Foto: Pixabay

Znate li razliku između sunčanice i toplotnog udara? Liječnica objašnjava kako ih prepoznati!

Autor:

Vrući ljetni dani u kombinaciji s plivanjem i sunčanjem – mnogima je to utjeha o kojoj sanjare tijekom cijele godine.

No, kada sunce zaista počne peći, pa u slučaju nepažnje ‘zaradimo’ i pokoju sunčanicu ili toplotni udar i, ne daj Bože završimo u bolnici, sjetimo se ‘onih nekih uputa’ koje smo pročitali ‘tamo negdje’.

I u tom trenutku shvatimo kako ipak postoje neka pravila kojih se tijekom ljeta trebamo pridržavati.

Upravo smo o njima razgovarali s dr.med. Dubravkom Tonković, specijalistom anestezije i reanimacije.

Koje nam najveće opasnosti stižu s vrućim ljetnim danima?

Najveće opasnosti koje nam stižu su sunčanica i toplotni udar. Ljeti puno više boravimo u prirodi, na moru, rijekama, u planinama, a i često putujemo. Međutim, izlaganje našeg organizma, naviklog na zatvorene prostore, toplini, suncu i klimi ima, osim dobrih, i loših – negativnih utjecaja.

Kako prepoznati sunčanicu?

Vidljivi znaci su blijedilo kože, pojačano znojenje, slabost, gubitak svijesti, mučnina i grčevi u trbuhu.

Kako prepoznati toplotni udar?

Znaci su: otežano disanje, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje i visoka temperatura, ali bez znojenja, ubrzani puls i ponekad nesvjestica.

Što učiniti kada osoba doživi sunčanicu ili toplotni udar?

Oboljelu osobu treba odmah odvesti u hladnu i prozračnu prostoriju , dati joj piti kako bi tijelo nadoknadilo izgubljenu tekućinu i minerale te, ako je u nesvijesti, položiti je na bok.

Kako funkcionira naš organizam na visokim temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzijevih?

Sve dobne skupine reagiraju na visoke temperature iznad 30 stupnjeva. Naglasak je na starijoj životnoj dobi. Starije osobe gledaju na ljeto kao na period dugotrajnih vrućina koje će negativno djelovati na bolesne noge (to se odnosi na osobe koje imaju probleme s venama), zatim osobe koje imaju probleme sa tlakom (bilo visokim ili niskim) te osobe koje imaju probleme sa srcem.

Kako zaštititi zdravlje ako smo na putovanju?

Samo putovanje sa sobom nosi mnogo rizika i neizvjesnosti za zdravlje. Stoga treba poduzeti mjere opreza. Zbog promjene klime i prehrane moguće je trovanje zaraženim namirnicama (kremasti kolači, sladoledi i zaraženo meso). Tako su mogući probavni problemi, kao crijevne infekcije s proljevima i povraćanjem.

Ne treba zanemariti ni mogućnosti uboda insekata (pčele, komarci, stršljeni), razne alergijske reakcije na sunce, peludne alergije i alergije na hranu . Na putovanju se možemo ozlijediti (nagnječenja, uganuća, prijelomi, rane). Stoga je najbolje da se sami pripremimo za brzu samopomoć i na put uzmemo malu priručnu torbicu („ljekarnu“) u kojoj ćemo imati pripremljeno sve za prvu pomoć. To su lijekovi za temperaturu, bolove, masti i gelovi za alergije, flasteri, zavoji, sprejevi za rane i toplomjer.

Osobama s proširenim venama prijeti tromboza (zgrušavanje krvi) u površnom ili dubokom venskom sustavu nogu. Tromboza može biti izazvana dugotrajnim sjedenjem u skvrčenom položaju u osobnom automobilu, autobusu ili avionu i dehidracijom.

U takvim se situacijama preporuča povremeno stezanje mišića nogu kako bi proradila “venska pumpa“ uz elastični zavoj ili kompresivne čarape za vrijeme putovanja te uzimanje dosta tekućine. Također je dobro, ako se putuje osobnim automobilom, svakih sat i pol prekinuti vožnju i oko 15 minuta razgibavati noge. Dolazi u obzir i preventivno uzimanje lijekova protiv zgrušavanja krvi, ali tek nakon savjetovanja s liječnikom. Ukoliko se tromboza pojavi, odmah se treba javiti dežurnom liječniku ili na hitni internistički prijem najbliže bolnice.

Koliko je solarij zapravo štetan za kožu? Evo tko ga ne smije NIKAKO koristiti!

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.