fbpx
Foto: Pixabay

Znate li koja je najčešća maligna bolest u Hrvatskoj? Pazite na svoje zdravlje, stanje je ozbiljno!

Autor: Daniela Delale

Jeste li znali da je rak debelog crijeva u Hrvatskoj najčešća maligna bolest? Prema podacima Hrvatskog registra za rak, 2017. godine kolorektalni karcinom bio je na 3. mjestu po učestalosti malignih tumora kod muškaraca s 16% te na 2. mjestu u žena s 14%. Kada se zbirno uzmu oba spola, najčešći je maligni tumor u Hrvatskoj. Muškarci u prosjeku obolijevaju u nešto ranijoj dobi od žena. I u svijetu su brojke slične – rak debelog crijeva jedna je od najčešćih malignih bolesti. U razvijenim zemljama je sveukupni rizik obolijevanja tijekom života oko 4-5%, a rizik raste s dobi.

Na inicijativu asocijacije EuropaColon na sastanku Europskog parlamenta 2008. godine mjesec ožujak je proglašen Europskim mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva i od tada se obilježava svake godine u zemljama članicama Europske unije.

„Debelo crijevo zadnji je u nizu organa probavnog sustava (gledajući od usta), čija je osnovna svrha prerada hrane koju jedemo. Dijeli se na kolon i rektum (završni dio debelog crijeva koji se nastavlja na anus), što je bitno i s onkološke strane s obzirom da u liječenju kolona i rektuma postoje određene razlike. Rak debelog crijeva nastaje malignom transformacijom stanica u crijevnoj sluznici (unutarnjem sloju stijenke crijeva), a rastom se može dalje širiti kroz stijenku, pa potom i izvan crijeva prema drugim organima u abdomenu“, objašnjava onkolog dr.sc. Davor Kust, dr.med, voditelj onkološke mreže onkologija.net.


Rak debelog crijeva – što je uzrok?

Kod individualnog bolesnika često je nemoguće precizno definirati uzrok razvoja raka debelog crijeva. Međutim, poznati rizični čimbenici za pojavu ove bolesti su pozitivna obiteljska anamneza (rak debelog crijeva u obitelji, osobito kod bližih članova poput roditelja; pritom što je više članova obitelji zahvaćeno i rizik je veći), pozitivna osobna anamneza (rak debelog crijeva, rak jajnika ili prisutnost visokorizičnih polipa u crijevu ranije u životu), neki nasljedni sindromi (primjerice obiteljska adenomatozna polipoza (FAP), Lynchov sindrom), upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Chronova bolest), prekomjerna tjelesna masa, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i starija dob. Dakle, kolorektalni karcinom može biti nasljedan, no ipak valja naglasiti kako je genetska komponenta višestruko manje važna od utjecaja našeg ponašanja. Smatra se da je tek 5-10% svih slučajeva raka debelog crijeva uzrokovano nasljednom mutacijom. Stoga, zdravim načinom života možemo značajno utjecati na smanjenje rizika obolijevanja.

„Zdrava prehrana osobito je važna u prevenciji ove bolesti. Kao prvo, prekomjerna tjelesna masa zaseban je rizični čimbenik. Nadalje, epidemiološke studije pokazale su da određeni načini prehrane sami po sebi povisuju rizik. Primjerice, to su neredoviti obroci s namirnicama bogatim bjelančevinama životinjskog podrijetla te konzumacija namirnica s malom količinom celuloze. U skladu s navedenim, preporuča se unos dovoljne količine povrća, voća i hrane bogate vlaknima te smanjenje konzumacije crvenog mesa“, naglašava dr. Kust.

Pazite na polipe!

Najčešći način (preko 90%) nastanka ove bolesti je iz polipa odnosno adenoma – to su benigne izrasline sluznice debelog crijeva. Mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i u oba spola, ali najčešće ih nalazimo u osoba starijih od 60 godina. Polipi su obično pojedinačni, ali ih može biti i više. Premda se mogu naći u svim dijelovima debelog crijeva, najčešće su smješteni u njegovu završnom dijelu. „Iako sami po sebi nisu opasni, važno ih je ukloniti kada se otkriju (najčešće u sklopu kolonoskopije) jer se iz njih tijekom vremena može razviti pravi karcinom debelog crijeva i upravo je to najčešći način nastanka ove bolesti. Iz tog su razloga važne redovite kontrole, kako bi se nađeni polipi uklonili i time prevenirala mogućnost njihove maligne transformacije. Važno je spomenuti da postoje određeni genetski sindromi koji dovode do toga da u crijevu kontinuirano nastaju stotine polipa, i takvi su bolesnici pod vrlo visokim rizikom razvoja kolorektalnog karcinoma“, upozorava naš sugovornik.

