fbpx
Ilustracija: Pixabay

ZAŠTO SU SKUPLJE ŽITARICE BOLJE ZA ZDRAVLJE? Moćni sastojak u njima pravi je borac protiv bolesti srca i krvnih žila

Autor: Zlatko Govedić

Krvožilne (kardiovaskularne) bolesti (KVB) većinom su uzrokovane aterosklerozom odnosno promjenama, oštećenjima i naslagama na stijenki arterija.

Svaka bolest srca, vaskularne bolesti mozga odnosno bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće su koronarna srčana bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularna bolest (npr. moždani udar). Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od navedenih bolesti.

KVB su vodeći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu. Više od 17,5 milijuna ljudi svake godine umre od kardiovaskularnih bolesti. Ishemijska srčana bolest (npr. srčani udar) odgovorna je za 7,3 milijuna smrti, a cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar) za 6,2 milijuna smrti.


Svako snižavanje ukupnog serumskog kolesterola i LDL kolesterola (ili “lošeg kolesterola”) smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Promjena načina prehrane prva je linija obrane.

Preporuke za pravilnu prehranu naglašavaju važnost konzumiranja žitarica od cijelog zrna, koje se povezuju sa smanjenjem rizika za razvoj kroničnih bolesti, prije svega kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog tlaka te dijabetesa tipa 2. Pretpostavlja se da su povoljni utjecaji  konzumacije žitarica od cijelog zrna na zdravlje ljudi brojni i velikim dijelom utemeljeni na djelovanju dijetalnih vlakana.

Iako karakteristična prehrana Europljana podrazumijeva jeftinije žitarice poput pšenice, riže i kukuruza, stručnjaci ističu povoljan utjecaj zobi, žitarice koja je nekad bila jako popularna u prehrani ljudi, ali čija je proizvodnja posljednjih desetina znatno smanjena. Zob je bogata topivim i netopivim vlaknima, lipidima, proteinima, vitaminima i mineralima.

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da upravo zob sadrži značajne količine beta-glukana, topivog dijetalnog vlakna kojem se pripisuju povoljni utjecaji na zdravlje. Konzumiranje tri ili više grama beta-glukana dnevno dovodi do smanjenja vrijednosti serumskih masnoća – LDL kolesterola, tj. ukupnog kolesterola.

Preporučeni unos beta-glukana može se osigurati različitom pripremom zobi i proizvoda koji ga sadrže: zobenih pahuljica i sjeckane zobi, zobenih mekinja te proizvoda koji sadrže različite oblike zobi kao što su žitarice, müsli, kaše, žitne pločice i dr.

Topivi beta-glukan u doticaju s vodom daje viskoznu otopinu koja izaziva osjećaj sitosti.




Europska je komisija odobrila uporabu zdravstvenih izjava da beta-glukani pridonose održavanju normalnih vrijednosti kolesterola i to za hranu koja sadrži najmanje gram beta-glukana iz zobi – zobenih mekinja, raži, raženih mekinja ili njihove mješavine u jednoj porciji.

Uz to ide i obavijest potrošačima da se povoljni zdravstveni učinci ostvaruju tek dnevnim unosom tri grama beta-glukana, kao i da doprinose smanjenju faktora rizika za razvoj koronarne srčane bolesti ako su zadovoljeni prethodno opisani uvjeti

Povećanje kultiviranja zobi, primjena novih tehnologija koje čuvaju nutritivna svojstva, transformacija sirovog zrna u ukusne prehrambene proizvode očuvane zdravstvene vrijednosti, kao i komunikacija s potrošačima putem zdravstvenih izjava na deklaracijama proizvoda, mogu imati snažan utjecaj na povećanje potrošnje ove važne žitarice.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.