Zašto pametna djeca više piju kad odrastu?

Autor: V.T.

Dvije nove studije pokazale su da zasita postoji veza između inteligencije i želje za alkoholom. Uzrok bi mogla biti evolucija, tolerancija ili energija potisnuta u djetinjstvu. Kako su povezani 'mozak i cuganje'?

Brinete se zbog količine alkohola koju pijete? Smatrate da pijete previše? Dvije dugogodišnje studije tvrde da postoji veza između alkohola i inteligencije. Jedna je studija provedena u Velikoj Britaniji, a druga u Sjedinjenim američkim državama i obje su imale iste rezultate.

Inteligentnija djeca u svojim su odraslim godinama češće i u većim količinama pila alkohol nego manje inteligentna djeca.

U Velikoj je Britaniji studija nosila naziv Nacionalna studija o razvoju djece, dok je američka inačica nazvana Nacionalna dugogodišnja studija zdravlja adolescenata.

Inteligencija djece mjerena je prije 16. godine a djeca su kategorizirana u skupine ‘jako tupa’, ‘tupa’, ‘normalna’, ‘pametna’ i ‘jako pametna’. Mali su Amerikanci testirani nakon sedam godina, dok su Britance pratili u 20-im, 30-im i 40-im godinama i mjerili njihove navike povezane s alkoholom.

Za sve je kriva evolucija

Vrlo pametna djeca u Velikoj Britaniji u odrasloj dobi konzumirala su 8/10 više alkohola od ‘vrlo tupih’ kolega.

Psychology Today uzrok ovoj pojavi vidi u evoluciji. Konzumacija alkohola do prije 10,000 godina bila je nenamjerna i slučajna. Naši su ga preci konzumirali kroz fermentirano, odnosno prezrelo i trulo voće, a kako se pametni ljudi lakše prilagođavaju, tako su lakše prihvatili i promjenu i evolucijsku novost: alkohol u boci i njegovu namjernu konzumaciju.




I dok se količina alkohola u fermentiranom voću kreće od tragova pa do 5%, kao na primjer u lakšem pivu, ona je neusporediva s vinom (12-15%) i žestokim pićima (20-95%). Povijesne činjenice ukazuju na to da se proizvodnja alkohola nije mogla dogoditi prije 8,000 godina prije Krista i razvoja poljoprivrede, dok arheološki dokazi ukazuju na to da je proizvodnja piva i vina prvi puta zabilježena u Mezopotamiji, otprilike 6,000 prije Krista. Žestoka pića datirana su nešto kasnije, u 700. godinu, u Kini.

Što se pak tiče pametnije djece, koja su se prilagodila konzumaciji alkohola, u studiju su uključeni i parametri kao što su prihodi, edukacija, društveni položaj tijekom odrastanja te obrazovanje roditelja. Rezultati pokazuju da uzrok ovoj pojavi nisu bolje plaćeni ili važniji poslovi koje rade inteligentniji ljudi, a zbog kojih bi se trebali više kretati u društvu i piti sa svojim poslovnim partnerima. Sama inteligencija, a ne njezine poveznice, potiču ih na konzumaciju alkohola.

Grafove s podacima američke i britanske studije možete pronaći ovdje.




‘Cuganje je jedini način podnošenja debila’

Popularna psihologija, ili ono što mnogi nazivaju prelijevanje iz šupljeg u prazno, ima dvije drukčije teorije. Urednica portala Frisky iznenađena je ovim rezultatima i ponudila je svoje objašnjenje:

– Učenje u djetinjstvu guši djecu toliko da u odrasloj dobi pokušavaju kompenzirati za svu zabavu koju su propustili.

Pametni ljudi piju kako bi mogli tolerirati sve ostale, jedna je od teorija koju je iznio Greg, autor bloga Hrana i piće.

– Trijezni preozbiljno shvaćamo ljude oko sebe, ali nakon nekoliko pića, možemo se opustiti, ne mislimo toliko na riječi koje čujemo i suzdržavamo se od komentara koji nešto i znače – kaže Greg.

I za kraj, jedna napomena. Iako je povećana konzumacija alkohola možda pokazatelj iznimne pameti, ona vas neće učiniti pametnijima nego što jeste. Čak štoviše, mnogi su pametni činili gluposti pod utjecajem alkohola.

Autor:V.T.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.