Kolonoskopija – zlatna pretraga

Kolonoskopija je najjednostavnije rečeno endoskopska pretraga debelog crijeva. Izvodi se endoskopskim uređajem (kolonoskopom), koji je zapravo dugačka savitljiva cijev koja na vrhu ima ugrađenu kameru. Liječnik umeće kolonoskop kroz anus te napreduje kroz cijelo debelo crijevo, a sve prati putem ekrana koji prenosi sliku s kamere kolonoskopa. Kolonoskopija se smatra zlatnim standardom u otkrivanju raka debelog crijeva, stoga je cilj napraviti kolonoskopiju ne kad se tegobe debelog crijeva već pojave, nego na vrijeme. Prema svjetskim protokolima, to je nakon navršene 45. do 50. godine života. Međutim, postoje li u obitelji slučajevi raka debelog crijeva, to je već nakon navršene 35. godine. Kolonoskopija nije samo dijagnostička već je i terapijska metoda, s obzirom da se u istome aktu (ukoliko se pronađu) mogu ukloniti polipi crijevne sluznice.

Važne su redovite kontrole debelog crijeva

Simptomi raka debelog crijeva su u ranoj fazi bolesti uglavnom nespecifični i teško je na temelju njih postaviti dijagnozu. S obzirom na navedeno, važni su redoviti kontrolni pregledi kod stručnog liječnika jer se tako bolest može otkriti i u fazi kada još ne daje simptome. Kako bolest napreduje, najčešće se pojavljuju promjena crijevnih navika, krv u stolici, proljev ili konstipacija (zatvor), uži promjer stolice, napuhnutost, gubitak na težini, povraćanje. Konstipacija je češće vezana uz tumore s lijeve strane, a krvarenje uz tumore s desne strane abdomena.

„Liječenje u prvome redu ovisi o stadiju bolesti, koji ujedno u velikoj mjeri određuje i prognozu. Tako je primjerice petogodišnje preživljenje u ranoj fazi bolesti 90 i više %, dok je kod proširene bolesti na razini od samo 15%. Raniji stadiji uspješno se liječe kirurški, a ovisno o postoperativnom nalazu u nekih je bolesnika iza operacije dodatno potrebno primijeniti kemoterapiju sa ili bez radioterapije. U bolesnika s rakom u području rektuma često se i prije samog zahvata preporuča provođenje onkološkog liječenja kako bi se smanjila tumorska masa. Kod metastatske bolesti, kada je bolest proširena izvan crijeva, u pravilu se ne primjenjuje operativno liječenje tumora crijeva (osim ako je zbog rasta tumora došlo do zastoja u prolazu stolice), već se primjenjuje sustavno liječenje. Najčešće se koristi kombinacija kemoterapije i ciljane terapije, no izbor konkretnog protokola najviše ovisi o općem stanju bolesnika. Treba naglasiti kako u većine bolesnika s metastatskom bolešću ne možemo očekivati izlječenje, već je cilj produljenje preživljenja uz očuvanje (ili poboljšanje) kvalitete života. U tijeku liječenja nužne su redovite kontrole slikovnim pretragama, radi procjene učinka terapije. Neki od protokola i lijekova koji se najviše koriste u liječenju su: FOLFIRI (irinotekan + 5-fluorouracil), FOLFOX (oksaliplatina + 5-fluorouracil), CAPEOX (oksaliplatina + kapecitabin), trifluridin + tipiracil, regorafenib. Od ciljanih lijekova u upotrebi su najviše bevacizumab i aflibercept (inhibitori vaskularnog endotelnog faktora rasta), cetuksimab i panitumumab (inhibitori receptora za epidermalni faktor rasta), no mogu se prema uputi liječnika koristiti i neki drugi. U određenog dijela bolesnika može se primijeniti i imunoterapija“, objašnjava dr. Kust.




Važna metoda za otkrivanje raka debelog crijeva

U Hrvatskoj je 2008. pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, s ciljem otkrivanja ove bolesti u što ranijem stadiju i posljedično nižom smrtnošću. Radi se o programu skrininga koji je implementiran u većini razvijenih zemalja. S obzirom da u ranoj fazi najčešće nema jasnih simptoma, smisao skrininga je otkrivanje bolesti upravo u toj asimptomatskoj fazi, kada su i mogućnosti izlječenja značajne. Prema odredbama programa u Hrvatskoj, osobe u dobi od 50 do 74 godine svake dvije godine upućuju se na test fekalnog okultnog krvarenja. Inače, postoji više vrsta testova koji se u svijetu koriste, no najčešće je u upotrebi upravo test na okultno krvarenje. „Prilikom ovog testa, bolesnik na kućnu adresu dobiva test te uz pomoć štapića ili četkice uzima mali uzorak vlastite stolice i potom šalje test natrag na analizu. U laboratoriju se navedeni uzorak testira na prisustvo krvi koja ne može biti primijećena golim okom (zato naziv “okultno” krvarenje). Naime, prisustvo krvi u stolici može biti jedan od najranijih znakova raka debelog crijeva. treba napomenuti kako pozitivan test nije automatski potvrda bolesti, nego se takvi bolesnici s upućuju dalje na kolonoskopiju, kojom će se potvrditi konačna dijagnoza. Nažalost, u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijena svijest o važnosti odaziva na program skrininga, koji je u zadnjem ciklusu bio tek 25-46%, ovisno o županiji i godištu (veći je u starijoj dobnoj skupini). Navedeno je i razlog činjenici kako se u Hrvatskoj u značajnog broja bolesnika dijagnoza postavlja u fazi uznapredovale bolesti, kada su mogućnosti izlječenja slabije“, zaključuje dr. Kust.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.