacijska očekivanja ukorijene u dužem razdoblju, onda svi krenu u kalkulacije i inflacija se uračunava primjerice u ugovore o nabavi ili kolektivne ugovore. Centralne banke morat će birati između dva zla – zla da se probudi inflacija i zla da ranije pokušaju povlačiti monetarne poticaje, što vodi u rast kamata i problema u održivosti javnog duga”, rekao je Lovrinčević za tportal.

Stoga će središnje banke poput Europske središnje banke pokušati prebaciti lopticu na stranu fiskalnih vlasti, od kojih se može očekivati da preuzmu dugoročno poticanje realnog sektora. Fiskalna politika će naravno pokušati vratiti lopticu, a za Hrvatsku je tu važno znati da smo u vrlo specifičnoj situaciji.

“Uvodimo euro. Prebacivanje na teren fiskalne politike ne dolazi u obzir, što znači da će HNB biti pod pritiskom da nastavi opuštenu monetarnu politiku, ali kod nas će najveći amortizer biti novac iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i ostalih fondova EU-a. Taj novac je jako značajan za održavanje stabilnosti cijena i smanjenje pritiska na državni proračun i zaduženje, a ne samo za oporavak”, naglasio je Lovrinčević.

“No opet, danas imamo i koronavirus. Ako se u jesen pojavi neki novi soj i pohara svijet, sve postaje neizvjesno i ostaje otvoreno pitanje kako će izgledati oporavak ili kako će dugo trajati stagflacija. Opasno je i to što se u pandemiji dogodila i velika neravnoteža po pitanju raspodjele bogatstva – najbogatiji su se još obogatili dok će srednja klasa i siromašni plaćati – vraćati javne dugove kroz nove potrošačke poreze. To ne samo da je loše za njih, nego može dovesti do raslojavanja društva i pucanja društvenih niti, što je za ozbiljna društva i ozbiljan izazov”, zaključio je Lovrinčević za tportal




Autor:S.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.