U sudaru se zbrajaju brzine (!?), čuje se i u “stručnim” raspravama, čak i vještačenjima…

Autor: Auto Doktor

… a netočno je, u suprotnosti s osnovnim zakonima fizike!

Kinetička energija raste s kvadratom brzine, ne linearno, a po 3. Newtonovom aksiomu jednako je udariti u masivni zid, kao u auto koji jednako brzo vozi istim pravcem, a suprotnim smjerom. U realnosti, udariti u armirano-betonski zid je gore! Jedino, pri računanju brzine približavanja, brzine se zbrajaju, ali energetski i u dinamici udara ne, nikako!

Taj apsurd koji ukazuje na elementarno nepoznavanje struke objasnit ćemo kroz ova tri primjera:

1. Udariti automobilom u masivnu prepreku (primjerice betonski prilaz preko odvodnog kanala) brzinom od 100 km/h najmanje četiri puta je opasnije (!) nego da se frontalno sudare takva dva automobila iste mase, brzinom od 50 km/h svaki.

2. Kad automobil brzinom 50 km/h udari u masivnu prepreku, to je jednako ili gore nego da automobil brzinom 50 km/h udari u drugi automobil, koji jednakom brzinom nailazi iz suprotnog smjera. Da je udarac u masivni zid gori nego frontalni sudar s automobilom koji istom brzinom ide suprotnim smjerom (gdje bi teško došlo do potpuno simetričnog sraza), pokazuje što bi udarac u masivni zid brzinom 50 km/h (dakle koji se ne bi nimalo pomakao niti urušio) bio već vrlo pogibeljan (za propisno zavezanog vozača, zbog velikog usporenja), a udarac u nasuprotni automobil jednake brzine znatno manje.

3. Pogrešna “matematika” zbrajanja brzina zanemaruje da kinetička energija raste s kvadratom brzine, pa 50 na kvadrat plus 50 na kvadrat nije 100 na kvadrat, nego upola manje! Usto ukazuje i na nepoznavanje 3. Newtonovog aksioma, akcije i reakcije. Naime, ako bi 50 + 50 bio udarac od 100 km/h, tada bi 50 + 40 bio udarac od 90 km/h, 50 + 30 udarac od 80 km/h, 50 + 20 udarac od 70 km/h, 50 + 10 udarac od 60 km/h, a 50 + 0 udarac od 50 km/h. Ovo posljednje ukazuje koliko je sve apsurdno, jer je automobil koji stoji (0 km/h) ne bi mogao uspostaviti reakcijsku silu za zaustavljanje drugog vozila na mjestu udara. Bio bi odbačen, a vozilo s 50 km/h bi produžilo još 10-20 metara. Udarcem od 50 km(h u armiranobetonski zid zaustavio bi se na tom mjestu uz mnogostruko veće usporenje i proporcionalno veće inercijske sile.




Kako bi još slikovitije objasnili što je 3. Newtonov aksiom (akcije i reakcije) te utjecaj na sile, dakle i udarce, evo i ovog primjera:

Ako zavežemo konopac za masivni stup i potežemo ga silom 500 N, dakle otprilike najintenzivnije što možemo (slikovito s ’50 kila’), u užetu nastaje sila od 500 N. Ako bi potom uže odvezali te bi ga s druge strane, istom silom suprotnog smjera, potegla druga osoba, dakle bilo bi 500 N s jedne strane i 500 N s druge, sila u užetu bila bi 500 N, a nikako 1000 N! Nastavno na to, da s jedne strane ostane 500 N, a s druge bude 0 (druga ga osoba ispusti iz ruke), sila u užetu bi bila nula!




Autor:Auto Doktor
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.